Zemuniče, Zemuniče dok ti ime traje čuvat ćemo, čuvat ćemo tvoje običaje stare…”, riječi su pjesme KUD-a Sveta Kata iz Zemunika koji su pjevali na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, prije osam godina na vrhuncu svog rada i popularnosti.
Zemunik Donji nalazi se u srcu Ravnih Kotara. Izuzetan geoprometni položaj ostvaruje se blizinom autoceste A1 kroz čvor Zadar 2 koji se nalazi na području Zemunika Gornjeg, zračnu luku Zadar koja se nalazi na prostoru općine te brzu cestu koja vodi do putničko-trajektne luke Zadar – Gaženica.
- Zemunik je zora, izlazeće sunce, mjesto gdje se okončava podzemno sunce, a počinje ono vidljivo, dnevno koje se penje do točke podneva, kaže Tomislav Marijan Bilosnić, plodonosni književnik podrjetlom iz Zemunika Donjeg.
Sigurno je da u selu zdravije okruženje i priroda utiču na bolje raspoloženje, a i blizu je Zadar.
Stambenih jedinica 605, kućanstava 439
- Ranije ustajemo, više radimo, više se družimo međusobno i s drugim ljudima, redovitije jedemo, mnogo šetamo, ranije idemo na spavanje. Selo budi uspavanu kreativnost, maštu, snagu, koju nismo ni znali da imamo i koja nas na kraju dana, kada idemo umorni na spavanje, čini ispunjenim, kaže novopečeni Zemuničan doseljen iz predgrađa Zagreba.
Zemunik Donji je početkom 20. stoljeća brojio oko tisuću stanovnika. Već 1931. broji 1.502, a poslije Drugog svjetskog rata 1948. tu živi 1.951 stanovnik, a pet godina potom 2.240 stanovnika. Najviše stanovnika imao je 1961., čak 2.472.
- U predvečerje Domovinskog rata, 1991. godine broji 2.318 stanovnika (1.793 Hrvata - 77%, 276 Srba - 12%), a 10 godina potom, 2001. u Zemuniku Donjem živi preko 850 stanovnika manje ili 1.466, detaljni su sugovornici kod mesnice Paleka u Smrdelju.
Prema popisu stanovništva 2011. Zemunik Donji broji 1.540 duša, a prema Popisu stanovništva 2021. točno 1.567 duša (95% Hrvata, 4% Srba), te je jedan od rijetkih od 228 naselja u Zadarskoj županiji koji ima više stanovnika u tom razdoblju od 10 godina, preciznije 27 stanovnika više.
Zemunik Donji u svojim kvarovima, varošima ili zaselcima Smrdelj i Senj koji su sjeverozapadno, u Mostaru na jugoistoku te u Centru ima 605 stambenih jedinica od čega je 573 za stalno stanovanje. U 439 kućanstava živi gotovo 1.600 Zemuničana i Zemuničkanki prezimena: Marušić, Perić, Šarić, Šestan, Paleka, Fabijan, Buljat, Alvir, Biloglav, Krnčević, Pinčić, Čanković, Zdunić, Dragaš, Ćurković, Jermen, Šare, Bilosnić, Đerđa, Mijatović, Kasap, Rapan…
Nema čega nema, može samo nestati
- Zemunik ima sve što nam je potrebno, svoju općinu, lječnika, stomatologa, veterinarsku ambulantu, ljekarnu, školu, vrtić, svećenika, crkvu, groblje, ispraćajnu dvoranu, poštu, dućane, uljare, aerodrom, plodna polja, rasadnik, sušare, OPG-e, obrte, kuće za odmor s bazenima, sve više kanalizacije, igrališta, boćališta, Točak koji toči stalno, dožupana, ma svašta nešto. A uskoro će i dvorana, a ku’š više, govori prijatelj Fabijan.
Najviša točka je Gradina (111 m), gdje je mjesno groblje s ispraćajnom dvoranom, crkva sv. Katarine - Kate iz 17. stoljeća, Dom za stare osobe s mentalnim poteškoćama i osobama s višestrukim poteškoćama. Na Gradini su i ostaci pravoslavne crkve sv. Save iz 19. stoljeća.
