Debeljak je smješten sjeveroistočno od glavnog sjedišta općine, Sukošana, udaljenog oko tri kilometara zračne linije, oko jedan kilometar udaljeno od mora, od kojega ga dijeli brdo Tustica.
’Lito u Debeljaku’ obilježila je, među ostalim, jedinstvena gastro-zabavna i eko manifestacija, treća po redu Fešta od makarunov i čufiganih kumidorov (Fešta od makaruna i šalše), ove godine na prostoru Sportskog centra u Debeljaku.
- U selu s oko 900 stanovnika bilo je dvostruko više feštara i gurmana. Makaruni, šalša i dobra pisma spojili su generacije Debeljačana i fureštih. Fešta je ispala pravi spektakl, ponosno će Roko Pavić.
Brašno, voda, sol i poneko jaje
Još jednom je potvrđeno kako je rajčica, pomidor ili po domaću kumidor, ljetno povrće broj jedan, koje je pravi zaštitni znak dalmatinskog ljeta. Zato nema boljeg vremena od ovog sad, usred kolovoške žege, za kuhanje fine šalše od pomidora ili čufiganih kumidorov.
- Hvala velika svim ovim ženama i svima koji pomažu da ova fešta bude zaista veličanstvena, zahvalila je inicijatorica Katarina Kata Bebek, direktorica općinskog komunalnog poduzeća Zlatna luka Sukošan, koje je uz Općinu Sukošan i Turističku zajednicu Općine Sukošan, pokrovitelj ove manifestacije.
- Za makarune triba brašna, voda, sol i pokoje jaje, prenoseći tradiciju svojih baka, rekla je meštrica od makaruna Marica Jerak, otkrivši tek dio tajne u pripremi ove domaće delicije.
Od hrane za siromašne do vrhunske gastronomske delicije tek je jedan mali korak. Vrijedne i radišne debeljačke žene mijesile su makarune i taradele. A navala za šalšom s makarunima i taradelama te čobancem Ante Jeraka Špace bila je zaista velika. Oko 1.500 porcija pokazalo se nedovoljnim.
- Kraljicu svih umaka radili smo po receptu naših baka. Spremali smo je od pomidora-kumidora s bilin lukom, maslinovim uljem, majčinom dušicom i malo cukra. Najbolje od kumidora šljivara, navode debeljačke meštrice od šalše i makaruna.
- Pravo vrijeme za šalšu je vrijeme potpuno zrilih kumidora-pomidora, kolovoz. A recepata za šalšu ima, valjda, koliko i domaćica, koliko i kuharica, ističu Josipa Pavić i Gordana Torbarina.
Domaće je domaće
Za čobanac je pripremljeno 42 kg mesa, za makarune utrošeno 50 kg brašna, a za kraljicu svih umaka, šalšu od pomidora za prste polizati, utrošilo se 100 kg pomidora i svega drugoga. Šalša se u velikoj fritaji na laganoj vatri kuhala više od tri sata, uz stalno miješanje.
- Čufigani kumidori ili šalša posluživala se s kašom ili palentom te s domaćom tjesteninom, taradelama, makarunima, lazanjama, tarcima i debeljačkom manestron. Ipak, najbolja i najdraža šalša je s domaćim makarunima, tvrdi Sandra Smolić.
Šalša je puno više od pukog umaka od kumidorov, istinsko ljeto u pijatu, ističu Anka Pavić i Danica Hržina. Zato se ljeti kuha šalša u velikim količinama, a u porcijama se zamrzava za zimu.
- Kad nam je potrebna odmrzavamo je, prelijevamo njome svježe kuhanu tjesteninu, dodajemo je u variva, služimo s rižom ili krumpirom kao prilog mesu. Koristimo je kao umak za pizzu ili jednostavno u nju razbijemo par jaja na oko i zapečemo, preporučuje Zvijezdana Pavić.
Nije poznato porijeklo tjestenine, ali, u romantičnom se smislu, pripisuje dolasku Marka Pola iz Kine na rodni otok.
Najstariji podatak o prošlosti Debeljaka spominje se na blagdan sv. Martina 11. studenoga 1504. kada se slavio zaštitnik Župe sv. Martina u Prljanama.Tek sredinom 16. stoljeća spominje se i Podvršje, odnosno Podversie.
- Prestankom turskih napada godine 1679. pojedine obitelji iz Sukošana prelaze u zaselak nazvan Debeljak, poznat po dobrim njivama i pašnjacima, u hrvatsku Mezopotamiju, često bi govorio Branko Torbarina Šickin, samozatajna enciklopedija debeljačke i opće povijesti.
Debeljaku pripadaju još zaseoci Podvršje Gornje, Podvršje Donje i Dubrava. Prema popisu stanovništva 2021. broji točno 900 stanovnika prezimena Torbarina, Pavić, Jerak, Dražić, Ročak, Smolić, Smolić-Ročak, Raspović, Piljušić, Peljušić, Gambiraža, Marinović, Peričić, Medić, Strenja, Štrenja, Rogoznica, Županović.
Raj za dušu i tilo
- Naše je misto raj za dušu i odmor za tilo. U ovo misto na velika vrata uselio se turizam. Bogatstvo našeg prostora bio je zlatni kapital za razvoj seoskog turizma, reći će dida Tome.
Debeljak je turistima i te kako privlačan. U tom prostranom mjestu 2 km od obale nalazi se gotovo 100 vila s bazenom, što je hrvatski raritet.
- Osim po nadaleko poznatim “debeljačkoj strišnji” i “debeljačkoj pandrobi” (kokoš, pivac ili janje punjeno kruhom, jajima, slaninom i kapulicom ljutikom), Debeljak je poznat i po kipu sv. Rite, zaštitnice u beznadnim i teškim životnim situacijama, priča Valentino Peljušić, pasionirani ljubitelj domaćih životinja i šampion brojnih utrka tovara.
Atmosfera s klapom Kampanel i Fešta od makarunov i čufiganih kumidorov na ŠC Debeljak trajala je do kasno u noć.
