Da se nešto novo sprema i radi s Plavinom, ovdašnjom tradicionalno, na seoskim vinogradima kroz stoljeća, najzastupljenijom sortom, stoga vinskom nam “napojiteljicom” predaka, ali uvelike i podcijenjenom “sluškinjom”, otkako se priklonismo svjetskim “kraljevskim” sortama, načuli smo za ove teške i čudne vinogradarske berbe. Pa gdje ćeš provjeriti nego u Ravnim kotarima. Pa nas je put nanio kod jednog od kotarskih vinskih serdara u OPG Šime Škaulja gdje nas čeka Tomislav, a Šime će se pridružiti.
Bijelo vino od Plavine zbog eksperimenta i nevolje
Zašto bijelo od crnog?
- Budući da je ove godine takva situacija da smo imali dosta štete posebno u bijelim grožđima pogotovo ova nam gore pozicija preme Korlatu i Biljanima, a ne samo Nadinsko blato, gdje smo imali štetu od tuče. A taj nam dio nasada Maraštine ide u naš bijeli cuvee.
Koji je već prodan?
- Koji nam je radno vino, tržišno valorizirano, a ispalo je da smo skroz u deficitu pa smo se odlučili raditi od Plavine bijelo vino. Prvi put smo se upustili u taj projekt i eksperiment i na kraju smo s tim zadovoljni. Ispalo je sasvim solidno.
Da ne bismo samo pričali, idemo mi do njega. Koliko vidim Tome, bijelo je?
- Boja odgovara traženom. Arome nisu intenzivne već nježne i laganije. Kiseline su 6 odnosno fantastične.
Rađeno je radi vašeg cuveea BIli, zbog njega ste ga radili. I hoćete li tako li i zasebno?
- Ide u kupažu ali joiš ćemo vidjeti da li ostaviti jednu količinu zasebnu zbog neobičnosti, a moguće će ljudi imati želju probati tu “albino plavinu”. Odlučit ćemo.
Do sad je uz moguće nešto dodatka to bila mješavina Chardonnaya i Maraštine, sada bi imala i Plavinu?
- Tako je.
U svijetu je takva metoda stara. No koliko znam ovdje i od Plavine je to prvi put?
- Koliko i mi imamo uvid ovo je prvi slučaj.
Koliko je Plavina pogodna za to, koliko boje joj prodre iz smaih kožica u meso odnosno bobice?
- Ona je inače oskudnija s antocijanima koji daju boju grožđu i inače tanje pokožice. Pa smo se i za to odlučili, kao i za malo raniju berbu pa i da zadržimo dobru kiselinu nužnu bijelom vinu, a onda je bojom manje zahvaćen, konstatira Tomislav,
Osvrnemo se i na berbu općenito, a uz spomenute stradale nasade Maraštine, dosta je plamenjača toga uništila nakon kiša, a zbog kojih se nije moglo u vinograde pa se kasnilo. Kako smo se okušali i u portugalskim vinima, šteta je bilo ne probati par bisera iz Škauljevih podruma pa smo već oglasili favoritom ovogodišnji im Chardonnay, a naravno potom okušali barikiirani Crljenak, što bi mogao završiti i u magnumu, a iz barika smo nategli i jedan ludi Merlot. No osvrćem se i na kruzere koji ovdje dolaze?
- Ove godine bitno povećano jer Tomislav Fain kroz svoju Terra Travel agenciju forsira Kotare i vinske probe i agroturizam i sve raste, ističe pohvalu Terri i Fainu obitelj Škaulj.
Portugalski eksperimentalni nasadi dali prva vina
U projektu s prof. Edijem Maletićem i Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, ali Benkovcem i Zadarskom županijom s kolegama iz Portugala, imate nasada na kojima je i šest njihovih sorti. Govorimo o vinu prijateljstva gdje su razmijenjene sorte iz kojih imate i vina?
- Tako je, imamo tri crne i tri bijele sorte i napravili smo šest zasebnih vina. Od bijelih Arinto, Fernao Pires i VItal i crnih Touriga Franca, Touriga Nacional i Vinhao. To je razmjena Grada Benkovca i njihovog grada Alenquer blizui Lisabona. Oni su sadili Maraštinu, Pošip i Debit od bijelih, te od crnih Svrdlovinu, Crljenak i Plavac mali crni od crnih.
I koliko ste ovom prvom berbom zadovoljni?
- Ovo je prva berba i u teškoj vinogradarskoj godini pa mogu reći da smo i prezadovoljni
Kažeš nije uopće bilo bolesti u ovoj godini kao “rođenoj” za bolesti?
- Tako je, velika otpornost na bolesti.
- I na vrućine iznimna, dodaje Šime koji nam se pridružio pa konstatiramo ako ove klimatske promjene nastave da će dobro poslužiti, jer ako nastavi postat ćemo Sjeverna Afrika.
