Zdravo, ćerce Boga Oca! Zdravo, majko Boga Sina! Zdravo, zaručnice Duha Presvetoga! Zdravo, pribivalište Trojstva Prisvetoga...” riječi su pjesme “Zdravo ćerce” jedne od najstarijih marijanskih pjesama u glagoljaškim župama koju u Radovinu čuvaju i pjevaju pučki crkveni pivači i KUD Radovin, jedan od najpopularnijih kulturnih društva u Zadarskoj županiji i Lijepoj Našoj.
- Želja nam je pokazati ono što imamo i što znamo, naučiti mlade ljude koji možda i nisu toliko zainteresirani da budu promicatelji svoje kulture, da se ne srame svog identiteta, poručio je Ivica Dundović, stručni voditelj KUD-a Radovin koji je izdao nosač zvuka “Zapjevaj mi moje grlo jasno, uj’tro rano i uvečer kasno” na kojem se nalaze stari domaći pučki napjevi, napjevi mise i drugih obreda kroz crkvenu godinu.
Ravnokotarsko selo Radovin se nalazi u nakovnju Ražanca i Posedaja, 18 kilometara sjeverno od Zadra, 15 kilometara istočno od Nina te 4 kilometara od Ljupča i mora.
- Smješten je na kosi koja se pruža od sela Krneze do sela Slivnice te obiluje lijepim poljima, bogato živim vodama. Sastoji se od više zaselaka koji se prostiru po brežuljcima uzduž plodnog polja. Radovin graniči sa selima: Slivnica, Krneza i Jovići, detaljna je gospodična Ana.
Doći u Radovin najbolje se možete snaći ako znate u kojem zaselku trebate nekoga. Riječ je o zaselcima: Dundovići, Marasovići, Jokići, Paići, Uzelci, Rudelići, Bistrići, Beretini… Naime, zaseoci nose nazive prema prezimenima mještana koji tamo žive.
Ka’ stvoren za rad, obitelj, djecu
Radovin je bio naseljen i u rimsko doba i u srednjem vijeku. Prije 102 godine, 1921., brojio je točno 400 stanovnika, 1931. ima 429 stanovnika, 1948. tu živi 502 stanovnika, 1971. ima već 666 stanovnika, 1981. broji 648 stanovnika, a najviše 1991. godine kad u Radovinu ima čak 724 stanovnika. Od toga 715 ili 98,75% se izjasnilo se da su Hrvati.
- Radovin je misto vridnih i radišnih ljudi, poljoprivrednika, obrtnika, pomoraca, glagoljaškog pivanja, radovinskog orcanja, pisme i kolanja, memorijalnog nogometnog turnira u čast pokojnog branitelja Stipana Dundovića i sve više ruralnog turizma, kazao je Nikola Dundović, 62-godišnjak koji je kao strojar na brodu kod Topića naviga točno 40 godina, te nastavlja:
- Imamo dva dućana, poljoapoteku, svećenika, dvi crkve, groblje, ispraćajnu dvoranu, kapelicu, gotovo 100 pomoraca, 15-ak obrtnika, oko 10 kuća za odmor s bazenom, nabraja sugovornik Nikola.
Nemaju liječnika ni pošte za što treba ići u Ražanac. Nemaju ni dječji vrtić, ali se početak izgradnje navodno uskoro očekuje. Rekli bi: “Živi bili pa vidjeli”.
- Područna škola Radovin koja je u sastavu OŠ Jurja Barakovića ovdje je preko 60 godina. U njoj od prvog do osmog radzreda ima puna dva autobusa učenika i više, slikovito će Nikola dok ispija jednu “ledenu” kod Čvrkija.
Suha usta - boćicu vode kupio sam u dućanu kako bih lakše propješačio oko kilometar puta do legendarnog bunara Šapor s pitkom vodom.
Benjamin Beretin podno Beretinove gradine
- Bunar Šapor u povijesti dosad nikad nije presušio, uvijek ima vode, rekla je šinjorina Radmila Mila Jokić, koja je 7 godina radila i živjela u švicarskom Zürichu, dok je sad već 25 godina u njemačkom Münchenu te nastavlja:
Župa Radovin je još 1808. godine imala bratovštinu Gospe od Ružarija.
- Gospa je uvijek uz svoj narod, pogotovo u teškim trenucima, uvjerljiv je poznanik Marasović.
Godine 2003. izašla je monografija Radovin koju je uredio sad blagopokojni župnik don Ivan Kevrić s prikazom povijesti, crkvenih zdanja, etnografije, školstva i folklornih aktivnosti mjesta i župe, uz sudjelovanje prof. Livija Marijana i prof. Mile Marasovića.
- U obližnjoj Beretinovoj gradini iskopani su ostatci liburnskog naselja iz pretpovjesnog vremena (obrambene zidine, kuće pravokutne osnove). Radovin je bio prevažno stražarsko mjesto vrlo širokoga zadarskog i ninskog teritorija, tako da nitko ni iz Islama, ni Poličnika, ni Nadina ni iz Zemunika nije mogao proći, a da ga odavde ne primijeti, detaljno će 83-godišnjiu Benjamin Beretin, legendarni djelatnik PZ Budućnost Zemunik Donji, koji ima 5 djece, 9 unučadi i jednog praunuka.
Dvije crkve i dvije fešte
- Kako postoje dvije crkve, postoje i dva zaštitnika, odnosno dvije fešte: sv. Petar na Petrovu 29. lipnja i Gospe od zdravlja, 21. studenoga, temeljit je Rudela.
A nedjeljno prijepodne je jednostavno proletjelo, nije se stiglo obići sve planirane radovinske dvore, pa ni one najstarijih mještana, Marije Gračić i Bože Dokoze, kao ni dvore Šime Romića, pomorca koji je naviga, “tuka more” punih 50 godina, odnosno čak pola stoljeća.
