Na uzvisini udaljenoj oko 6,5 km jugoistočno od Zadra nalazi se rubno gradsko naselje bogate povijesti, Dračevac Zadarski s kojeg se pruža prekrasan pogled na Zadar i otoke kao i na Ravne kotare s druge strane. Dračevac, koji je sastavni dio grada, prvi put je spomenut u dokumentima benediktinskoga samostana sv. Krševana u Zadru od 2. listopada 1402. godine...
- U starim crkvenim maticama koristilo se i ime Zdračevac, a mletački je toponimski oblik Malpaga, rekao je 93-godišnji Josip Mičić, koji ima fotografsko pamćenje...
Dračevac Zadarski danas ima 60-ak obitelji i broji oko 200 stanovnika prezimena Mičić, Grdović, Čitlak, Franov, Perović… Puzari i Babini su iz Babinduba koji pripada župi. Lenkići su došli iz Bibinja, Škulići iz Ražanca, Dragaši iz Zemunika, Dešpalji iz Arbanasa…
Katolička crkva, osmajlijska Kulina, agresorski tenk
- Simboli Dračevca su nova velika župna crkva Uznesenja BDM, Uznesenja Marijina ili Velika Gospa, Kulina i nažalost repetitor u srid naselja, te povijesni tenk T-55 koji je pogođen i zaustavljen prigodom napada te je simbol obrane grada Zadra u Domovinskom ratu. Zadar je bio grad kojemu je agresor odredio smrtnu presudu, međutim naš narod ovdje je pokazao zube, svoju snagu, ponosno će vitalni Josip, najstariji stanovnik Dračevca.
Dida Josip ima troje djece, 9 unuka i 10 praunuka, a živi s unukom Ivicom.
- U dvi kuće bilo je 40 dice, ali je od 1948. godine pola Dračevca iselilo, kaže mehaničar Josip, koji je radio u Jadranu građevina.
Život u Dračevcu na ovoj uzvisini s nadnaravnim pogledom je neprocijenjiv.
- Nama u Dračevcu je gotovo kao na selu, nema gužve a i nema velikih zgrada, uglavnom su samo obiteljske kuće, rekao je Vice Mičić.
Velika prednost života u kući jest to što se uz nju u većini slučajeva veže i okućnica pa kada ti dosadi zatvorenost četiriju zidova, jednostavno izađeš u dvorište i malo podalje u polje...
Život kao na selu
- Svi smo naviknuli da u bilo kojem trenutku mogu pokucati susjedu, barbi ili baki na vrata i tražiti malo šećera, brašna ili čega god nam ponestane. Znaju i da mogu nenajavljeni banuti u dvorište i popiti kavu ili malo porazgovarati. Tko ovo može platiti, tko, pita se mladolika sugovornica Ana.
U Domovinskome ratu 1991. godine Dračevac je još jednom stajao na braniku grada Zadra. Porušena je stara župna crkva Uznesenja BDM iz 16. stoljeća, podignuta oko 1515. godine, a posvećena je 1594., u blizini koje se uzdiže mletačka utvrda kružnoga tlocrta zvana Kulina.
- Obnovljena je stara župna crkva, jednobrodna građevina, dužine 12 metara i širine 6 metara te Kulina, koja je u prošlosti služila kao osmatračnica za obranu grada Zadra i čitava kraja od osmanlijskih navala, nabraja Lenkić.
Mještani su na groblju podigli impresivnu kapelicu, dok je kod crkve grad Zadar otkupio zemljište od privatnog vlasnika i krajem 2021. godine prema projektu tvrtke Via Factum podignuo prizemnu građevinu površine oko 140 m2 u kojoj su osim ureda MO Dračevac nalazi i višenamjenska dvorana.
- Dračevac Zadarski i u Domovinskom ratu bio je razrušen, što svjedoči i nekoć razrušena župna crkva koja je, nanovo izgrađena i posvećena 2001.,
Naime, u Nedjelju Dobrog Pastira, 6. svibnja 2001. godine, novu, velebnu župnu crkvu Uznesenja Marijinog za vrijeme župnika Rozarija Šutrina pred više od tisuću vjernika i dvadesetak svećenika posvetio je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa.
Nova crkva u neposrednoj blizini stare crkve podignuta je zahvaljujući Božjoj providnosti - velikodušnosti i plemenitosti srca donatora iz Rima mons. dr. Šime Duce, nekadašnjeg župnika Dračevca.
Šime Duca, Šime Lenkić, Rozarijo Šutrina
- S velikom radošću smo čekali taj dan, ali ne zato što se trebalo bojati na zadanu riječ dobrotvora, nego je bila naša strpljivost i izdržljivost u isčekivanju novog i boljeg, poručio je Mičić.
Ranjena je u godinama koje su nam, dodaje Mičić, donijele veliki Božji dar slobode u koju je trebalo uložiti mnogo života, i mnogo dobara i dragocijenosti kakva je bila stara crkva Marijina Uznesenja.
- Mi smo Marijina djeca i ona je stajala s nama pod križem naše patnje i umiranja, ali i u osvit našeg uskrsnog jutra koje nam je donijelo novi početak života kako u crkvenom i društvenom životu, uvjerljiv je Grdović.
Zadarski nadbiskup Prenđa je početkom svibnja 2007. blagoslovio tri nova župna zvona, dar domaćeg sina Šime Lenkića koji živi u Australiji, a lijevana su u Italiji.
- Zvona otkrivaju Božju nazočnost, a zovu na okupljanje u crkvu i slušanje Božje riječi. Nažalost, kad čuješ tužno zvono onda je neko od mještana preminuo, reći se sakristian Stipe Mičić.
Veliko zvono, ton LA, teško je 380 kg i posvećeno Velikoj Gospi. Srednje zvono, ton TI, teško je 280 kg i posvećeno zadarskim zaštitnicima, sv. Šimi, sv. Stošiji, sv. Krševanu i sv. Zoilu. Malo zvono teško 180 kg, ton DO, posvećeno je hrvatskim braniteljima.
Crkveni krov crkve Uznesenja Marijinog
- Veliki problem nam je crkveni krov koji zna prokišnjavati, jadaju se mještani na Cvjetnicu prije obreda blagoslova maslinovih grančica kojeg je kao i sv. misu predvodio don Damir Šehić, župnik Ploča i Dračevca.
Dračevac se kao župa spominje u spisima iz 1594. godine. U 18. stoljeću župi Dračevac pripojena je župa Crno.
- S naslova župe Dračevac je 1849. godine sveden na izloženu kapelaniju (ekspozituru) župe Gospe Loretske u Arbanasima. Godine 1856. kapelaniji je pridodano tada malo naselje Ploče, koje je do tada bilo pod jurisdikcijom arbanaških župnika s obzirom da je stanovništvo Ploča dijelilo zajedničko etničko podrijetlo sa zadarskim Arbanasima, piše zadarski svećenik doc. dr. sc. don Zdenko Dundović u “Prilogu poznavanja prošlosti župe Malpaga (Dračevac Zadarski – Crno – Ploče) na temelju župskoga arhivskog gradiva iz 19. i početka 20. stoljeća.
DONESENA ODLUKA Ustavni sud: Milanović ne može biti mandatar ni premijer