Thrift shopping, odnosno kupovina u trgovinama rabljene odjeće, sve je popularniji fenomen. Postao je i ključan element u borbi za održivost, jer nije riječ samo o kupnji rabljenih predmeta s obzirom na to da "triftanje" predstavlja dublji angažman u smanjenju otpada, očuvanju resursa i pružanju novog života starim stvarima. Za mnoge, to je postao način života koji uključuje svijest o potrošnji i ljubav prema unikatnim, povoljnim komadima odjeće i predmeta.
Modni i socijalni pokret
Kupovina u second hand trgovinama danas nije rezervirana samo za one s nižim primanjima, to je postao trend među svim društvenim skupinama, od studenata do influensera, a sve više ljudi prepoznaje benefite ovakvog načina kupovine. Ne radi se o novitetu jer ‘‘trifta‘‘ se još od davnih devedesetih, ali je u posljednjem desetljeću ova aktivnost doživjela pravi boom. Moderna popularnost thrift shopova počela je rasti s pojavom ekološke i etičke mode, a u Sjedinjenim Američkim Državama, fenomen je postao masovni trend, posebno među mlađim generacijama koje prepoznaju važnost održivosti i smanjenja negativnog utjecaja brze mode. No, osim modnog aspekta, thrift shopping je postao i socijalni pokret. Prepoznavanje da brza moda čini ogromnu štetu okolišu, zajedno s visokom potrošnjom resursa, dovelo je do rasta svijesti o potrebama održivosti. Na globalnoj razini, organizacije poput "Fashion Revolution" i "Slow Fashion Movement" promoviraju promjene u načinu kako se odjeća proizvodi, nosi i odbacuje. Prema nekim procjenama, industrija brze mode godišnje proizvodi više od 100 milijardi novih komada odjeće, od kojih je većina izrađena od sintetičkih materijala koji se ne mogu lako reciklirati. Količina odjeće koja svakodnevno završi na deponijima je ogromna, dok prekomjerna proizvodnja i transport uzrokuju visoke emisije ugljičnog dioksida.
Kupnjom rabljenih predmeta smanjuje se potreba za novom proizvodnjom, čime se smanjuju energetska potrošnja i emisije stakleničkih plinova. Svaka kupovina u second hand trgovini zapravo smanjuje količinu otpada i štiti prirodu od daljnje degradacije.
Jedan od razloga zašto je thrift shopping stekao toliki broj obožavatelja jest njegov potencijal da ponudi jedinstvene i originalne komade koji imaju svoju povijest. Mnogi ljudi danas biraju second hand odjeću jer ne žele nositi iste stvari koje nose svi, što čini thrift shopping odličnim načinom za izražavanje osobnog stila. U Hrvatskoj, vintage i second hand moda također je postala popularna među modnim influenserima i blogerima, koji često promoviraju rabljenu odjeću, čime pokreću pozitivne promjene u društvu.
Rabljenu odjeću obvezno oprati na visokoj temperaturi
Dok thriftanje sve više postaje ekološki prihvatljiv i ekonomski povoljan način kupnje, važno je biti svjestan potencijalnih zdravstvenih rizika.
Prema tvrdnjama dr. Primrose Freestone, više predavačice kliničke mikrobiologije na Sveučilištu Leicester, rabljena odjeća može biti "prepuna mikroba", uključujući bakterije, gljivice i viruse, koji mogu izazvati razne infekcije i bolesti. Na primjer, odjeća može biti prijenosnik zaraznih patogena poput Salmonelle, E. coli, norovirusa i rotavirusa, koji uzrokuju groznicu, povraćanje i proljev. Također, mogu biti prisutni mikroorganizmi koji uzrokuju gljivične infekcije poput lišajeva i gljivica na stopalima.
Dr. Freestone naglašava da je, prije nošenja. važno rabljenu odjeću pravilno dezinficirati. Razlog za to je taj što odjeća može biti nositelj mikroba koji se prenose s kože osobe koja ju je prethodno nosila. Čak i mikrobi, koji su normalni za kožu jednog čovjeka, mogu predstavljati zdravstveni rizik za drugu osobu. Zanimljivo je da mikrobi mogu preživjeti na tkaninama dulje nego što mnogi misle. Na primjer, mikrobi na pamučnoj ili mješovitoj tkanini mogu opstati do 90 dana, dok oni na tkaninama od poliestera mogu preživjeti čak 200 dana. Stoga, ako odjeću držite na sobnoj temperaturi, patogeni mogu opstati i mjesecima, što povećava rizik od prijenosa bolesti.
