Vir je ostvario okruglih milijun noćenja, a do prvog milijuna došao je čak tri dana prije nego 2022. kada je milijunto noćenje ostvareno 21. srpnja. Statistika iz sustava Turističke zajednice zabilježila je 18. srpnja na Viru 1.000.471 ostvarenih noćenja
domaćih i stranih gostiju uz 74.869 dolazaka turista, što predstavlja rast noćenja od 9,77 posto u odnosu na isti lanjski period (1. siječnja - 18. srpnja) te rast od 7,51 posto u dolascima.
Razgovarali smo sa Srđanom Liverićem, direktorom Turističke zajednice Općine Vir o tome što je iza velikog virskog uspjeha kao i o tome koliko je važna suradnja s Općinom, općinskim firmama za održavanje te ugostiteljskim objektima.
Provjerili smo odakle najčešće dolaze gosti, o kojoj je dobnoj strukturi riječ te koja je vrsta smještaja najtraženija.
Komentirao je i može li komunalna infrastruktura pratiti trend rasta posjećenosti te na koje načine produljuju turističku sezonu.
Dobra strategija je ključ uspjeha
Možete li usporediti prošlogodišnje i ovogodišnje brojke posjećenosti?
- Ove godine imamo rast od 10 posto u noćenjima i 7,5 posto u dolascima u odnosu na isti lanjski period od početka godine do sredine srpnja, a taj period iz 2022. bio je dosad statistički najuspješniji. Nikad ranije, već 18. srpnja, dosegnuli smo brojku od milijun noćenja, što je još jedan pokazatelj sjajne sezone. Ovogodišnje brojke su postotkom rasta još izraženije ako ih usporedimo s ukupno rekordnom 2019., kada smo do kraja godine imali 2,625 milijuna noćenja. Ako zadržimo rast noćenja 5 – 10 posto do kraja godine, imat ćemo najbolju sezonu u povijesti s oko 2,7, odnosno 2,8 milijuna noćenja. To je fantastična brojka za otok Vir, pogotovo ako se sjetimo da smo prije 15 godina imali svega 700.000 noćenja.
Što je najzaslužnije za ogroman uspjeh Vira?
- Moramo se vratiti nešto manje od 15 godina unazad kada je donesena Strategija razvoja turizma koju su inicirali nekadašnji virski načelnik Kristijan Kapović te bivši direktor destinacijske menadžment kompanije Vir turizam i nekadašnji državni tajnik u Ministarstvu turizma Zdenko Mičić. Na Strategiji turizma i strateškom destinacijskom pozicioniranju Vira radila je također ugledna konzultantska kuća Horwath HTL. Tada smo odredili kojim putem želimo ići, koji su nam ciljevi i što napraviti kako bismo ih ostvariti. Bili smo prva jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj koja je osnovala destinacijsku kompaniju; prvi smo doveli animacijske programe na javne plaže, pokrenuli ronilački centar te bili prvi na Jadranu koji smo obnovili zapušteni svjetionik iz 19. stoljeća. Dobili smo ekskluzivni turistički objekt Villu Lanternu s pet zvjezdica, prvi takav na otoku te prvi u Hrvatskoj. Time smo pokazali što želimo. S druge strane, odradili smo stotine radionica i raznih programa s turoperatorima i agencijama, ekskluzivne turističke prezentacije te cijelo desetljeće bili prisutni na gotovo svim turističkim sajmovima u Sloveniji, Italiji, Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i drugdje. U to vrijeme, prije desetak godina, na tim sajmovima gotovo da nije bilo nikog iz Hrvatske osim nas. Znali smo ponekad sretati kolege iz istarskih destinacija i kolege iz Nacionalnog parka Krka, no to je manje-više bilo sve od propagandnih aktivnosti drugih destinacija. Na ekskluzivnijim sajmovima poput onih u Londonu, Münchenu, Milanu ili Madridu bili su svi, pa i mi, no još onda smo znali da ćemo pravi posao odraditi u Budimpešti, Bratislavi, Pragu, Beču, Zagrebu ili Ljubljani. U to smo se vrijeme potencijalnim gostima na našim emitivnim tržištima doslovno uvlačili pod kožu, radili turističke prezentacije na sajmovima i spektakularna predstavljanja okupljajući poznate osobe, influencere i estradne zvijezde. Nakon nekog vremena za otok Vir su čuli svi, potom su neki posjetili otok, ponovno se vratili te doveli rodbinu i prijatelje. Sada taj posao svi oni rade za nas. Nama se uspjeh nije dogodio preko noći niti nam je netko nešto poklonio. Kada smo počeli ozbiljno razmišljati o turizmu bili smo debelo ispod nule, sada ćemo sedmu godinu zaredom imati više od dva milijuna noćenja i biti u top deset hrvatskog turizma. Dvostruko duže najuspješnija smo destinacija u Zadarskoj županiji, jer smo paralelno s vanjskim marketingom radili na uređenju otoka da bude izletnička destinacija ali i mjesto poželjno za život. Ako hoćete, uspjeh i fenomen Vira možemo ilustrirati činjenicom da smo s niti 900 stanovnika od prije 30 godina, sada došli do više od tisuću zaposlenih na otoku te najmanje tri tisuće stalnih stanovnika. U tom kontekstu, dva ili tri milijuna noćenja su lijepa činjenica kojom se volimo pohvaliti, jer smo ih zaslužili predanim radom, ali to je najmanje bitno za cijelu priču oko našeg otoka. Viru se dogodio život i razvoj dok su se drugi gasili, nestajali i propadali.
