Sedmi po redu Zrmanja Adventures Festival u 2025. godini počeo je podizanjem svijesti o očuvanju rijeke Zrmanje i okolne prirode.
Prijelomna poplava
Podsjetimo, velika poplava u svibnju 2023. potopila je središte Obrovca, ali i promijenila izgled gornjeg toka Zrmanje. Prvenstveno se to odnosi na Veliki buk, 11 metara visok slap, s kojeg je bujica odronila desetke tona teške kamene gromade koje su završile u koritu rijeke, a slapu promijenile vizuru. Nakon dvije godine od poplave, sad je i vidljivo da je promijenjen i tok rijeke preko tog uskog dijela kanjona, a postoji mogućnost i da slap potpuno nestane, a čuvena tisućljećima stvarana sedra nastavi propadati i nestajati.
Oni koji su na Zrmanji stvorili poslove ali i pružili joj svoju ljubav, poput pionira Đure Župana i organizatora rafting i kajak tura, odlučili su potaknuti stručnu raspravu oko mogućnosti daljnjeg erodiranja najvećeg slapa na Zrmanji. U konačnici potaknuti dijalog svih relevantnih dionika – od državnih institucija do lokalnog stanovništva – kako bi se osiguralo dugoročno očuvanje ovog prirodnog bisera.
Urušenu sedru vratiti i “pokrpati” slap
Stoga je, u sklopu Zrmanja adventures festivala u Kaštelu Žegarskom održan terenski stručni okrugli stol uz rijeku na mjestu starta raftinga i kayakinga, na kojem se raspravljalo o trenutnom stanju i razini ugroze na Zrmanji.
- Za svaki slap se očekuje da će on trajati tisuću do dvije tisuće godina, što nama možda djeluje dugo, ali u geološkim terminima to je vrlo kratko. Znatan krak slapa se odlomio, voda je promijenila smjer i to je sad najopasniji dio. Sad gotovo sva voda ide na taj novi kanal pa ostavlja veliki dio slapa suhim preko ljeta. Istovremeno tamo gdje ima vode, ona je puno brža, ima veću erozijsku snagu i produbljuje usjek u slapu. Od poplave u svibnju 2023. do danas, voda se urezala 20 centimetara. Trebalo bi prvo napraviti dobar projekt i predstaviti ga nadležnom ministarstvu, a ovako na prvu, taj kanal bi trebalo zatvoriti. Najlakše ga je zatvoriti baš s komadima sedre koja se odlomila, a samim time bismo postigli da cijela površina slapa ljeti bude prekrivena vodom, jer zbog isušivanja dolazi do najvećeg uništavanja sedre, rekao je tom prigodom dr.sc. Neven Cukrov, geolog Instituta Ruđer Bošković.
Zatvaranje kanala sedrom mora odobriti nadležno ministarstvo, jer je ona naizgled neprirodna, makar se njome spašava priroda.
I za same posjetitelje, šetače uz slap, hodanje po suhoj sedri može biti jako opasno. Posjetitelji dolaze do samog ruba, a radi se o sedri koja je pogotovo nakon poplave vrlo lomljiva i to može i tragično završiti. Iskustva mjerenja na Krki ukazuju na to da se godišnje stvara od pola milimetra do negdje više od 4 mm sedre, pa bi spomenutim “krpanjem” urušenog dijela slapa vlastitom sedrom za određen broj godina sadra “cementirala” odronjene komade i popunila praznine i rupe koje su sada otvorene.
Osigurati normalan dotok vode
- Da slap u potpunosti presuši svakako bi bio veliki gubitak. Gubitak bi bio i u tome što bi on proizveo daljnje odranjanje, kut vodopada bi se smanjio i promijenio bi se vodni režim u cijelom toku Zrmanje što bi značajno i definitivno ugrozilo sve aktivnosti koje se odvijaju uz rijeku, uključujući i turistički proizvod, a i samom gradu Obrovcu to bi sigurno donijelo značajne probleme. Zato tražimo mišljenje stručnjaka, koje je jedino meritorno, a to znači da na sve kritične dijelove slapova ili samog korita treba napraviti određene fortifikacijske zahvate da bi voda imala normalan dotok, jer voda hrani korito koje bez prisustva vode atrofira i odumire, rekao je Đuro Župan, vlasnik Riva raftinga i legenda uzdizanja Zrmanje i okolice u vrhunsku destinaciju aktivnog odmora.
Održavanje ovog stručnog skupa podržao je i Mario Šaban, ravnatelj Parka prirode Velebit u sklopu kojeg je i zadaća zaštite Zrmanje.
- Na ovaj način promovira se i zaštita prirode, očuvanje naših najvrjednijih prirodnih vrijednosti koje imamo. U Parku prirode Velebit intervencije koje bi se trebale odraditi ovdje na samom području sedre, da se sedra opet nastavi nakupljati na Velikome buku, su naravno dobrodošle, ali sve aktivnosti i sva dopuštenja moramo odobriti kroz Zakon o zaštiti prirode, našu Upravu za zaštitu Prirode, Zavod i samu Javnu ustanovu Park prirode Velebit, istaknuo je Šaban.
Svjetski značaj hrvatskog krša
Zaključeno je da se struka i ljudi koji u najvećoj mjeri žive na rijeci i od rijeke slažu da bi intervencija bila dobrodošla ne samo ljudima već i prirodi.
Ne smijemo zaboraviti ni činjenicu međunarodnog značaja našeg krša. Iako su kraški fenomeni nađeni diljem svijeta, mnogi ne znaju da je u stručnoj svjetskoj literaturi i jezicima krš, karst, vrtača, ponikva, terminologija mahom preuzeta iz hrvatskog i slovenskog jezika. Naime, prva značajna istraživanja fenomena krša obavljana su za vrijeme Austrijskog carstva, a znanstvenici su usvajali terminologiju lokalnog stanovništva. Hrvatska i kada je u pitanju fenomen sedre i sedrenih barijera ima značenje za svijet. Polovica nam je zemlje na krškom terenu, kao i svi nacionalni parkovi i značajan dio parkova prirode, iako za sad tome ne posvećujemo potrebnu pažnju, barem ne koliko susjedi Slovenci.
Dakle, ako do intervencije, a ovdje definirane kao potrebne i dobrodošle, dođe, PP Velebit i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije bili bi prave adrese pomoću kojih bi se to na Zrmanji i odradilo.
