Oj Polačo, oj Polačo moje selo milo, ti si iz pepela izniknilo. Oj Polačo, oj Polačo rodna grudo moja… S tobom se ponosim, u srcu ja te nosim…”, jedni su od stihova pjesama uz koje je KUD Gradina iz Polače prije 8 ili 9 godina igrao, kolao i ojkao u megapopularnoj HRT-ovoj emisiji Lijepom našom, koja se nažalost ugasila.
- Moja Polača najlipše selo na svitu, najlipše djetinjstva i život, najlipši čentruni i trišnje, nalipše breskve il’ praske po naški, u jednom će dahu stari prijatelj i župni remeta, vitalni udovac Srećko Kulaš, u dvorištu velebne župne crkve svetih Kuzmana i Damjana, gdje nedjeljno euharistijsko slavlje započinje točno u podne.
Polača se nalazi na 130 metara nadmorske visine. Raštrkana je na površini od 8,6 km², od Kakme, Jagodnje i Zapužana, sve do Tinja. Prije Domovinskog rata i osnivanja zasebnog općinskog središta Polača je pripadala općini Benkovac.
500 stambenih jedinica i 290 kućanstava
- Ovdje su, na pola puta između Benkovca i Biograda, kotarski serdari proslavljeni i opjevani u junačkim narodnim pjesmama kao borci protiv Turaka, govore sugovornici u hladovini kod Borisa, nedaleko ovdašnje benzinske postaje.
“U ispravama iz 11. stoljeća mjesto se spominje i kao središte i sjedište ranohrvatske županije Sidraga. U spisima iz 1390. spominje se kao Polača Marijanovića, a godine 1449. kao Polača Domijanovića s crkvom sv. Cecilije. Kasniji je dokumenti nazivaju Brkljačina Polača. Prema lat. riječi palatium - kućište, palača, mjesto je najzad prema narodnoj riječi palača dobilo sadašnje ime Polača”, piše na Web stranici Zadarske nadbiskupije – Župa Polača.
Godine 1961 godine Polača broji najveći broj stanovnika, čak 1.531. Dvadeset godina potom, odnosno 1981. broji 264 stanovnika manje, točnije 1.267 stanovnika. Međutim, deset godina potom, 1991., broji 200 stanovnika više ili 1.467 stanovnika. A prema popisu stanovništva 2011. broji 1.067 stanovnika, dok prema Popisu stanovništva 2021. u Polači broji 991 stanovnika.
Polača ima oko 500 stambenih jedinica i 290 kućanstava u kojem žive mještani prezimena: Bobanović, Prtenjača, Kulaš, Peraić, Ražnjević, Erlić, Jurjević, Bašić, Čačić, Čirjak, Galac, Škara, Vrankulj, Žilić, Tokić, Maslarda, Samardžija, Zagorac, Tuta…, nabraja Ante na putu kod velebnih Ražnjevića dvora.
- Osnivanje ovdašnje Župe Polača se vodi od 1673. godine sa 180 duša. Stara crkva na mjesnom groblju bila je posvećena sv. Kuzmi i Damjanu, kaže gospodična Ivana.
Budući da je “stara” crkva bila premalena da primi vjerni narod za većih blagdana i sprovoda sagrađena je u centru sela nova crkva za župnika don Ivana Mustaća. Zemljište su poklonila braća Mile, Ivan i Šime Žilić. Posvetio ju je 24. rujna 1989., nadbiskup zadarski mons. Marijan Oblak.
- I staru i novu crkvu, kao i župni dom, gađali su pobunjeni Srbi i JNA već na početku obrambenog Domovinskog rata (u listopadu 1991.), a na sam Božić nova je crkva potpuno razorena, minirana, s gorčinom će sugovornik Ivan, dodavši kako su zbog srbočetničke agresije Polačani,18. rujna 1991.,napustiti svoje bogate, vjekovne obiteljske domove te pobjegli u izgnanstvo.
Nova župna crkva svetih Kuzmana i Damjana, sa zvonikom, sagrađena je ponovno na drugoj lokaciji, bliže središtu sela, a svečano je posvećena 26. veljače 2006. godine, podsjeća remeta Srećko.
Vatrogasci na tirolski pogon
Osnovna škola osnovana je 1.847. godine. Do Domovinskog rata škola djeluje pod imenom Trivun Ćoso, a nakon obnove od školske godine 1996./1997. pod imenom Osnovna škola Polača..
Od 15. ožujka 2012. godine škola se zove Osnovna škola Franka Lisice Polača, po 23-godišnjem hrvatskom vitezu iz Bibinja koji je 2. svibnja 1991, na brdu Štrkovača iznad Polače poginuo od snajperskog metka. Pripadnik specijalne policijske postrojbe kao prva žrtva Domovinskog ratu u zadarskom kraju, postao je simbolom borbe i patnje hrvatskoga naroda za svoju neovisnost.
DVD Polača broji oko 60 članova od kojih je 25 operativnih, među kojima je odnedavno i ovdašnji župnik Šime Žilić.
- Tijekom godine imamo jednog stalnog zaposlenog, dok za vrijeme požarne sezone imamo i dva sezonca, kazao je Matko Bobanović, predsjednik DVD-a Polača, istaknuvši pritom zapovjednika Marka Zagorca te mnoge zaslužne članove i osnivače, među njiima i dugogodišnjeg, legendarnog zapovjednika Marka Bobanovića zvanog Mrći.
Najteže je kad vatra uništava imovinu koju su ljudi stjecali cijelog života, prvenstveno kad su ugroženi ljudski životi.
Vatrogastvo treba nesebično voljeti jer vatrogastvo nije posao već poziv, navodi Matko, nakon što je kazao kako imaju četiri vatrogasna vozila i kombi. Pritom se na svekolikoj pomoći zahvalio Vatrogasnoj zajednici Zadarske županije na čelu s predsjednikom Željkom Šošom i županijskim vatrogasnom zapovjednikom Matejom Rudićem.
- Nemam riječi s kojim bi se zahvalio vatrogasnoj zajednici Tirol u Austriji koji su nam protekle godine donirali tri vatrogasna vozila i opremu, zahvalio se Matko Bobanović, pokraj Vatrogasnom doma, općinske zgrade i nogometnog igrališta Polače na Bićini.
Život uz maslinike i vinograde
Biste li i vi otišli na selo, preselili se iz grada zbog jeftinijeg života? I živjeli na čistom zraku pokraj vinograda i maslinika seosku idilu koju tek povremeno razbudi blejanje ovaca i janjaca, kukurikanje pijetlova i lavež pasa.
- Korona, potresi, poplave, rat u Ukrajini i skupoća toliko je nagrizla suvremenog čovjeka da mu je ušla i u postelju. Zbog krize, više je ljubavi na selu nego u gradu, uvjeravaju sugovornici.
Od Domovinskog rata i povratka iz progonstva do danas, uspjelo se u Polači puno toga promijeniti na bolje. Šteta što ne oživi i demografska obnova.
- Kako se živi? Živi se, dobro se živi, pa se umre…, slikovito će nam čovjek s kojim smo popričali kod sad zatvorenog kultnog kafića Torcida, nedaleko polačke škole i višenamjenskog igrališta.
