Nemilosrdno tržište, stalna utrka s novcem, stres i izolacija učinili su ionako težak posao pomorca do kraja određen onom našom starom izrekom ‘’kruv sa sedam kora’’. Silni propisi i standardi, koji su zadnjih godina doživjeli pravu ekspanziju, mogu se slobodno nazvati novom, osmom ‘’korom na kruvu’’ pomoraca koja im dodatno opterećuje život i rad na brodu. Papirologija, propisi i obrasci koje moraju ispunjavati,sve više posao časnika, upravitelja stroja ili zapovjednika pretvaraju u posao uredskog činovnika i administratora.
Birokratska “osma kora kruva”
- Kroz posao na crude oil tankerima, od položaja trećeg časnika na palubi pa do kapetana, administracija je nezaobilazna. Silna papirologija koju vodimo na brodu, iz mog iskustva, određena je više nacionalnim i regionalnim regulativama koje su svugdje drukčije, a tu je i čimbenik raznih tvrtki i naručitelja koje zadnjih godina pokušavaju podignuti razinu usklađenosti sa propisima na višu razinu zbog rigoroznih inspekcija u lukama. Zbog toga znam da su me agenti uvijek zvali i pritiskali oko raznih potvrda i papira pri ulasku u luku neke zemlje, na primjer u Indiji je to često bio slučaj, no, uz organizacijski dobro posloženu posadu, i to se riješi, iako je vrlo zahtjevno. Kapetan dobrim dijelom putovanja ne diže glavu s računala, te sam nekad znao odgovarati i na do 50 mailova dnevno, posebno pri kraju putovanja. Svi propisi i administrativni dio posla idu u krajnost u kojoj se taj dio posla sve više odrađuje sam zbog sebe, a pritom se gubi fokus na stvari zbog kojih su ti propisi i doneseni. Smatram kako bi, kad bi se sad jedno 20% svih regulacija na brodu ukinulo, brod i dalje uredno funkcionirao kao cjelina, govori Stipe Jurlina, zapovjednik Tankerske plovidbe koji zadnjih godina radi u odjelu Sigurnosti i kvalitete svoje matične tvrtke.
U njegovoj matičnoj tvrtki i najvećem hrvatskom brodaru ističu kako uviđaju veliku količinu regulacija vezanih uz funkcioniranje broda te kako to sve utječe na pomorce i kolektiv jednoga broda, no da oni ne mogu odbaciti ništa od zakonom zadanog, jer bi ih to puno koštalo u poslovnom i financijskom smislu.
Teret administracije i sigurnost
- Naša zadaća sa strane kompanije je da osjetimo trenutak prije nego dosegne kritičnu razinu, interveniramo na način da pružamo odgovarajuću logistiku, odnosno, u slučajevima gdje se pojedinac teško snalazi, olakšamo na način da kadrovski šaljemo pojačanja s iskusnim časnicima ili organiziramo zamjene prije isteka ugovora zbog eventualne premorenosti. Prvi časnici palube i stroja, zapovjednici i upravitelji stroja (top four) sve više vremena troše na ispunjavanje checklista, obrazaca i izvješća te ima tu još papirologije. Svaka pogreška u dokumentaciji može rezultirati ozbiljnim posljedicama prilikom inspekcija. Zato se u konačnici i inzistira na visokom obrazovanju kod ovog profila ljudi. Ipak, administrativni teret nije suprotan sigurnosti, on je često najvažniji alat u prevenciji nesreća, odgovornosti i održavanju visokog standarda rada. Pokušavamo preko obuka izvježbati naše ljude na vješte organizacijske sposobnosti kako bi riješili ove izazove te uvijek inzistiramo na primopredajama ‘’jedan na jedan’’ kod naših časnika, ističe John Karavanić, voditelj kadrovskog odjela Tankerske plovidbe.
Ravnoteža između regulacije i liberalizacije
S druge strane, oni koji provode i obavljaju nadzor brodova ističu važnost dobrog dijela propisa, no također naglašavaju nepotrebnu papirologiju te zagovaraju ravnotežu između regulacije i liberalizacije. Rješenje ove problematike i temeljite promjene traže, ni manje ni više, nego od najviše svjetske pomorske institucije, Međunarodne pomorske organizacije (IMO).
