Fungicide se rabi za suzbijanje gljivica, uzročnika bolesti na biljkama, a mogu dolaziti i iz prirodnih izvora. Oni su alternativa konvencionalnima i najčešće se koriste u manjim vrtovima i ekološkoj proizvodnji. Smatraju se sigurnijima za okoliš i zdravlje ljudi.
Najpoznatiji prirodni fungicidi
Možda najpoznatiji je soda bikarbona koja je efikasna u sprječavanju zaraza jer mijenja pH reakciju na površini biljnih organa. Za sprječavanje pojave hrđa i plijesni u 1 l vode dodajte 4 žlice sode bikarbone i 1 žlicu biljnog ulja. Kao preventivno sredstvo protiv plamenjače i pepelnice, pomiješajte 1 žlicu sode, 1 l mlijeka i 5 do 10 l vode. Dobro promiješajte kako bi se soda otopila i ne bi začepila dizne prskalice.
Vrlo su učinkoviti i češnjak te crveni luk, kamilica, ali i mješavine drugih vrsta povrća. Sredstvo će se bolje zalijepiti za list ako dodate par kapi biljnog ulja ili ekološkog tekućeg sapuna.
I ulje neema ima svojstva kontrole raznih gljivičnih oboljenja, a može se koristiti i ulje čajevca i limuna te ocat.
Prije ili poslije kiše?
Važno je vrijeme primjene, posebno kada se izmjenjuju kišna i sunčana razdoblja s višom temperaturom koji su idealni za razvoj gljivica.
Budući da je prevencija ključna, idealno je fungicidima tretirati bilje prije kiše. Ako je moguće, obavite tretman prije prognoziranih oborina, nekoliko sati ili čak dana kako bi se ova sredstava imala vremena apsorbirati i osušiti.
Na ovaj način ćete preventivno djelovati i spriječiti infekcije gljivičnim patogenima te smanjiti rizik od bolesti. Fungicidi bolje prianjaju na suho lišće te tako predstavljaju dugotrajniju zaštitu.
Ako niste stigli tretirati ih prije kiše, možete to učiniti i poslije. Pričekajte da se lišće osuši i tek onda ga prskajte. Najbolje je to obaviti u kasnijim popodnevnim satima, prije nego padne rosa. Ne preporuča se rano ujutro ni u najtoplijem dijelu dana.
Druge mjere
I druge mjere prevencije su važne, a to su odabir položaja za sadnju. Biljke uzgajajte u uvjetima koji im odgovaraju. One koje vole sunčane položaje, ako su posađene u hladovini, bit će podložnije gljivicama. Najbolji primjer za to su rajčica, paprika, tikvica, krastavci.
Biljke uvijek zalijevajte uz korijen, nikako iz visine, po lišću. Osim što im tako stvarate temperaturni šok, bespotrebno ih vlažite i stvarate uvjete za razvoj infekcija.
Dajte im zraka, ne sadite ih pregusto, a ako oko njih raste visoka trava, pokosite ili prorijedite.
Malčiranje zadržava vlagu, ali materijal bi na površini trebao biti suh jer ako dođe do pojave plijesni, ona se može prenijeti na biljku.
M. CELING CELIĆ, AGROKLUB