Najčuveniju crnu vinsku regiju na svijetu francuski Bordeaux trese groznica pada prodaje i pada konzumacije crnog vina koje kod njih čini 75 do 80% proizvodnje. S francuskom vladom traju pregovori oko stimulacije za vađenje vinograda i zamjenu loze nekim drugim kulturama. Kako i u Zadarskoj županiji prevladavaju vinogradi s crnim sortama grožđa kojih je gotovo 75% u ukupnom vinogradarstvu županije pitanje je trebamo li se ovdje zabrinuti i hoće li ovdašnja nova i mlada “vinska revolucija” doživjeti udarac i prije svoje pune afirmacije.
Zadarska vinska (proizvodna) stvarnost
Ovaj kraj tradicionalno je kraj crnih vina. U nekadašnjim seoskim vinogradima oduvijek je dominirala Plavina, s dodacima, i crno vino se, kakvo da je bilo, pilo do ljeta, a onda prešlo na nešto bijelog tko ga je imao. Plavina je bila obljubljena zbog rodnosti, otpornosti, saživjelosti s ovdašnjim tlima, kao i saživjelosti ovdašnjih ljudi s njom. I danas kada zbrajamo sve površine ona je najzastupljenija, makar ne pretjerano cijenjena. Prema ARCOD-u je na 12,5% ovdašnjih površina ili do milijun trsova. Kod prvih vinskih iskoraka u 70-tim i 80-tim kroz PK Zadar Nadinsko blato također je udomaćilo unijete mahom crne sorte s dominacijom Grenachea. U recentnoj vinskoj revoluciji Badel 1852 preko Vinarije Benkovac na Korlatu napravio je pravi revolucionarni iskorak mljevenjem kamena da bi podigao vinograd s - tri crna francuska kralja - Merlot, Cabernet Sauvignon i Syrah (Shiraz). Stasali privatni vinari okrenuti tržištu prenose iste sorte i slavu stječu s tim istim sortama ili njihovim kupažama. U novovremenom vraćanju autohtonosti uz ovdašnju Maraštinu i dalmatinski Pošip koji se ovdje lijepo širi i ponaša, opet se značajnije uzgaja Tribidrag odnosno Crljenk kojeg od nekadašnjeg nepostojanja sada u svojim vinogradima uzgaja pet profesionalnih vinara, a dva se spremaju. Hrvatska stvarnost je suprotna, odnosno, dominatno smo zemlja bijelih vina. Kontinentalna Hrvatska dominantno je zona bijelog, a u najvećoj mjeri i Istra i Kvarner, pa su nam stoga Graševina s 25% ukupno proizvedenog vina u državi i Malvazija s oko 12% najzastupljenija vina, dok je u Dalmaciji Plavac mali crni na oko 11,5% ukupne proizvodnje u državi gdje dominaira među crnim sortama. Uostalom tradicija pa i oslonjena na klimatske osobine kraja je da kontinentom dominiraju bijela a mediteranskim vrućim krajevima crna vina.
Zadarska vinska (konzumentska) stvarnost
Većina vina ovdje se popije ljeti. Tada nas je oko 300. 000 a ne 150.000, a tih pridošlih 150.000 mahom možemo računati u srpnju i kolovozu i oni troše pa i na vino, puno više nego mi. Tada se pije mahom - laganije, dobro rashlađeno - bijelo vino. Ovdašnja crna nerijetko snažna vina s najčešće 14 a nerijetko i 16% alkohola, a uz to s 30% pa i preko 35% ekstakta što će reći gusta kao hrana, teška su za piti na 30 i 35 stupnjeva. Tako se ovdje kao “vino kuće” najčešće nađe - Graševina ili Malvazija. Nekad i ne samo zbog prethodno spomenutog već i cijene, ali to je druga priča.
Riječ-dvije o mukama po Bordeauxu
Smatra se da je moderno vinarstvo stasalo u Burgundiji, a pečat i ustroj dobilo u Bordeauxu. Iz Bordeauxa su najčuvenija vina na svijetu koja nose taj prefiks, dakle Bordeaux, a iz njega su i Cabernet Franck, Cabernet Sauvignon, Merlot, pa i Malbec i tko zna što sve od crnih. Od tamo je i potekla prva vinska klasifikacija u svijetu, danas opće prihvaćena kao AOC (Appellation d’Origine Contrôlée), a u Italiji se naziva DOC klasifikacija (Denominazione di Origine Controllata). Govorimo o departmanu Gironde, čiji je glavni grad Bordeaux i na kojem je 115.000 hektara (!!) vinograda (Hrvatska je službeno ispod 30.000).
