Prema pisanju znanstvenika, na svijetu je 10.000 vrsta loza, što uključuje i stolno grožđe, grožđe za grožđice te vinsko grožđe. Ipak, globalizacija je dovela do toga da je 13 vrsta zavladalo trećinom svih vinograda na svijetu, navodi Međunarodna organizacija za lozu i vino.
13 “veličanstvenih” predvodi ne-vinsko grožđe
Nemojte se, kao ljubitelji vina, naći zatečeni što najraširenija sorta grožđa na svijetu ne završi u vinu, iako znamo da velika većina grožđa služi upravo tome. Naime, najraširenije grožđe na svijetu je stolno crno Kyoho. Iako nas ovdje ne zanima grožđe od kojeg se ne radi vino, valja reći da se radi o najzastupljenijoj sorti. Kyoho grožđe je sorta razvijena u Japanu 1918. križanjem europske Vitis vinifere i američke Vitis labrusce. Njihova najupečatljivija posebnost je veličina, jer zrno obično teži između 10 i 12 grama, a i naziv na japanskom znači divovsko planinsko grožđe. I cijena mu je takva. Ovo nas ne treba čuditi ako znamo koliko je iznimna raširenost vinograda u načelno ne-vinskim zemljama, Kini, Indiji, Iran, Egiptu, Japanu, Turskoj. Kyoho, primjerice, zauzima 365.000 hektara, a cijela Hrvatska ima 19.000 hektara vinograda.
Preskočit ćemo drugo najraširenije grožđe na svijetu da ostanemo kod prethodnih informacija o važnosti stolnog odnosno suhog grožđa. Naime na trećem mjestu u svijetu je Sultana koja je do prije dvadesetak godina bila najraširenija. Također je riječ o stolnom, ali bijelom grožđu. Sultanini vinogradi zauzimaju 273.000 hektara, a kako je to grožđe bez sjemenki, uzgaja se za sušene grožđice.
Vrhom vinskog svijeta vladaju Francuzi
Drugo i četvrto najraširenije grožđe na svijetu je francusko i to iz regije Bordeaux i crno je. Prvak vinskih grožđa svijeta i dalje je svjetski čuven Cabernet Sauvignon i zauzima 341.000 ha. Kažu da je razlog njegove obljubljenosti to što daje jedno od najboljih vina na svijetu, odnosno jamči tanine koji obećavaju snagu, jednostavnost i prekrasan potencijal starenja.
Naša draga nam poznanica, koja je i naš kraj pohodila zbog Crljenka- Tribidraga -Zinfandela, prof. dr. sada emeritus Carole Meredith, svojevremeno vodeća vinska genetičarka, otkrila je da je Cabernet Sauvignon nastao spontanim križanjem Cabernet Franca i Sauvignon Blanca i dobio ime po ocu i majci. Polubrat mu Merlot, druga najraširenija vinska sorta na svijetu, s 266.000 hektara. I u Zadarskoj županiji ove su dvije sorte značajno zastupljene. Konačno prvi, ali i sadašnji, uspjesi naše županije počeli su s ovim sortama. Cabernet Sauvignon OPG-a Šime Škaulja iz 2008. prvo je vino ove regije koje je dobilo oznaku vrhunsko.
Španjolska čudesa
Peto najraširenije grožđe na svijetu je Tempranillo, španjolski odgovor na crna vina punog tijela i opojnog okusa, pogodno za dugo starenje. Pokriva 231.000 hektara, a ime mu dolazi od tempran (rano) odnosno bilo bi nešto kao “raničak”, jer sazrijeva prije drugih sorti u Španjolskoj. Navodno su mu korijeni od prije Rimskog carstva, a Rioja mu je najdraža postojbina. I on se prilično raširio svijetom i svugdje služi mahom za vrhunska vina. I šesto najprisutnije vino na svijetu je španjolsko Airen. Airen ne daje tako omiljena vina, a postojbina mu je Castilla-La Mancha i pokriva 218.000 hektara. Imate ga u nekim izvedbama i kod nas, nisu za nešto hvaliti, a i u domovini mahom služi za proizvodnju vinjaka, ali sad se vinari maksimalno trude praviti od njega i ambicioznija vina. Zanimljivo je da je na prvom mjestu među bijelim vinskim grožđima na svijetu, a gotovo ga nitko osim Španjolaca ne sadi. Kako to? Španjolska, iako treća vinska zemlja svijeta, prva je vinogradarska zemlja svijeta, s najviše vinogradarskih površina, ali zbog suhoće klime ima manje prinose od Italije i Francuske.
Chardonnay - svjetski kralj bijelih vina po majci Hrvat
Svima znan, i drag Chardonnay, tek je sedmo najraširenije grožđe na svijetu, peto vinsko grožđe i drugo bijelo vinsko grožđe na svijetu. Ovo je vino osvojilo sve vinoljupce, a najčuvenije je napravio naš Mike Grgich (čuva se u Smithsonianu) za također čuvenu “Parišku presudu”. Podrijetlom je iz Burgundije i raste na više od 210.000 hektara, a ova sorta je tako uspješna djelomično zbog svoje svestranosti i varijabilnosti. Potpuno se mijenja ovisno o regiji, klimi i terroiru. Kažu da vas uvijek natjera da se zaljubite.
DNA analiza profesorice Carole Meredith s Davis univerziteta iz Kalifornije kaže da je Chardonnay rezultat križanja sorti grožđa Pinot noir i Gouais blanc. Smatra se da su Rimljani Gouais blanc donijeli iz Hrvatske, a naširoko su ga uzgajali seljaci u istočnoj Francuskoj. Ovdje to grožđe znamo kao Belinu, a nju sad, kao svoj brend, nastoji razviti Hrvatsko zagorje.