Srećom, postoji jednostavan način da se izbjegnu potencijalni rizici. Dr. Freestone preporučuje da se kupljena rabljena odjeća opere na visokoj temperaturi s deterdžentom. Ovaj postupak neće samo očistiti odjeću, već će i ukloniti mikrobe i deaktivirati patogene. Hladna voda nije učinkovita u uklanjanju patogena, pa je važno koristiti topliju. Ako nije moguće prati odjeću na tako visokoj temperaturi, Dr. Freestone savjetuje korištenje dezinficijensa za rublje kako bi se uklonili prisutni mikroorganizmi. Uz to, najbolje je rabljenu odjeću prati odvojeno od ostalog rublja da se smanji mogućnost prijenosa mikroba. Preporučuje se da se rabljena odjeća prvo natopi u zasebnoj posudi s toplom vodom (ne vrućom) i antibakterijskim deterdžentom na dva do tri sata, a zatim opere u perilici.
Thrift na talijanski način
Kad pomislimo na Italiju, odmah nam na pamet padnu visoka moda, dizajnerski komadi i savršeno stilizirani prolaznici. Ali što Talijani zapravo misle o second hand odjeći i thriftanju, fenomenu koji je u procvatu u cijelome svijetu? Posjetili smo jedan od second hand dućana u Padovi gdje smo razgovarali s Talijanima o njihovoj modnoj kulturi. Pitali smo ih kako vide ovakav način kupovine, zašto je u Italiji još uvijek pomalo tabu i može li se ta praksa uklopiti u kulturu zemlje koja diše estetiku od glave do pete.
- Prije su mnogi bili skeptični. Kao to nije "chic". Ali sad su i dizajneri počeli koristiti vintage komade za inspiraciju. Sve se vrti u krug. Po mom mišljenju dobro stilizirani second hand outfit može izgledati skuplje od dizajnerskog, komentira Anbra.
- Ja često odem u obilaznicu second hand dućana i uvijek se nešto lijepo pronađe. Volim nositi unikatne komade, nešto što ne nose sve cure, kaže Giulia.
- Ne živim u Italiji, iako sam napola Talijan, ali nakon što sam je posjetio nekoliko puta tijekom godina, primijetio sam nedostatak second hand dućana ili buvljaka na otvorenom gdje se mogu kupiti razne vrste odjeće, ali ne samo odjeće već i nekih predmeta. Fenomen second hand trgovina jako je popularan u zemljama poput SAD-a ili Njemačke koje su mnogo bogatije od nas, ali u Italiji je rijetkost pronaći takav dućan. Moj brat i njegova supruga, koji su većinu života proveli u Italiji, tvrde da "Talijan ne kupuje rabljenu odjeću jer bi se osjećao prljavo noseći je. Ili bi mu bilo neugodno nositi tuđu odjeću...", govori nam Carlo.
U Padovi je malo second hand trgovina
- Ja sam prije imala jako loše mišljenje o kupovini u second hand dućanima, jednostavno nisam na to navikla i nisam znala tko je to prije mene nosio. Onda je jednog dana moja prijateljica kupila savršenu jaknu baš u second hand-u i potpuno sam promijenila mišljenje. Sad svaki mjesec svratim vidjet što ima novo, a i kada idem na putovanja gledam je li grad ima neki takav dućan. Nažalost, ovdje u Padovi ih je jako malo i nemaju veliku ponudu, poručuje Lena.
Budući da thriftaju većinom žene, bilo je neobično vidjeti jako puno muškaraca koji su u Italiji ušli u second hand prodavaonicu. Neki od njih su Andrea i Elia, studenti koji kažu da treniraju košarku i komentiraju kako u ovom second handu uvijek nađu dobre trenerke po jeftinoj cijeni.
Kad je vintage, znaš da će trajati
– Meni je super, dođem s prijateljem kupiti neke stvari za trening kojih ovdje ima jako puno, a jeftine su. Nađem i neke druge komade odjeće. Ja kupujem više nego što mi sestra kupuje, trebalo bi biti suprotno, rekao je kroz smijeh Elia.
- Imam kožnu jaknu iz second handa koju svi komentiraju. A platio sam je 15 eura. Plus, super je kad znaš da ne štetiš okolišu, nadodaje Andrea.
- Nisam Talijanka, ali živim ovdje već sedam godina. Može se reći po mom stilu da ne pratim baš talijansku modu, češće kupujem nošeno. To nije zato što nemam novca, nego mi je dosta hiperprodukcije. Kada uzmeš nešto vintage, znaš da je preživjelo vrijeme i da će još trajati, govori Maria.
- Ja sam sa Sicilije i tamo je to još uvijek malo čudno. Moji roditelji su bili uvjereni da ako nosiš tuđe, znači da nemaš. Ali danas je drugačije. Moja kći me uvjerila da odemo zajedno u vintage dućan u Torinu i priznajem da sam se zaljubila u jedan kaput. Ima tu svašta interesantno, kaže Marcella.
-Mi to u Italiji kažemo "andare a scovare chicche" (u prijevodu: ići u lov na dragulje), za kraj poručuje Laura i kaže da obožava second hand i kako bi ih otvorila još barem deset u Padovi.
