Od 14 - 16. lipnja 2024. godine Arheološki muzej Zadar organizirao je veliku manifestaciju pod nazivom `TEMPUS FUGIT`, povodom proslave 10. obljetnice stalnog postava antike i Europskih dana arheologije, koji se u tom periodu održavaju diljem Hrvatske i Europe.
Tom prigodom oldržana je i Prezentacija kulinarskih i prehrambenih običaja starih Rimljana. Uz razgledanje antičkog postava s prikazom predmeta koji su se upotrebljavali pri pripremi, konzumaciji i transportu prehrambenih namirnica, za posjetitelje je upriličena raskošna antička gozba na kojoj su mogli kušati raznovrsna jela iz starorimske kuhinje koja je pripremila doc. dr. sc. Ankica Bralić Petković s Odjela za klasičnu filologiju Sveučilišta u Zadru, koja predaje izborni kolegij “Kulinarstvo u starom Rimu”, a u prezentaciji su sudjelovali studenti istog Odjela.
Obroci starih Rimljana
-Stari su Rimljani uglavnom konzumirali tri obroka u danu: ientaculum (doručak), prandium (ručak), cena (večera). Kakvoća tih obroka ponajviše je ovisila o njihovu socioekonomskom položaju. Siromašniji građani i robovi konzumirali su najviše kruh i peciva sa sirom, jajima, maslinama, suhim i svježim voćem te maslinovim uljem i vinom. Meso i riba bili su skupi i nalazili su svoje mjesto samo na bogatim stolovima rimskih uglednika. Većinu jela začinjali su garumom, umakom nastalim fermentacijom iznutrica i manjih komada ribe. Iskapanja u Pompejima i Ostiji pokazala su da su gradski stanovnici jeli u termopolijima, uličnim zalogajnicama koje nisu bile samo neka vrsta antičkog fast fooda već i stjecišta društvenog života, slična današnjim velikim shopping centrima, otkrila nam je doc. dr. sc. Ankica Bralić Petković i nastavila:
- Na zabavama bogataša posluživale su se delicije poput puhova, vimena krmača, paunova i jezika plamenaca. Književni izvori opisuju ekskluzivne privatne domjenke kao svojevrsnu gozbu za osjetila, tijekom koje se domaćin trudio impresionirati svoje goste ekstravagantnom hranom, luksuznim posuđem i raznolikim oblicima zabave, u kojima se uživalo u raskošno ukrašenu ambijentu. Rimska gozba nije bila samo obrok, već dobro organiziran spektakl koji je trebao gostima pokazati bogatstvo, status i sofisticiranost domaćina, po mogućnosti nadmašujući istovremeno raskošne domjenke njegovih visokopozicioniranih prijatelja i kolega.
Niz originalnih rimskih jela
Na prezentaciji u Arheološkom muzeju posjetiteljima su uz više vrsta svježega i sušenog voća, gljiva i orašastih plodova dostupnih u starome Rimu te sireva, koji su Rimljani konzumirali u velikim količinama i sušenoga i dimljenog mesa bila ponuđena ova jela:
Panis quadratus: najpoznatiji rimski kruh kakav je pronađen pougljenjen u mnogim pećnicama Pompeja nakon erupcije Vezuva 79. god. po. Kr. Naziv je dobio po četirima crtama kojima je podijeljen u osam pravilnih dijelova. Takav je kruh bio napravljen i u obliku manjih peciva.
Isicia omentata: starorimski hamburgeri od mljevene svinjetine, kruha i začina posuti pinjolima.
Libum: rimski žrtveni kruh od ovčjeg sira i pirova ili pšeničnog brašna, pečen na lovorovu lišću.
Savillum: rimska torta od sira s maslinovim uljem, medom i makom.
Mustaceus: kruh s moštom, lovorom, anisom i kimom koji se posluživao u svečanim prigodama, osobito svadbenim.
Lucanicae: kobasice koje potječu još iz stare Grčke.