Nešto sam vrlo eksperimentalno i nedoraslo do vina probao lani, jer je prof. Maletić radio neke kupaže, a nešto jendosortno i predstavio na fešti mladih ulja i vina u Nadinu za sv Nikolu. To je taj isti vaš odnosno njihov nasad?
- Baš tako, naš i njihov, Po ugovoru projekta mi smo obvezni pet godina davati Sveučilištu određene količine grožđa da rade pokuse na fakultetu.
Vama potom to ostaje. Što ćete s njim?
- Nakon pet godina nam ostaje. Vidjet ćemo i raditi i dalje. Ako se neke sorte izdvoje i pokažu vrijedne onda ćemo ih i uvećati. Inače - kupaža. Neke bi mogle biti zaniljive i kao sortne.
- I sada se radi na tome da se stave na listu priznatih odnosno dopuštenih sorta na našem području odnosno u Hrvatskoj, dodaje Šime.
Naime inače i da su najbolje osim kroz kupaže ne mogu ih ni stavljati na tržište.
Posjećujete se?
- Išli smo s delegacijom prof, Maletića, Benkovca, Zadarske županije i mi ove godine, a njihov uzvratni psojet očekujemo u lipnju iduće godine, nastojat ćemo njihov boravak povezati s Vinfestom Benkovac.
Što su oni dobili od naših?
- Kod njih je to što smo probali bilo još mlađe, dakle od lani. Radili su eksperimente i s kupažama. Osobno me dojmila kupaža Vitala i Pošipa u vinariji Empatija. Vrlo zanimljivo. Kažu da su im se sve sorte pokazale korektne.
Što je od svih Portugalaca favorit?
- Arinto mi se čini najbolji i s kiselinama i šećerom i aromatikom. A i u svijetu je već prepoznata sorta, konstatiraju Škaulji.
Rosé od Plavine u PZ MasVin
Evo nas nešto južnije preko vinogradarskog carstva Nadinskog blata, moram reći kroz jako dobru makadamsku cestu, spustili smo se do Polače pa još malo ka poziciji Poljoprivredne zadruge Maslina i Vino gdje nas čeka Radoslav Bobanović. On je započeo isti eksperiment. Zašto i kako?
- Jedan je razlog bio da me zanima što se može dogoditi. Drugi ako se dogodi dobro i bude bijelo, bijelog mi ionako nasušno fali. ili ćemo imati lijep rosé kojeg isto treba. Postoje sve pretpostavke da se od Plavine u neko pametno vrijeme berbe dobije odlično bijelo vino, to nema spora. Vidjet ćemo. Mi smo po pokazateljima koje za sad imamo brali malo kasnije nego je trebalo pa je kožica i osnažila, a dio boje zahvatio i bobe. U svakom slučaju očekujemo savršeno vino.
Svijet radi bijelo od crnog grožđa, da samo spomenemo najčuvneije šampanjce. No ovdje je i “nevolja” dominacije crnih sorti, a prodaja ide mahom ljeti kada se piju mahom bijela. Pa ste u manjku?
- Svi smo proizvođači to osjetili. Znate da sam kazao kada je prof, Maletić pozvao da pošaljeno Maraštine na međunarodni simpozioj o Malvaziji u Dubrovniku da ni ja ni većina nismo mogli slati jer je više nismo imali, svega je nekoliko našlo još nešto za dostaviti. Nedostatak je pa se onda u prodaji posegne za unutrašnjosti - Graševinama ili Malvazijama.
I ovdje vlaja probati to čudo od Plavine. I evo nas u podrumu. Vrsan Rosé za sad. Naravno da smo i ovdje malo “prošarali” pa začudo i ovdje izvrsatan ovogodišnji Charadonnay gotovo za piti. I ne možemo ne svrnuti do groma od Crljenka, a o starim adutima Syrahu (čini mi se ovogodišnji blistav, unatoč gadnoj godini, no sjećam se da je i njihov Syrah iz one paklene 2014. bio impresivno ocjenjivan po svijetu).
Zadarska napojiteljica i sirotica predmet čarolije
Plavina je još uvijek ovdje sorta koja se najviše sadi. Preci su nam je gajili jer obilno rodi, a zemlje je bilo malo, a voda nije bila za piće. Davala je tanka vina, pogotovo kad bi joj pustio sav rod, a u selima se to redovno činilo. I pile su i babe koju litru bez da obara. Odnedavno je Tomislav Glavić redukcijom roda i brigom dokazao da može biti i solidno vino. Pridružio se i Radovan Ivaneža s vrsnim Plavinama. Mnogi su je poželili u kupažama, da očuva kiselinu i ublaži premoćna nam vina, I za Rosé se pokazala punim pogotkom. Sada znamo da je pogodna i za pjenušce, a kako vidimo i za bijela vina. Dakle, svi su izgledi, da bi osim nasljeđenih nasada po starinskim porodičnim vinogradima i kod plantažnih nam vinogradara mogla dobiti bolje mjesto.