- Zemunik se prvi put spominje kao Se-lmeni već u 13. stoljeću. U 14. st. tu se nalazila utvrda kralja Ludovika I. Anžuvinca kada je 1346. pritekao u pomoć Zadranima protiv Mlečana, a iz dokumenata iz 1368. vidi se da je Zemunik bio u vlasništvu zadarske komune te su se kod tadašnje crkve sv. Jakova održavali sastanci predstavnika Zadra i Hrvatskog kraljevstva. Godine 1409. u prodaji Dalmacije i Zemunik spada pod vlast Mlečana, najbolje je doznati u Centru ispod stoljetne murve i magičnih vodoskoka.
U vrijeme turskih prodora Venecija popravlja i gradi niz utvrda, pa se tako gradi i Zemunik koji je u to doba u vlasništvu obitelji Venier (o njima je nazvan današnji Vinjerac). Arhivski dokument upućuje na to da je izgrađena vojna utvrda, revelin (ograđeni prostor za smještaj ljudi i stoke) i jarak uokolo svega toga. Od 1570. Zemunik je pod vlašću Turaka koji na njemu podižu snažnu utvrdu koja je imala status kasabe. Godina 1647. i 1683. najveći je dio Zemunika razoren i uništen požarom. Poslije odlaska Turaka Zemunik je od 1729. sjedište serdara koji je bio spona između mletačkih vlasti i naroda.
Poslije Bunjevaca, glagoljali Arbanasi
- Juraj Filipi je 1570. iz Zemunika doveo 40 obitelji u Poreč. Uslijedila je seoba Krmpota i Bunjevaca, uvjerljiv je Biloglav.
Poslije Bunjevaca u Zemuniku su glagoljali Arbanasi.
- Naime, 1726. godine u Zemunik uz pomoć nadbiskupa Zmajevića dolazi 21 katolička obitelj Arbanasa, što potiče i kasnija doseljavanja arbanaških i drugih obitelji u Zemunik, kaže dugogodišnji prijatelj Šarić koji je vidno dobro potkovan znanjem.
Najviša točka je Gradina (111 m), gdje je mjesno groblje, crkva sv. Katarine - Kate iz 17. stoljeća, Dom za stare osobe s mentalnim poteškoćama i osobama s višestrukim poteškoćama. Na Gradini su i ostaci pravoslavne crkve sv. Save iz 19. stoljeća.
U centru sela je 1995. podignuta nova crkva Kraljica Mira – kraljica Hrvata. Crkva koja ima kriptu i zvonik sa tri zvona posvetio je zemunički sin, zadarski nadbiskup-koadjutor Ivan Prenđa 1995. Tijekom topovima je teško oštećena i crkva i zvonik, ali je sve nakon Domovinskog rata popravljeno, reći će Đerđa.
- Crkva Kraljice Mira – kraljice Mira koja ima kriptu i zvonik sa tri zvona posvetio je zemunički sin, zadarski nadbiskup-koadjutor Ivan Prenđa 1995. Tijekom Domovinskog rata topovima je teško oštećena i crkva i zvonik, ali je sve nakon Domovinskog rata popravljeno. Izgradnjom nove crkve gotovo su nestale brojne stoljetne obiteljske fešte, sad je to za cilo selo Kraljica mira, objašnjava Perić dok je u društvu s Kasapom, Palekom, Buljatom, Marušićem i ostalom.
Prava je milina bilo biti u dječjem društvu na modernom Sporskom centru Mostar, na jugoistoku Zemunika Donjeg. Druženje se pokazalo zašto je lijepo biti dijete. Tada vas i male stvari vesele.
- Dječja iskrenost dovodi nas nerjetko u situacije u kojima bismo najradije “propali u zemlju”, no isto ta djeca baš zbog iskrenosti, znaju nas dobro nasmijati, sukus je odgovora strastvenih mostarskih boćara.