- Kao ITF inspektor koji svakodnevno obilazi brodove i pruža podršku pomorcima u zaštiti njihovih prava, mogu potvrditi da je u posljednjih 10-tak godina došlo do značajne ekspanzije međunarodnih propisa koji reguliraju rad pomoraca. U industriji se već ustalila šala da je potrebna check lista za check liste, što ilustrira količinu dokumentacije koju brodsko osoblje mora svakodnevno ispunjavati. Unatoč tome, važno je naglasiti da administrativni poslovi nisu puka birokracija – oni izravno utječu na sigurnost broda i života ljudi na moru i u tome imaju svoju važnu ulogu. Jedini ispravan način za pravilno smanjiti količinu propisa je preko IMO-a, u kojoj treba doći do stručnog dijaloga pomoraca, brodara i sindikata. Važno je razumjeti da mnoge od tih administrativnih procedura imaju jasnu svrhu – preveniranje pogrešaka uzrokovanih ljudskim faktorom. Rješenje nije u pojednostavljivanju po svaku cijenu, već u pametnom balansiranju – analizom koje procedure zaista doprinose sigurnosti i zaštiti, a koje mogu biti objedinjene, digitalizirane ili preoblikovane bez gubitka njihove funkcije. Kroz IMO, takve promjene moraju proći temeljitu analizu kako bi u konačnici pomogli – a ne dodatno opteretili – pomorce koji su u srcu ove industrije, ističe Romano Perić, međunarodni inspektor za prava pomoraca i naš pomorski sindikalist iz Dubrovnika.
Digitalizacija kao rješenje?
Kad je riječ o digitalizaciji kao jednom od rješenju, jedan dio pravne pomorske struke smatra da ipak treba biti na oprezu i da će taj proces tek na duge staze rasteretiti pomorce. Također, naglašavaju određenu kontradiktornost po pitanju propisa, posebice u europskom kontekstu na razini EU, gdje ambiciozna zelena politika dodatno komplicira stvari u pomorskom sektoru.
- Pitanje je hoće li digitalizacija do kraja riješiti problem preopterećenosti časničkog kadra i zapovjednika papirima pošto je i to proces, a čini mi se kako se, dok se govori o digitalizaciji i rasterećenju, uvode nove regulacije i propisi koji opterećuju. U svakom slučaju prema našem pomorskom zakoniku nacionalno gledano, zapovjednik ima obvezu administrativno ispunjavati sve što nadležni od njega zatraže, a opet taj Pomorski zakonik usklađen je s europskim pravom i međunarodnim konvencijama u pomorstvu. Shvaćam kako administrativni dio posla na neki način zatrpava pomorce, no mi kroz obrazovanje trebamo uputiti buduće pomorce kako bi se što bolje prilagodili i ovim izazovima na brodu, komentira pravnica sa Pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru, prof.dr.sc. Marija Pijaca.
Zelena agenda povećava troškove
- Dobar primjer kako regulacije ograničavaju pomorski sektor je nedavno donesen sustav trgovanja emisijama unutar EU-a. Taj sustav ima za cilj doprinijeti europskoj klimatskoj neutralnosti do 2050.-e i smanjiti ugljični otisak. Prema njemu su brodari dužni pri dolasku broda u svaku EU luku dostaviti izvješće o razini emisije CO2 te sukladno tome priložiti obveznice i potvrde kojima će plaćati penale kako bi ih se potaklo na prijelaz na EU fuel to jest biogoriva. Sve to povećava troškove u pomorskom prometu te donosi novu papirologiju u praksi. No, južne zemlje EU-a, uključujući i Hrvatsku, pobunile su se protiv ovog sustava ističući štetnost ovakvih zelenih politika za njihove luke i pomorstvo, pridodaje prof.dr.sc. Božena Bulum sa Jadranskog Zavoda pri HAZU-u u Splitu.
Silnu bespotrebnu papirologiju, reći će naši sugovornici u svijetu pomorstva, treba srezati. Niz je aspekata koje prekomjerna regulacija na brodu pogađa te se svi slažu kako do nekih promjena iz sadašnjeg stanja treba što prije doći. Pritom, najviše treba imati u vidu i same pomorce kojima treba skinuti tu osmu ‘’koru kruva’’, kako bi im ostalo onih sedam na čiju su težinu oduvijek navikli.
Svim našim pomorcima, koji su odvojeni od obitelji po svjetskim morima, želimo Sretan nadolazeći Uskrs daleko od doma!
