Ej, moj dragane u selu sam tvome… Ej, ružo moja ne daj me nikome… Ej, moj dragane ura priko podne… Ej, iza mene je cila šetemana…”, pjevale su članice KUD-a Sidraga iz Tinja 2011. godine na Drugoj večeri foklora “Tragovi sidraške županije” u ovom selu u Ravnim kotarima.
-Tinj na starohrvatskom jeziku znači ograda, a po prvi put se kao “mons Tini” spominje prije gotovo 10 stoljeća, točnije 1059. godine u darovnici kralja Petra Krešimira IV. Spominje se i 1125. godine kao posjed benediktinske opatije sv. Ivana u Biogradu, govore sugovornici u debeloj hladovini nedaleko ovdašnjeg dućana.
Nadomak Polači, Tinj je oko 13 kilometara udaljen od Benkovca, i oko 10 kilometara od Biograda na Moru. Raštrkan je na površini od oko 4,8 četvornih kilometra u zaselcima Varoš, Selo, Barkanja, Gradina i Zagradina.
-Tinj je hrvatski Misir, izuzetno plodna zemlja koja stoljećima hrani ovdašnje generacije. Privlačan, umiljat i čaroban Tinj ima i veoma bogatu povijest, u njemu su često boravili hrvatski kraljevi i vijećali župani, kazao je dobro znani ovdašnji nogometaš Ante Kamber. Hrvatska nogometna zvijezda Martin Erlić sa Sassuolom se nalazi na pripremama za novu sezonu u talijanskoj Serie A.
Tinj je 1910. godine brojio 316 stanovnika, 1931. ima 394 stanovnika, 1948. tu živi 534 stanovnika, dok najviše broji 1971. godine, 784 stanovnika.
Sjedište starohrvatske županije Sidrage
U predvečerje Domovinskog rata, 1991. godine u Tinju živi 775 stanovnika: 637 Hrvata (82,2%), 127 Srba (16,4%) i 11 ostalih, dok ih 2001. godine preko 200 manje, točnije 561. Prema Popisu stanovništva 2011. ovdje živi 530 stanovnika, a prema Popisu stanovništva 2021. u Tinju živi 538 stanovnika.
U 172 kućanstava žive Tinjani i Tinjanke prezimena: Erlić, Jurjević, Bašić, Vrkić, Mitrović, Čirjak, Kamber, Čačić, Lemezina, Peraić, Čulina, Žilić, Ivić, Nonković, Birkić, Tokić, Lončar…
-Administrativno pripadamo Gradu Benkovcu dok školski i crkveno pripadamo Polači, reći će Jurjević.
Za srpske agresije na Hrvatsku Tinj je bio okupiran (1991), a većinsko hrvatsko stanovništvo bilo je prognano. Oslobođen je u vojno-redarstvenoj akciji Oluja u kolovozu 1995.
- Kad je riječ o ovdašnjoj bogatoj povijesti sjedište starohrvatske županije Sidrage bilo je u Tinju, istinskom sijelu glagoljaške pismenosti ovih krajeva, kazala je gospodična Ana.
Sidraga se nalazila na području današnjih Ravnih kotara između Biograda i Benkovca, a kada su Mlečani 1125. godine razorili stolni Biograd sjedište Sidraške županije prelazi na imanje u Bubnjanima, zapadno od Erlića u Tinju.
- Na čelu županije nalazio se župan, koji je imao sudsku i upravnu vlast te je predsjedao kraljevskim stolom, rekao je dodavši kako se Sidraška republika zbog širenja zadarskog komunalnog teritorija i područja vranskog priorata kroz 14. i 15. stoljeće raspala, temeljit je dida Ante, dodavši kako Kotarski serdari na proljeće 1647. godine starohrvatski Tinj oslobađaju od turskih zulumaša koji su ga 1528. zauzeli.
Posveta crkve, veličanstveni crkveno-pučki događaj
Tinj je župa sv. Ivana Krstitelja u biogradskom dekanatu. Župa je od najstarijih vremena, njezin se župnik spominje u ispravama iz 1486. godine i u dokumentima dijecezanske sinode 1566.
