Bakar, aminokiseline, biostimulatori, korovi, neka su od rješenja kako da voćke donesu rod i opstanu plodovi tijekom sezone, znajući da su posljednjih godina izložene raznim elementarnim nepogodama i napadima bolesti i štetnika.
Najveću štetu, u prvim mjesecima, prave rani ili kasni proljetni mrazevi. Najviše stradaju breskva i marelica, koje prve cvjetaju, a tijekom travnja i ostale koštičave, kao i jabučaste vrste. Šteta nastaje zbog toplijih zima koje dovode do ranijeg kretanja vegetacije pa time i do prijevremenog listanja i cvjetanja voćaka koje stradaju od mrazeva.
Ako i prežive kasne u veljači i mrazeve u ožujku, travanjski završe posao i smanjuju rod voćaka. Ukoliko se dogodi da plodovi opstanu, tijekom sezone, posebno u travnju i svibnju kada su česte proljetne kiše, dolazi do jakog pritiska bolesti i štetnika, dok se prije berbe pojavljuju i ostali problemi, kao što su kasne infekcije patogenih gljivica, insekti i naročito stršljeni koji posljednjih godina čine veliku štetu.
Kako se oduprijeti mrazevima?
Najbolji način je ishrana voća sa stajskim i mineralnim gnojivom, u jesen i rano proljeće. Dobro kondicionirana voćka može lakše podnijeti utjecaj niskih temperatura.
Tu je i rezidba. Čak i u slučaju koštičavih voćaka, ako su veće površine u pitanju bolje je da se obavi rezidba u zimskom razdoblju kako bi se voćka oslobodila viška grana, a time i sačuvala hranjjive tvari za borbu protiv mrazeva.
Treći način je prihrana aminokiselinama i biostimulatorima koje mogu, u slučaju gnojidbe i rezidbe, smanjiti štetu i od temperatura od -4 stupnja. O izboru navedenih sredstava koja su bogata fosforom, bakrom, željezom, cinkom, manganom i slično, najbolje je da se voćari raspitaju kod stručnjaka u poljoprivrednim ljekarnama.
Što protiv bolesti i štetnika?
Što se tiče bolesti, najviše problema pojavljuje se tijekom i poslije cvjetanja, kao i prvih mjesec do mjesec i pol dana nakon završetka cvjetanja. Da bi se smanjio napad bolesti potrebno je voćke tretirati bakrenim sredstvima prije listanja i cvjetanja. Bakar se primjenjuje i u jesen, nakon opadanja listova.
U precvjetavanju i nakon formiranja plodića, obavezno je tretiranje voćaka fungicidima i insekticidima, i to u dva do tri navrata u mjesec dana. Ako su jake i česte kiše, može se dodati još jedan tretman. Svibanj i početak lipnja rezerviran je za ishranu preko lista sredstvima koja sadrže dušik, a sve kako bi se održali formirani plodovi. Druga polovica lipnja i prva polovica srpnja mogu se iskoristiti za jedan do dva tretmana s fungicidima i insekticidima, a pred berbu ne bi trebalo ići s pesticidima, zbog poštivanja karence.
U ovom slučaju, bit će smanjen i napad štetnih insekata kao što su savijači (crvi), buhe, lisne uši, stjenice i stršljeni, na voćke. Stršljeni, bez obzira koliko su veliki, ne podnose miris insekticida i bježe od stabala koja su tretirana. Ako se ne koriste pesticidi, u tom slučaju, bit će ih dosta na plodovima, posebno krušaka i jabuka. Daleko manje će ih biti ako se voćke prskaju s vodom u kojoj su bili otopljeni lavanda i menta, a pomaže još i ocat za salatu, kao i pelin. Dovoljno je da se, ukupno, odrade dva do tri tretmana pred berbu i tijekom berbe.
Tretmani bez kemije
Ako se ne želi koristiti kemija tijekom sezone, dovoljno je da se voćke tretiraju vapnom, prije listanja i cvjetanja, a da se poslije cvjetanja koriste biostimulatori koji u sebi imaju alge. Na taj način smanjit će se šteta od insekata i bolesti.
Biostimulatorima je dobro dodati, za bolesti pogotovo, vodu s otopljenom koprivom, gavezom i maslačkom, kunicom i crvenom djetelinom. Dovoljno je odraditi tretmane u nekoliko navrata, po dva tijekom travnja, svibnja, lipnja i srpnja, a pred berbu protiv stršljena ići s lavandom, mentom, octom.
Protiv ostalih insekata mogu se dodati i crveni luk, češnjak, soda bikarbona, vodikov peroksid (30%-tni).
(Agroklub)