Timski rad
Koliko je važna suradnja s Općinom i općinskim firmama za održavanje?
- Nezamislivo je govoriti o otoku i njegovom razvoju, a da zapravo ne govorimo o Općini Vir i cjelokupnom komunalnom sustavu. Cijeli sustav osmišljen je da bi zadovoljio potrebe svih stalnih i povremenih stanovnika otoka. Kako ljeti imamo 40 ili 50.000 ljudi u Viru, to znači da moramo imati sustav koji je operativno sposoban zadovoljavati potrebe kakve imaju, na primjer, grad Šibenik ili grad Karlovac. Drugo, sve naše turističke aktivnosti ne bi imale pravog smisla kada ne bismo imali komunalna poduzeća koja uređuju i održavaju čistoću i otočne plaže te kontinuirano podižu plažni standard na višu razinu, ili kada ne bismo imali poduzeće koje je gotovo trećinu otoka već spojilo na sustav vode i odvodnje. Naša komunalna poduzeća pored svojih sezonskih i stalnih godišnjih aktivnosti također sudjeluju u organizaciji svih naših događaja, dok je Turistička zajednica s destinacijskom kompanijom Vir turizam okrenuta osmišljavanju programa i događaja.
Kakva je situacija kada je u pitanju komunalna infrastruktura, može li pratiti trend rasta posjećenosti?
- Napomenuo sam da je trećina otoka spojena na vodovod i kanalizaciju. Riječ je o naseljima od Centra do naselja Prezida i Virić, odnosno cijelom južnom dijelu otoka. Sva ostala naselja koja još nemaju vodu i kanalizaciju, dobit će je u narednom periodu. Cjelokupan projekt predan je Hrvatskim vodama koje će ga proslijediti u Bruxelles, a potom ćemo ići u realizaciju. Taj posao vodi naše komunalno poduzeće Vodovod Vir koje istovremeno vodi projekt aglomeracije Nin-Privlaka-Vrsi. Završetkom posla na otoku Viru, imat ćemo najmoderniji sustav vode i odvodnje koji će zadovoljiti potrebe svih otočana, gostiju Vira i turista. Pored toga, u četvrtoj smo godini realizacije velikog projekta obnove i postavljanje moderne štedne javne rasvjete u svim ulicama i naseljima koji je još nemaju. Istodobno će se asfaltirati sve ulice, pa ćemo za koju godinu imati potpuno riješenu komunalnu infrastrukturu. To znači da ćemo spremni dočekati tri ili više milijuna noćenja, pogotovo nakon što uredimo sve otočne šetnice te sve plaže dovedemo na komunalnu razinu opremljenosti od četiri zvjezdice.
Projekt Vir 365
Dogovarate li uspješno i suradnje s ugostiteljskim objektima?
- Tradicionalno organiziramo događaje, svečanosti i domjenke u restoranu Kotarina kojim upravlja Vir turizam. Restoran je u samom centru otoka, na atraktivnoj lokaciji neposredno uz plažu Jadro koja je komunalno najopremljenija i najljepša plaža na otoku. Drugo; događaji koje radimo, poput finala Alpe Adria Jet Ski Toura ili Prvenstva Hrvatske u olimpijskom triatlonu, može organizirati samo destinacijska kompanija Vir turizam koja ima ekipu sposobnu za upravljati takvim eventima. Druga ekipa koja zadovoljava najviše organizacijske i ugostiteljske standarde na otoku nalazi se u Konobi kod Spavalice, gdje je sjedište Športsko ribolovnog društva Vir. ŠRD Vir na najvišem nivou već godinama organizira elitna nacionalna ribolovna natjecanja, a Turistička zajednica podrška je takvim i svim sličnim projektima.
