Ako još niste objavili, imamo informaciju o nalazu na Dugom otoku - javili su nam se danas iz projekta EpiC – Epigravetijenske zajednice sjeverne Dalmacije, oni su naime prije dandva obznanili o svom pronalasku u špilji Vlakno prilikom arheološkog istraživanja i iskopavanja toga lokaliteta.
Ukazao im se, prema njihovoj slobodnoj procjeni, jednorog, a prema raspoloživim ostacima dalo se pretpostaviti kako se radi o konju starom čak 17.000 godina!- naveli su zadarski arheolozi i dodali kako su u nestrpljivom isčekivanju rezultata nalaza...
-Nestrpljivo - poručili su - iščekujemo i vaše prijedloge za ime- konja.
I bili su u pravu.
Danas s puno više sigurnosti možemo objaviti kako su na Dugom otoku uistinu pronađene kosti konja, ustvari, preciznije, podroda u rodu konja (Equus), jer riječ je - o divljem magarcu, Equus hydruntinusu, poznatom i pod pojmom- europski divlji magarac!
Izumrla je to vrsta konja koji se negdje sredinom pleistocena- tumače enciklopedija i wikipedija- dogodio u zapadnoj Euroaziji. Prvi put se pojavio prije 350.000 godina, a prema fosilnim zapisima nestaje početkom holocena.
Tijekom kasnog pleistocena, vrsta je bila rasprostranjena u Europi od Španjolske i toplijeg Mediterana do gotovo njemačke obale Sjevernog mora, kao i zapadnoj Aziji prema istoku do današnjeg Irana.
Podsjetimo, zaradski su arheollozi u provedbi projekta Epigravetijenske zajednice sjeverne Dalmacije pronašli konjoliku glavu, za koju se čeka končna potvrda drugih kolega znanstvenika je li zaista riječ o divljem magarcu, možda o vrsti konja koja je davno izumrla ili se radi o ostacima divljeg konja. Osim toga pronašli su i tragove vatrišta te ostatke lovačkoga pribora što je i uobičajeno za to doba, kako je kratko pojasnio voditelj istraživanja Dario Vujević s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru za HRT - Radio Zadar.
A budući je riječ o sloju zemlje koji seže u razdoblje starije od 17 tisuća godina, te se podudara sa zadnjim ledenim dobom, očito je da i životinjski ostaci potječu iz tog razdoblja.
Inače, uz standardni repertoar nalaza, kakav se i inače može pronaći na nalazištima ovog vremena, spilju Vlakno na Dugom otoku karakterizira i velika količina pronalazaka koji se rijetko pronalaze, pa pojava većeg broja ukrasnih predmeta, kao npr. probušenih zubi jelena, probušenih školjaka i puževa ili ukrasnih ureza na koštanom oruđu čini Vlakno jednim od bogatijih nalazišta istočne obale Jadrana. Pogotovo kada se u obzir uzme da je istražena površina manja u odnosu na druga nalazišta. Među pronađenim predmetima posebno se ističu dva gravirana fragmenta gomolja rožnjaka u sloju datiranom 14.660 do 14.060 kal. godina prije sadašnjosti, a pažnju znanstvene i stručne javnosti posebno je potakao nalaz antropomorfnog privjeska, jedinstvenog nalaza paleolitičke umjetnosti u RH...
Razdoblje gornjeg paleolitika na području sjeverne Dalmacije izrazito je slabo istraženo. Gotovo sve što znamo o ovom razdoblju, ali i općenito o ranoj prapovijesti područja, ističu na stranicama istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost i Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, bazirano je na slučajnom nalazima, topografskim podatcima i pregledima terena uz tek manji broj istraženih lokaliteta. Situacija nije bolja niti ako u obzir uzmemo širi prostor istočnog Jadrana, gdje postoji svega desetak dovoljno istraženih nalazišta iz vremena epigravetijena. Uz to, tek mali broj nalazišta na istočnoj obali Jadrana mogu se datirati u vrijeme starije od 13,000 god. prije sadašnjosti, a posebno su rijetka nalazišta koja se mogu datirati u vrijeme trajanja ili neposredno nakon kasnoglacijalnog maksimuma. Šandalja II kod Pule, Vela spila na otoku Korčuli i Vlakno na Dugom otoku jedini imaju kulturne slojeve iz ovih razdoblja. Projekt "Epigravetijenske zajednice sjeverne Dalmacije" logični je nastavak interdisciplinarnih istraživanja paleolitičkog i mezolitičkog nalazišta Vlakno na Dugom otoku, kao i šireg područja sjeverne Dalmacije. Nakon iskopavanja slojeva iz razdoblja mezolitika cilj je, napominju nam arheolozi, nastaviti s istraživanjem dubljih, epigravetijenskih slojeva Vlakna kao i proširiti istraživački prostor na područje sjeverne Dalmacije čime bi se postavio teorijski i empirijski model mobilnosti zajednica lovaca-sakupljača i korištenja istočnojadranskog krajolika u vrijeme gornjeg paleolitika... (PL)