-Najstariji sakralni objekt je crkva sv. Ivana Krstitelja na starodrevnoj Gradini, a u ispravi se spominje 1194. Šest stoljeća potom, 1817. godine, na mjestu dotrajale crkve podignuta je nova, kaže gospođa Kamber.
Staru župnu crkvu sv. Ivana, spomenik kulture, pobunjeni Srbi i jugoslavenska “armija” 18. rujna 1991. teško oštetiše, opustošiše i najzad spališe. Zalaganjem župljana i uz pomoć Zadarske županije se obnovila.
-Zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić u zajedništvu sa župnikom don Josipom Radićem i 30-ak subraće svećenika 10. kolovoza 2015. godine predvodio je euharistijsko slavlje, obred blagoslova crkve i posvete oltara novoizgrađene crkve sv. Paškvalina u Tinju koja je u Selu podignuta na temeljima crkve izgrađene 1976. godine koju je 23. rujna 1993. srbijanski agresor minirao i sravnio sa zemljom, naglasio je Luka Nonković, ovdašnji crkveni remeta, sakristan.
Bio je to uistinu rijetko viđen, veličanstveni događaj kako za oko 550 mještana i veliki broj Tinjana raštrkanih diljem svijeta tako i za brojne hodočasnike. Nakon crkvenih obreda za oko 2.000 nazočnih na obližnjem mjesnom igralištu priređen je bogat stol sa 70 janjaca, 22 odojka i volom, ukupno oko 1.000 kilograma ili nevjerojatnu tonu pečenog mesa.
-Jedan je to od najznačajnijih crkveno-pučkih događaja u novijoj povijesti, kako za Tinj, tako i za Crkvu u Hrvatskoj, reći će Bašić.
U ime župljana crkvenu povelju su potpisali: Krešimir Erlić, Željko Jurjević, Marijan Birkić, Stoja Čirjak, Mladenko Erlić, Krešimir Vrkić, Nevena Nena Nonković.
- Dio pučana iz Jurjevića varoši za svog zaštitnika i svoju feštu drži Sisvete, 1. studenoga. Ostalo pučanstvo slavi sv. Paškvala, 17. svibnja, reći će sin starog prijatelja Damjana Erlića, s kojim smo 1994. bili na dočeku pape, sv. Ivana Pavla II., na Hipodromu u Zagrebu, 1998. u Mariji Bistrici te 9. lipnja 2003. na Forumu u Zadru.
U poljima prije 5 sati ujutro
Nažalost, još uvijek su bez dječjeg vrtića, dok su u školi učenici od prvog do četvrtog razreda.
-Proteklu školsku godinu imali smo 20 učenika u dva kombinirana razreda učiteljica, Ive Mršić i Marte Lonić. Prvih dana rujna 2023, u školske klupe će sjesti tri učenika više, ukupno 23. Naime, iz četvrtog razreda izašlo je četiri učenika, dok će nam doći sedam prvašića, ponosno će Nevena Nonković iz tinjske škole.
Osim izuzetno plodnih zemlja Tinj ima svoje najveće bogatstvo, ponosne, marljive i gostoljubive mještane koje Tinj vole i nose ga u srcu.
-Imamo veoma plodno zemljište, a zbog obilnih izvora i vrulja zovu nas i “plodni Tinj”. Zaista živimo u bogodanom prostoru na djeliću zemaljskog raja. Vidi se to po brojnim OPG-ovima, nezaobilaznom odredištu za eko, rualni turizam jer zasad imamo 15-ak kuća za odmor s bazenima te po malom i srednjem poduzetništvu, u jednom dahu će Ivica Erlić.
Upeklo je, zvizdan, u hladu je 36 stupnjeva. Mještani su nakon ručka spravljenog od domaće spize odmorili oči i iscrpljeni usnuli, a pred očima su im vjerojatno letjele slike zelenih polja, maslinika, vinograda i voćnjaka kojima će poći izjutra već prije 5 sati.
-Na ustajanje prije prvih zraka sunca nad Tinjem nas ne tjeraju ni pasje vrućine, ni potreba za novcem, nego ljubav prema zemlji kojoj su tinjski vrijedni i radišni ljudi već generacijama, stoljećima posvetili sav svoj život, poručio je Ivan Mitrović.