Uočava li se produljenje turističke sezone?
- Mi smo turističku sezonu planski produžili osmišljavanjem projekta Vir 365, odnosno organizacijom brojnih događaja u predsezoni i posezoni. Govorim o tradicijskim Maškarama u Viru, sezonskim biciklijadama za rekreativce, atletskim maratonima, olimpijskim triatlonima, sjajnim jet ski utrkama ili ribolovnim državnim prvenstvima, a pravi posao odradili smo u dubokoj posezoni organizacijom Adventa u Viru. Prije četiri godine imali smo najbolji Advent u Hrvatskoj izvan gradskih sredina, a istovremeno smo bili druga najbolja destinacija u Hrvatskoj po noćenjima u studenomu i prosincu. Bili smo odmah nakon Zagreba, što je nevjerojatno.
Obiteljska destinacija
Odakle najčešće dolaze gosti i koliko borave na otoku?
- Najbrojniji su domaći gosti koji u ukupnim brojkama noćenja sudjeluju s 48,6 posto, dok u dolascima Hrvati sudjeluju s 31,7 posto. Kada su u pitanju strani gosti, najviše noćenja redom imaju Slovenci, Nijemci, Mađari, Česi, Slovaci, Austrijanci, Poljaci, Bosanci i Hercegovci, Šveđani i Švicarci. Ista je stvar s dolascima, ali u nešto drukčijem poretku. Najviše dolazaka imaju Mađari, potom Nijemci, Slovenci, Česi i Slovaci. To su tradicionalno najjače nacije kada je riječ o gostima na našem otoku. Što se njihovog boravka na otoku tiče, moramo se pohvaliti činjenicom da je Vir cijelo proteklo desetljeće najjača hrvatska destinacija u toj kategoriji. Mi smo izrazita obiteljska destinacija s 13,4 noćenja u prosjeku, što nema nitko u Hrvatskoj. To drugim riječima znači da komercijalni gosti na Viru ostaju od 10 dana do puna dva tjedna, a oni koji posjeduju vlastite kuće, poput domaćih i sve češće stranih gostiju, gotovo 20 dana. Dubrovnik, Split ili Zagreb su takozvane city break destinacije s tri ili četiri noćenja u prosjeku, nešto više imaju Rovinj, Umag ili Poreč sa sedam ili osam noćenja u prosjeku. Ima onih koji ljetuju tjedan dana, ali i onih koji dolaze tijekom cijele godine jer imaju svoje obiteljske kuće, odnosno vikendice. Vir je dobro cestovno povezan, pa Mađarima ili Slovencima nije nikakav problem sjesti u auto, doći za pet-šest sati te provesti vikend na otoku.
Kakva je dobna struktura gostiju i koju vrsta smještaja traže?
- Gotovo uvijek govorimo o obiteljima, bilo da je riječ o takozvanim vikendašima, domaćima ili strancima, bilo da govorimo u turistima u komercijalnom smještaju. Imamo i mlade koji u skupinama od pet-šest osoba dolaze na otok i uglavnom traže luksuzniji smještaj kojega, srećom, imamo sve više. Prije desetak godina imali smo samo rezidencijalnu Villu Lanternu kao objekt s pet zvjezdica i svega nekoliko luksuznijih objekata s četiri zvjezdice, a sada na svakom koraku imamo vile s bazenima od tri, četiri i pet zvjezdica. Moramo shvatiti da je našim gostima, posebno Slovacima, Česima, Poljacima, Mađarima te posebno Nijemcima i Austrijancima, platežna moć veća od naše te da traže daleko kvalitetniji smještaj nego prije deset ili dvadeset godina. Bratislava je, na primjer, grad s jednim od najvećih BDP-ova u Europi.
Što biste izdvojili kao najzanimljivije i najvažnije događaje ove sezone?
- Virsko ljeto manifestacija je koja je odavno nadrasla lokalni značaj i koja je u ovom trenutku naš najvažniji sezonski proizvod. Posljednjih sedam-osam godina na Viru su gostovale sve najveće domaće estradne zvijezde, ali smo pored toga imali nacionalno finale City Game manifestacije, klapske koncerte, gostovanje KUD-ova i spektakl Virske noći 13. kolovoza koji u jednoj večeri okupi preko 20.000 ljudi na virskoj rivi. To je nekad, prije petnaest-dvadeset godina, bio vrhunac i kraj ljetne sezone. Sada je sredina sezone, tek hvatamo zalet za vrhunac u rujnu i posezonu u jesenskim i zimskim mjesecima.
