U sklopu ovogodišnje konferencije Dani regionalnoga razvoja i EU fondova, koja je u Šibeniku okupila gotovo 1000 predstavnika županija, gradova, općina, regionalnih koordinatora, javnih tijela i poduzetnika, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, u prisustvu ministra gospodarstva Ante Šušnjare te predsjednika Uprave HAMAG-BICRO-a Vjerana Vrbaneca, uručio je ugovore za 78 inovativnih poduzetničkih proizvoda i usluga vrijednih 220 milijuna eura, od čega je 140 milijuna eura bespovratnih sredstava. Konferencija koja je održana od 4. do 6. prosinca bila je od velikog značaja za pašku Općinu Kolan.
Općina Kolan u 10 najboljih
Naime, konferencija je za Općinu Kolan bila iznimno važna iz dva razloga. Prvi je da je manifestacija Fešta od sira, koja se događa svake godine krajem kolovoza, postala nositelj oznake Hrvatskog otočnog proizvoda, a drugi je dodjela sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026., gdje se Općina prijavila za sredstva izrade “ePlanova”. Time je Općina Kolan dobila sredstva za izradu pet prostornih planova, odnosno za jedan prostorni plan i četiri urbanistička plana uređenja, ukupne vrijednosti 104 tisuće eura.
- Konferencija je bila jako uspješna, a drugi dan je bilo riječi i o regionalnom razvoju, te je u sklopu toga resorni ministar Šime Erlić predstavio planove natječaja za 2027. godinu, nakon čega je predstavljena i publikacija “Regionalni razvoj u Hrvatskoj”. U njoj su navedeni i indeksi razvijenosti u cijeloj Hrvatskoj, a Općina Kolan se tu pokazala kao općina s najvišim indeksom razvijenosti u Zadarskoj županiji, dok u smo u cijeloj Hrvatskoj osmi, rekao je Šime Gligora, načelnik općine Kolan.
- Naravno da nam je drago što smo u 10 najboljih u Hrvatskoj, a kad pogledate općine i gradove koje smo ostavili iza sebe, to je stvarno zadovoljavajuće. Međutim, kad sagledate način na koji su oni to izračunali i koji parametri su se uzimali u obzir, onda je tek jasno koliki je to uspjeh, jer se tu uračunavaju i podatci poput prosječnog dohotka po stanovniku, prosječne nezaposlenosti i opće kretanje stanovništva, dodao je.
Fešta od sira - Hrvatski otočni proizvod
“Fešta od sira”, koju organiziraju Turistička zajednica Općine Kolan, Udruga proizvođača paškog sira i Općina Kolan, održava se već osmu godinu, a Gligora naglašava kako su posljednjih godina unijeli dodatne napore da se ta manifestacija prepozna kao događaj koji ima gospodarski karakter na kojem izlažu obrtnici, pa je ove godine bilo oko 40 izlagača.
- Ta brojka iz godine u godinu raste, što je potvrda njezine kvalitete. Događaj ima i tradicionalni karakter, odnosno ima za cilj očuvanje tradicije. Gostima se prikaže tradicionalna proizvodnja sira, ali im se i prezentira naše kulturno-umjetničko društvo. Također, ima i edukativni karakter pa tako u suradnji s Udrugom proizvođača paškog sira svake godine imamo i radionice koje imaju odličan odaziv, kao i edukacije poput one o problemima visokog PDV-a s kojim se susreću proizvođači paškog sira. Događaj je ove godine imao pokroviteljstvo Ministarstva turizma i Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, kao i Predsjednika RH, te je prepoznat kao jedna od važnijih manifestacija na otoku Pagu, ali i u cijeloj Zadarskoj županiji koja želi postići da bude gastronomski centar. Drago mi je da ta priča ide prema jednoj višoj razini, jer je riječ o zaista značajnom događaju koji se može u potpunosti doživjeti tek kad se dođe u Kolan, rekao je načelnik.
Definiranje ‘zelene’ destinacije
Na konferenciji su bili i predstavnici hrvatske Vlade, među ostalima i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić koji je dodijelio ugovore za sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026., a Općina Kolan je među prvima prepoznala novi način izrade prostornih planova koji se od iduće godine provodi preko sustava “ePlanovi”.
- Preko tog sustava Vlada sufinancira izradu Prostornog plana nove generacije, a kako smo mi ionako trenutno u izradi Izmjena i dopuna prostornog plana, vidjeli smo tu priliku da se javimo na taj natječaj i krenemo na novi način u njihovu izradu. Idemo u smjeru koji će biti zeleniji, ali želimo i definirati destinaciju, odnosno utvrditi što želimo na našem prostoru, kao i utvrditi imamo li dovoljno vrsta i količina smještajnih objekata. Želimo ići u smjeru kvalitete, a ne kvantitete, pa smo i u ovim Izmjenama ograničili visine objekata koji mogu biti izgrađeni, smanjivši ih s 14 na 10 metara. Smatramo da smo došli do razine apartmanizacije i gradnje koju prostor naprosto ne može izdržati. Imamo situaciju da imamo veliku količinu smještajnih objekata koje infrastruktura ne može izdržati, rekao je Gligora.
- Ako imate zgradu s 10 ili 12 apartmana, na toj čestici je možda bolje napraviti zgradu s 4 apartmana. Financijski učinak će biti isti. Recimo, imate vilu koja na dnevnoj razini košta koliko i 5 apartmana, ali u vili imate 5 ili 6 osoba, dok u 5 apartmana imate 20 osoba. Također, u vili je jedan automobil parkiran, a ovdje ih je 5 ili 6. Dakle, automatski imate manji pritisak na infrastrukturu, a financijski učinak je isti, pojašnjava i dodaje kako Općini nije u interesu rušiti rekorde po broju noćenja i smještajnih kapaciteta, već treba više važnosti staviti na financijsku dobit, odnosno cilj je ostvariti isti financijski učinak s manjim brojem gostiju.
Ima prostora za napredak
Gligora je dodao da se trenutno gradi i dječji vrtić, dok su u pripremi projekt proširenja lučice u Mandrama, koja je pred dobivanjem građevinske dozvole, te ulaganje u komunalnu infrastrukturu.
- Ima mnogo prostora za napredak, ali da bi ga ostvarili potrebna su nam sufinanciranja projekata. I tu nam često problem pravi taj naš indeks razvijenosti, jer na brojnim natječajima za dodjelu sredstava ne ispunjavamo kriterij nerazvijenosti, odnosno indeks razvijenosti nam bude previsok, Zbog toga se ne možemo prijaviti, bez obzira na potrebe koje imamo, te takve projekte moramo financirati iz vlastitih sredstava. To je jako limitirajući faktor jer trošite puno sredstava za prijavu na natječaj koji ne možete dobiti, a ako se ne prijavite postoji šansa da će vam se reći da se niste ni pokušali prijaviti. Tako da se mi sad nalazimo u vakumu razvijenosti jer imamo visok indeks, ali nemamo infrastrukturu koja to prati, te ju tek moramo razviti na zadovoljavajuću razinu, zaključio je Gligora.
