U “izazovnoj” turističkoj godini, zahvaljujući očekivanom padu ožujka, zabilježili smo tromjesečni manjak turističkih brojki. Izazovnima smo turističke godine navikli nazivati već od pandemije Corone, ali 2025. bit će “najizazovnija” zbog cijena, u srazu sa stagnacijom i krizom u nizu EU zemalja.
U slučaju Hrvatske pad noćenja u ožujku od 22,62% doveo je do tromjesečnog pada od 10%, iako smo u prva dva mjeseca bilježili rast od 2,8% na razini zemlje.
Tako smo i u Zadarskoj županiji s padom od gotovo 30% došli do 16 postotnog pada u tri mjeseca, nakon što smo prva dva mjeseca imali pet posto rasta.
Posljedica rasporeda Uskrsa
Rezultat je u potpunosti očekivan i ne donosi strah niti paniku, jer ne možemo izbjeći posljedice rasporeda blagdana, konkretno Uskrsa. S Uskrsom počinje ovdašnji turizam, a kako je lani padao koncem ožujka, imali smo ozbiljnije brojke koje su sad u ožujku izostale. No, sad su očekivanja rasta u travnju i tek potom će usporedba rezultata imati smisla. Iskustvo nam kaže da kad Uskrs pada u travnju, posebno u drugom dijelu, imamo bitno bolje rezultate nego kad pada ranije u travnju ili u ožujku. I turističkim je radnicima praktičnije, jer slijedi 1. svibanj pa nema prekida. Dakle, pravi ćemo rezultat i procjenu sezone imati koncem travnja. Bit će to ono što su turistički radnici navikli gledati kao “prvi prolaz”. Ista će nam se situacija ponoviti sa svibnjem i lipnjem. Naime, s ranim Uskrsom, Duhovi i Tijelovo padnu u svibnju, a s kasnim, kakav imamo ove godine, u lipnju. Tada se ponavlja ista situacija da imamo podbačaj svibnja, ali pravi rezultat imamo kad prođe lipanj. I tu nam iskustvo govori da puno bolje prolazimo kad je Uskrs kasnije, pa i ovi blagdani padnu u lipanj. Dakle, sadašnji lošiji prolaz je očekivan kao što je očekivanje da ćemo s krajem travnja, a potom i s krajem lipnja imati bitno bolje rezultate nego lani. Time ćemo u “špicu” sezone, odnosno srpanj i kolovoz ući s rastućim brojkama. U situaciji kada se država opredijelila za održivi turizam, rastuće brojke ukupno nam više nisu ključne, posebno jer su srpanj i kolovoz postali neodrživi i domicilnom stanovništvu, ali i dijelu turista. No, rast do lipnja svakako je ono čemu težimo i što nas raduje, jer smo neodrživi u srpnju i kolovozu, makar se od ta dva mjeseca ostvaruje više od dvije trećine turističkog prometa. Izvan toga gosti su dobrodošli.
Pad po zemljama, regijama i vrstama smještaja
Hrvatska spada u razvijene i veće turističke zemlje (veće su za UN-ovu svjetsku turističku organizaciju zemlje sapreko 5 milijuna gostiju), pa nam 1,03 milijuna gostiju i 2,74 milijuna noćenja, ostvareno u prva tri mjeseca, prema više od 100 milijuna noćenja na razini godine ne predstavlja nešto. No ipak, to nisu zanemarive brojke.
Pad u ožujku je sa svih tržišta i u svim vrstama smještaja. Hoteli su, iako vode ovaj turistički dio godine s 1,5 milijuna noćenja, zabilježili pad od 10%, dok je dominantan smještaj u domaćinstvu, mahom apartmani, pao svega 4% i ostao na oko 600 tisuća noćenja. Kampovi i nautika za sad najviše pate. Pad sa svih tržišta predvode najveća poput Njemačke, Slovačke, Mađarske, Austrije, Češke s padom od 20 do 40%, a zatim slijede tržišta Slovenije i BiH. Najviše gostiju na kraju smo imali s domaćeg tržišta.
Po regijama su najgore prošli najbolji, jer su lani imali najviše prometa koji je sad izostao, pa je Istra pala gotovo 20%, Splitsko dalmatinska županija 15, Kvarner 10, Zadarska županija 14%. Rast od 4% bilježio je pak Zagreb.
Kad su novci u pitanju, pad će biti manji, jer cijene nam i dalje rastu, najviše upravo u ugostiteljstvu i turizmu.
Zadar je ipak među prvacima
Zadarska županija, zbog izraženije sezonalnosti od prosjeka Hrvatske, u ovom razdoblju godine padne na 6. turističku regiju u zemlji. Sada nas osim Istre, Splitsko dalmatinske županije i Kvarnera, koji nas nas i inače pretječu i drže na 4. mjestu među turističkim regijama u zemlji, pretječu i Zagreb i Dubrovačko neretvanska županija. Tako smo u tri mjeseca imali 47.922 gostiju i 157.843 noćenja. To je 5,75% svih noćenja u zemlji, dok je, zahvaljujući jakoj sezoni, godišnji udio ove županije na oko 14,5% svih noćenja u zemlji. Ipak, Zadar je i u tim uvjetima među prvacima turizma u zemlji i uzima sedmo mjesto među najomiljenijim destinacijama. Zadru je to mjesto pripalo s nešto manje od 100 tisuća noćenja, dakle dvije trećine svih noćenja u županiji u ova tri mjeseca. Domaćim gostima Zadar je zasad peto najmilije odredište (s preko 40 tisuća domaćih noćenja), ali stranima je na osmom mjestu (nadomak 60 tisuća).
U lošem ožujku u kojem je Zadarska županija sa -30% imala sa Splitsko dalmatinskom treći najveći pad (nakon Istre i Ličko senjske županije) Zadar je uspio ostati osmo najomiljenije turističko odredište u zemlji postvarivši preko 40 tisuća od ukupnih 72 tisuće noćenja u županiji.