Iako se crne kupaže najčešće nazvane - Chateau ovaj ili onaj, posebno onih pet koji su dobili status “ First Growth” što se prevodi kao “prvi rast” jer je klasificirano još u prvoj klasifikaciji davne 1855.godine (Château Lafite Rothschild, Château Latour, Château Margaux, Château Haut-Brion i Château Mouton Rothschild) i spadaju u najskuplja vina na svijetu a prodaju za 500 ili 1.000 eura butelju odnosno dio čak i nema u slobodnoj ili bilo kakvoj prodaji već na aukciji gdje je Château Lafite Rothschild postigo cijenu od 233.973 dolara, 2010. godine - dok im danas prodaja pada.
- U naših 80 ili 85 posto vinograda proizvodi se crno vino. Danas u Francuskoj, ali i na izvoznim tržištima, pada njegova potrošnja, kaže Stéphane Gabard, vinogradar i voditelj sindikata u Bordeauxu.
Počelo je s koronom, ali se nastavilo. Pad je posebno drastičan kod crnih vina, iako s ovim novim generacijama i vina općenito u korist drugih pića. Uglavnom francuska vlada podigla je razinu, što svoje, što EU intervencije sa 160 na 200 milijuna eura namjenjenih - destiliranju neprodanih vina, odnosno stimuliranju vađenju vinograda. Pregovaralo se i o 10 i više tisuća eura po hektaru za vađenje vinograda ali se za sad stalo na 6.000 EUR, a dobila bi se i sredstva za sadnju drugih kultura samo ne vinove loze.
Gdje je nestao “francuski paradoks”
Ako ste ljubitelj vina, posebno crnog, a mi Dalmatinci smo to tradicionalno, onda ste čuli za tzv “francuski paradoks”. Britanski znanstvenici su ga otkrili prije 40 tak godina, a “medijski bom” je doživio početkom 9O-tih godina kada se na jednoj američkoj televiziji 60 minuta emitirao izvještaj o snažnoj korelaciji između konzumacije crvenog vina i niže stope bolesti srca kod Francuza. Nakon emisije, Amerikanci su doslovno pohrlili u trgovine kako bi kupili crveno vino, a popularizacija francuskog paradoksa izuzetno je koristila proizvođačima i prodavačima vina. Naime, samo 4 tjedna nakon emitiranja emisije, prodaja crvenog vina u američkim supermarketima porasla je za 44%.
U najkraćem, nekoliko najistaknutijih svjetskih instituta posvećenih zdravstvu bavilo se pitanjem odnosa američke i francuske prehrane i kardiovaskularnih odnosno bolesti srca. Iako je američka hrana većinom tretirana kao trećerazredna, a francuska vrhunska kada su u pitanju masnoće i težina francuska je čak teža od američke. No, za razliku od dominantnog umiranja Amerikanaca od bolesti krvožilnog sustava, kod Francuza to nije izraženo, a ubacilo se i nešto estetskih pitanja pa su Francuzi i Francuskinje elegantni a ‘Ameri’ debeli.
Zaštitno djelovanje vina na kardiovaskularni sustav pripisuje se tvari nazvanoj resveratrol, a koja se nalazi u grožđu. U opni grožđa visoka je koncentracija ove fitokemikalije, kojoj se pripisuju brojna pozitivna djelovanja, a posebice zaštitni učinak na kardiovaskularni sistem i kapilare. Brojne znanstvene studije pokazale su da crveno vino – kada se konzumira u umjerenim količinama – povećava razinu HDL («dobrog» kolesterola), a smanjuje razinu LDL («lošeg») kolesterola u krvi. Pa je došlo do eksplozije pijenja crnog vina najprije po Americi pa i diljem svijeta. Štoviše i u Hrvatskoj su u kontinentu počeli saditi što više crnih sorti jer im je s bijelim kao “nezdravim” potrošnja patila.
Sada izgleda “francuski paradoks” više ne djeluje. Pa i na žalost vinara iz Zadarske županije. Osim ako se priča opet na zavrti.
