Pašmanci traže da se most Pašman-kopno uvrsti u državne prioritete

Nedavna svečanost otvaranja Pelješkog mosta kod mnogih je, a osobito Pašmanaca, oživjela ideju o gradnji mosta koji bi povezao Pašman, a onda i Ugljan s kopnom. Iako je prošle godine u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture održana prezentacija Studije predizvodljivosti povezivanja otoka Pašmana s kopnom, od planiranog do realizacije još uvijek je neizvjestan put.

Kontaktirali državni vrh

Ovaj veliki projekt mostrogradnje, koji bi s kopnom povezao oba zadarska otoka, posebno su ovih dana aktualiziri članovi Građanske akcijske grupe Most kopno - otok Pašman (GAG), registrirane prije četiri godine.

Izaslanstvo ove građanske inicijative nazočilo je i svečanosti otvorenja Pelješkog mosta, a u delegaciji su bili Boris Travica, predsjednik GAG-a, Ante Kraljev, Zlatko Kučina, Ana Kučina, Duško Kraljev, Rajko Medić, Božo Milolović i Brane Milolović.

- Tom smo prigodom kontaktirali članove državnog vrha, pa i predsjednika Milanovića i premijera Plenkovića, kojima smo u kratkom pozdravu naglasili važnost izgradnje Pašmanskog mosta, doznajemo od Ante Kraljeva koji navodi da su članovi ove inicijative željeni projekt povezivanja Pašmana s kopnom apostrofirali i prilikom susreta s Grozdanom Perić, predsjednicom saborskog Odbora za financije i proračun, Josipom Bilaverom, državnim tajnikom u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Brankom Bačićem, potpredsednikom HDZ-a i drugima.

- Naglasili smo potrebu da državni vrh povezivanje Pašmana čvrstom vezom s kopnom uvrsti u svoje prioritete, kako bi se bar približno izjednačili uvjeti življenja ljudi na otoku s onima na kopnu i zaustavilo iseljavanje otočana. Ne želimo, naime, biti samo oaza mira europskih umirovljenika, ističe Ante Kraljev i podsjeća da je ideja o mostu koji povezuje kopno i otok Pašman stara punih 50 godina, s obzirom na to da se već 70-tih godina govorilo o njihovu spajanju.

Studija predizvodljivosti postoji

- No, tu je, nažalost, sve i ostalo. Samo na priči. Projekt do sada nije nikad bio pokrenut. U međuvremenu spajao se s kopnom Krk, Vir, Pag... Dovoljno je pogledati njihov gospodarski napredak i vidjeti sve benefite koje je donijela izgradnja mosta, navodi dalje Kraljev, te dodaje da se upravo tim ciljevima vodi ova udruga građana otoka Pašmana, koja svojim aktivnostima već godinama intenzivno radi na “guranju” izgradnje Pašmanskog mosta. Dosta im je, kažu, čekati da otok postane pust, bez mladih obitelji, bez djece, dosta im je visokih cijena otočne svakodnevice.

- Izgradnjom mosta mijenja se sve. Žitelji otoka mogli bi biti mirniji, a njihov život jednostavniji, lakši i pristupačniji. Jednako vrijedi i za potencijalne ulagače, investitore, turističke projekte... Zar nije svima cilj prosperitet i bolja budućnost?! Udruga ozbiljno promišlja i o većem angažmanu kad je u pitanju rješavanje komunalne infrastrukture, i mnogih drugih pitanja od interesa i potreba otočana, kaže dalje Ante Kraljev koji smatra da bi most trebao većinom biti financiran europskim sredstvima.

- Bio bi znatno jeftiniji i kraći od Pelješkog, a za žitelje bi značio život. Budući da prema postojećem projektu njegova duljina iznosi 2.203,5 metara, izgradnja bi bila znatno jednostavnija i lakše izvediva s obzirom i na dubinu mora, jer bi se u ovom slučaju radilo o tzv. grednom mostu, pojašnjava Kraljev i pita se zašto projekt i dalje stoji u ladici, kad Studija predizvodljivosti postoji.

- Čeka se, kao i uvijek, odgovor politike. A to je spor i dugotrajan proces ako nema pritiska od strane javnosti, građana, otočana... svih. Udruga građana otoka Pašmana čini sve kako bi prešla i tu barijeru. U stalnim smo kontaktima s resornim ministarstvom, Uredom Vlade i predsjednikom Milanovićem. Lokalna samouprava također je u posljednje vrijeme aktivnija u komuniciranju oko izgradnje mosta, naglašava Ante Kraljev, te zaključuje da je za izgradnju mosta, koji bi prema viziji trebao biti izgrađen do 2025. godine, potrebna politička volja, ali i jedinstvo svih koji žive na otoku.

Možda će se neki pitati što je s novom trajektnom lukom u Tkonu, ako će se graditi most, kaže Ante Kraljev i naglašava da se ta dva projekta ne mogu uspoređivati.

- Luka može doživjeti svoju prenamjenu, ali izgradnjom mosta stvara se prilika za “oživljavanjem” otoka. Činjenice govore same za sebe. Trajektni prijevoz je skup, a bit će sve skuplji. Linije su takve, kakve jesu. Direktno ovise o vremenskim prilikama. Ljeti su gužve. Nakon nekog vremena ograničenost, sporost i skup život rezultira preseljenjem na kopno. Da ne zaboravimo i sve one urgentne situacije, od hitnih medicinskih stanja, pa do lakšeg i jeftinijeg odlaska u školu, na posao, navodi Ante Kraljev, smatrajući da ovaj most, kad već postoje uvjeti za njegovu izgradnju, jednostavno nema alternativu. Jer to je, reći će još jednom, samo 2.203,5 metara života.