Syrah (Shiraz), Red Globe, Grenache (Garnacha)
Syrah, kako ga zovu u rodnom mjestu od srednjeg do sjevernog toka rijeke Rhone, dakle, konačno s nekim okusom Mediterana jer se sredozemna klima iz Lionskog zaljeva diže do Alpa dolinom rijeke, odnosno Shiraz, kako ga zovu u anglosaksonskoj inačici, novopridošlica je na ovoj listi. Uzgaja se na 190.000 hektara, jednako u uporabi za monosortno vino, kao i razne Cuvee odnosno kupaže. U dolini Rhone miješa se s Grenacheom i nekim manje bitnim sortama, u Australiji istaknuta je kupaža GSM (Greneche, Shiraz i Mourvedre), kod nas u Zadarskoj županiji Cabernet Sauvignon - Merlot i Syrah kao naša moćna aromatična mješavina u nizu izvedbi. Svilenkast, gust, snažan i aromatičan, priskrbio nam je u izvedbi Korlata iz 2014. (najgore vinske godine u zadnjih četvrt stoljeća) prvo zlato na londonskom Decanteru. Iako su ovdašnji vinari, od onih koji kreiraju mišljenja o vinu, konstantno zaobilaženi ili omalovažavani, reći ću da, ako postoji hrvatski vrhunski Syrah koji se na srami svijeta, on je iz Ravnih kotara.
Na 9. mjestu u svijetu je Red Globe, što bi značilo Crveni globus, a što nas ovdje i ne zanima jer je stolno grožđe. Na 159.000 hektara, mahom je oko Mediterana. Može se uzgajati na otvorenom u vrlo toplim područjima s dugim sezonama rasta, kao što su Kalifornija, Čile ili Australija, ali u većem dijelu svijeta to je isključivo stakleničko grožđe.
I onda smo s desetim grožđem opet kao doma, jer je riječ o vinu koje smo navikli zvati Grenache (Grenaš). U Nadinsko blato je stigao iz Francuske. Ipak, pravo mu je ime Garnacha Tinta i nije iz Francuske već Španjolske, iako su se Francuzi trudili dokazati da je njihov domicilac. Danas na 163.000 hektara bilježi kao i Syrah, makar ne tako brzo, rast kroz posljednja desetljeća, obljubljen zbog voćnosti i svježine, što je sve traženije među današnjim novim ljubiteljima vina. Osim Ravnih kotara, donedavno za njega nije nitko ni znao u Hrvatskoj. I ovdje je služio Vinariji Benkovac za Rose Benkovac, a kad smo kod njega recimo da je to jedino vino iz naše županije koje je do Domovinskog rata imalo oznaku kvalitetnog vina, dok su sva ostala bila stolna prozaičnih imena. To je i najstariji masovno proizvedeni rose u Hrvatskoj.
Opet vina Francuske ali one “hladnije”
Sauvignon Blanc je 11. najraširenije grožđe na svijetu, a ime mu kaže da je “divlji bijelac”. I ovo grožđe voli hladnije krajeve, osjete svježine i razlika dnevnih i noćnih temperatura, da bi dalo najbolje od sebe. Sad je u svijetu na 123.000 hektara, zovu ga proljećem u čaši zbog opojnih mirisa i svježine. Ovdje se drznuo posaditi ga Zdravko Žuža i uz pomoć Nikoline Paleke, ranije Dragane Šulentić, u dahu velebitske bure na najjužnijoj poziciji u Hrvatskoj, od njega praviti pravo vino koje volim.
I 12. Pinot Noir, odnosno Crni Pinot, voli klimu svoje podalpske postojbine Burgundije. Kažu da je najobljubljenija sorta na svijetu, ali je baš rado ne sade, jer je zahtjevna sorta i muka za vinogradara. Ovdje je kod ponekog vinara ima koja kapljica, mahom za kupaže, a nitko se i ne usudi saditi ga u sredozemnoj klimi. U kontinentalnim dijelovima Hrvatske, oko Kutjeva, daje iznimna vina. Suprotno uvriježenim mišljenjima, Pinot crni postiže bitno veće cijene od bordoških vina, jer ga krasi elegancija, finoća, delikatnost. Vino je otmjenih krugova još od srednjovjekovlja.
Talijansko tek 13. grožđe svijeta
Trebbiano ili Trebbiano Toscano je na nesretnom 13. mjestu s 111.000 hektara i prvo je vino na ovoj listi podrijetlom iz Italije, makar je Italija u zadnjih pet godina proizvela najviše vina na svijetu. Od ove sorte se dobivaju mlada aromatična svježa vina. U Francuskoj se zove Ugni Blanc i odatle nam je došao na Nadinske vinograde, pa ga još mnogi ovdje tako zovu.
Daje dobre prinose, ali ima tendenciju da daje neugledno vino. Može biti svjež i voćan, ali ne traje dugo. Osim Ugni blanc, ima mnoga druga imena, posebno u Italiji i Francuskoj. Njegova visoka kiselost čini ga važnim u proizvodnji konjaka i armagnaca. Bio je poznat u Italiji u rimsko doba. Podtip je prepoznat u Bologni u trinaestom stoljeću, a u Francusku je stigao vjerojatno tijekom papinskog premještanja u Avignon u četrnaestom stoljeću.
Zlatko Kaštelanac bio je prvi ovdašnji privatni vinar koji je od ove sorte napravio pristojno vino, dobio prvu oznaku kvalitetnog vina i pobjeđivao na prvim smotrama u Stankovcima i Polači. Najprije ga je zvao Zlatna kap, a potom s oznakom Trebbiano Toscano. Taj nasad iz kojeg je radio ovo vino u Nadinskom blatu je potom počupan.
