Prema podacima Hrvatske voćatsk zajednice, u Hrvatskoj je ukupno registrirano 18.000 proizvođača jabuka koji proizvode na površini od oko 6.000 hektara, što čini oko 15 posto svih površina pod voćem.
Jabuka je zastupljena s 30 posto ukupnog proizvedenog voća, a najviše nasada je u istočnoj Slavoniji. Prosječna starost voćnjaka je više od 15 godina (tehnološki vijek modernih voćnjaka je oko 25 godina).
Pedesetak većih voćara
“Najviše, oko 25 posto nasada jabuka su na površini do pola hektara (ukupno 17.000 proizvođača). Od pola do deset hektara površine pod jabukama ima oko 1.200 voćara i pokrivaju ukupnu površinu 2.400 hektara ili 45 posto. Trećinu ili oko 1.500 hektara obrađuje samo 50 voćara sa površinama preko 10 hektara jabuke”, navode iz HVZ-a.
“Na većim površinama se najvećim dijelom proizvode jabuke koje kakvoćom ispunjavaju zahtjeve trgovačkih lanaca tako da se može reći da se intenzivna proizvodnja jabuka u Hrvatskoj odvija na oko 2.000 hektara i da se tom zahtjevnom, intenzivnom proizvodnjom, bavi 50-ak voćara”, kazao je predsjednik HVZ-a Branimir Markota napominjući kako je iz godine u godinu sve manje proizvođača jabuka.
“U proteklih desetak godina Hrvatska godišnje proizvode od 50.000 do 100.000 tona jabuka (zadnjih godina je to oko 60.000 tona) što uglavnom zadovoljava domaće godišnje potrebe, dok je nešto jabuke išlo i u izvoz”, rekao je Markota.
Hrvatska nešto jabuka izvozi, ali se uglavnom radi o izvozu industrijske jabuke koja nije za trgovačke lance nego za prerađivačku industriju, prosječno oko 10-tak tisuća tona. Izvozi se i nešto drugih sorti (gala, grany, zlatni delišes) uglavnom na tržište Bliskog istoka.
Potrošnja 14 kg po stanovniku
Iz HVZ-a navode kako je tijekom 2022. u kategoriji jabuke, kruške i dinje uvezeno je 27.791 tona voća, u vrijednosti 17,4 milijuna eura, a izvoz je bio 24.872 tona u vrijednosti 11,4 milijuna eura.
Najviše jabuke na hrvatsko tržište dolazi iz Poljske i to po damping cijenama, vrlo često u najosjetljivije vrijeme za hrvatske voćare (čiste se njihova skladišta sa starom jabukom kada je kod nas berba), upozorili su iz HVZ-a.
Određene količine se uvoze i iz trećih zemalja - Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije.
U Hrvatskoj se potrošnja svježih jabuka po stanovniku zadnjih godina kreće oko 14 kilograma na godinu, kaže Markota navodeći kako je u Europi pa tako i u Hrvatskoj primjetan trend pada potrošnje.
Potrošnja jabuke u Hrvatskoj je po stanovniku nešto veća od svjetskog prosjeka, ali i znatno niža od razvijenih zemalja s jakom proizvodnjom poput Slovenije, Italije, Austrije i drugih, kaže Markota.
Unatoč padu potrošnje u HVZ-u kažu kako vide veliki prostor za budući rast domaće proizvodnje te za izvoz.
Od Gračaca do Kukljice
Prema predviđanjima Europske komisije proizvodnja jabuka, breskvi, nektarina i rajčica, suočit će se s izazovima povezanim s ekstremnim vremenskim prilikama, sve većim troškovima energije, ograničenjima upotrebe pesticida i izbijanjem štetnika.
Zbog ovih čimbenika, sektor jabuka u EU-u mogao bi izgubiti konkurentnost i smanjiti površine. Istodobno bi se njihova potrošnja po glavi stanovnika u EU mogla povećati zbog preferencija potrošača da jedu više voća. Predviđa se da će proizvodnja breskvi i nektarina u EU-u pasti do 2035., budući da se i potrošnja smanjuje zbog veće konkurencije drugog voća.
Prema podatcima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na prostoru Zadarske županije pod jabukama se nalazi ukupno 72,81 ha u vlasništvu 25 različitih subjekata, što znači da su prosječno površine 2,91 ha. Najveći voćnjak veličine 19,93 ha nalazi se na području grada Zadra. Slijede oni u Suhovarima u općini Poličnik (9,34 ha) te Islamu Latinskom u općini Posedarje (7,7 ha). Najviše nasada jabuka može se naći na području općine Gračac, ali ima ih i po otocima (Kukljica, Vir).
