Sedam veličanstvenih: Bilušića buk, slap Brljan, Manojlovački slap, slap Rošnjak, Miljacka slap, Roški slap i Skradinski buk. To su sedreni slapovi Krke, temperamentne rijeke koja se od izvora do ušća stalno mijenja.
Već sam izvor, udaljen od Knina 3,5 km, prirodni je fenomen. U njega se Topoljskim bukom ulijeva Krčić, prvi Krkin pritok. Krka se u more ulijeva u Šibenskom zaljevu, kod tvrđave sv. Nikole, gdje teče njegovom površinom. Na tom se prostoru, na 109 km², prostire Nacionalni park “Krka”. Nalazi se na području Šibensko-kninske županije, a obuhvaća najljepši dio toka rijeke Krke i donji dio toka njezina najvećeg pritoka, Čikole. U neposrednoj blizini Parka prolazi autocesta A1. Na dionici Skradin — Šibenik dva su izlaza s autoceste, od kojih do ulaza u Nacionalni park “Krka” ima svega pet do deset minuta vožnje. Gdje god da krenete, Krka vam je blizu.
Prva na svijetu osvijetlila grad
Skradinski buk najveći je i vodom najbogatiji slap na rijeci Krki, ujedno i najduža europska sedrena barijera. Može ga se razgledati šetajući kružnom mrežom staza i mostova, uz koju se nalazi splet vodenica s etnografskom zbirkom. Na Skradinskom buku mogu se vidjeti i ostaci hidroelektrane “Krka”, koja je, 1895., prva na svijetu osvijetlila jedan grad: Šibenik.
Krka je velikim dijelom toka ujezerena rijeka. Na jednom takvom dijelu smjestio se franjevački samostan s crkvom Gospe od Milosti na otočiću Visovcu, nadaleko poznata slika Parka. U svojoj riznici čuva stoljetne umjetničke i povijesne vrijednosti koje se mogu razgledati.
Zahvaljujući njezinu geografskom položaju i velikom broju različitih staništa, uz rijeku Krku nalazi se raznolik i slikovit biljni i životinjski svijet koji je svrstava u spomenike prirode najviše kategorije. Među špiljama i jamama na području Parka ističe se Oziđana pećina, pretpovijesni lokalitet smješten iznad Ogrlica, magičnih kaskada Roškog slapa. Do nje vodi, uz strmu stijenu, 517 drvenih stepenica. U špilji je, in situ, uređena arheološka zbirka. Kompleks vodenica na Roškom slapu najatraktivniji je etnografski lokalitet u Dalmatinskoj zagori.
Rimski vojni logor Burnum
Čovjek je oduvijek živio na obalama Krke. Tragove toga života, od prapovijesti do razdoblja industrijalizacije, nalazimo diljem Parka. Niti jedna od četiriju rijeka u Dalmaciji nema toliko utvrda na svojim obalama koliko ih ima Krka.
Skriven u njedrima Dalmatinske zagore, u kamenu i kršu, nalazi se biser antičke povijesti, rimski vojni logor Burnum. Sagrađen je na prijelazu iz stare u novu eru na položaju s kojeg je nadziran prijelaz preko rijeke Krke. Ostaci Burnuma nalaze se u neposrednoj blizini Manojlovačkog slapa, najvišeg slapa na Krki. Sačuvani su lukovi zgrade zapovjedništva logora i ostaci amfiteatra, s obiljem arheološkog materijala izloženog u Arheološkoj zbirci Burnum u Eko kampusu “Krka” u Puljanima, posjetiteljskom centru edukativnog karaktera s prihvatnim kapacitetima.
Istinski doživljaj
Šetnja uz Krku pruža istinski doživljaj tisućljetnog suživota čovjeka s prirodom, u surovom kršu uz životodajnu vodu. Za sve one koji vole aktivni boravak u prirodi, uređene su dvadeset dvije staze, duge ukupno 47 km, s pet veličanstvenih vidikovaca, i 388 km biciklističkih ruta. Poučno-pješačka staza Stinice — Roški slap — Oziđana pećina, duga 8,5 km, koja vodi od stoljetne šume do tisućljetne pećine, jedna je od najljepših u Hrvatskoj.
Detaljne informacije o Parku, radnom vremenu, cijenama, ali i brojnim događanjima i pogodnostima možete pronaći na službenim mrežnim stranicama Javne ustanove “Nacionalni park Krka” i na društvenim mrežama.