Razgovarali smo s Josipom Bilaverom, državnim tajnikom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, s ciljem dubljeg sagledavanja procesa revitalizacije pruge Knin-Zadar, o ključnim koracima koji su poduzeti kako bi se ovaj važni infrastrukturni projekt realizirao, kao i o tome kako će revitalizacija ove pruge oblikovati budućnost prometne povezanosti i gospodarskog razvoja regije. Naglasak je na važnosti ove dionice za gospodarstvo, socijalnu povezanost i demografski razvoj.
Financiranje projekta, ukupno vrijednog 90 milijuna eura, osigurano je kroz sredstva Europske investicijske banke što je ključni korak u ostvarivanju planova za modernizaciju prometne infrastrukture.
Bilaver je također pojasnio faze obnove projekta, uključujući prvu fazu koja podrazumijeva obnovu same dionice Knin-Zadar, kao i planove za izmještanje pruge iz Bibinja i Sukošana radi poboljšanja efikasnosti prometa.
Bilaver naglašava važnost povezivanja Zadra s ostatkom zemlje putem željeznice te ističe ulogu projekta u poticanju migracija stanovništva i gospodarskog rasta. Također je istaknuta uloga obnove pruge u poticanju boljeg poslovanja luke Gaženica, što će dodatno podići konkurentnost Hrvatske na tržištu.
Ističe važnost ulaganja u gradski javni prijevoz, poput tramvaja i električnih brodova, kao i očekivanja u pogledu povratka putnika željeznici. S obzirom na sveobuhvatne planove Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, za očekivati je da će revitalizacija pruge Knin-Zadar biti ključna za daljnji gospodarski razvoj, prometnu integraciju regije te stvaranje održivog prometnog sustava.
Gospodarski, socijalni i demografski rast
Što je potaknulo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te Hrvatske željeznice na revitalizaciju pruge Knin-Zadar, odnosno koji su preduvjeti ostvareni kako bi se krenulo u realizaciju?
- Nakon uspješnih programa renesanse na našoj obali te nastavka cestogradnje koje Vlada RH uspješno provodi, vrijeme ispred nas obilježit će intenzivno ulaganje u željeznice. Pruga Knin-Zadar dugo godina stoji zapuštena i neiskorištena te je nakon odluka Vlade i osiguranja financijskih sredstava došlo vrijeme da se pokrene obnova ove dionice uz istodobnu pripremu dokumentacije za izmještanje pruge iz Bibinja i Sukošana, tj. gradnju 2,8 kilometara dugog tunela te nabavku novih modernih vlakova.
Važnost obnove baš ove dionice pruge ogleda se u gospodarskom, socijalnom i demografskom interesu. Mi trenutno nemamo nikakvu vezu od Zadra prema Kninu, a ne postoji ni mogućnost doći željeznicom od Zadra do Zagreba. Geografski položaj zadarskog područja može doći do većeg izražaja samo ako ga dobro integriramo u prometni sustav ostatka zemlje. Ono što nam trenutno nedostaje za cjelokupno integraciju je željeznička poveznica i to nam je sada cilj.
Na koji će se način projekt financirati i koja je procijenjena ukupna vrijednost?
- Ukupna procijenjena vrijednost projekta iznosi 90 milijuna eura, a financiranje je osigurano kroz sredstva Europske investicijske banke. Za ostale faze, izgradnje tunela, tj. izmještanja pruge iz Bibinja i Sukošana saznat ćemo nakon izrade projekta i ishođenja lokacijske dozvole. Ta će se faza financirati iz europskih sredstava, kao i nabavka novih vlakova.
Ulaganja u infrastrukturu
Možete li prema fazama obrazložiti korake te što je sve obuhvaćeno?
- Prva faza podrazumijeva početak obnove dionice Knin - Zadar. Natječaj za radove je raspisan, ponude se prikupljaju do kraja ovog mjeseca te, ukoliko ne bude žalbi, radovi bi mogli započeti nakon ljeta. U ovoj fazi radovi obuhvaćaju izmjenu gornjeg ustroja (prolazni kolosijeci kroz kolodvore i prolazne skretnice) te željezničko cestovni prijelazi, kao i rad na čak 22 tunela. Rezultat će biti povećana nosivost na 22.5 t/oo uz povećanu sigurnost vožnje.
Usporedno radimo i na drugoj fazi, ishođenju lokacijske dozvole za tunel kojim će se pruga izmjestiti iz Bibinja i Sukošana. Tu dozvolu očekujemo do kraja ove godine, kao i početak gradnje tunela. Treća faza je obnova kolodvora i kupnja novih modernih vlakova.
Kad je predviđen završetak radova?
- Rok za dovršetak prve i druge faze je tri godine od početka radova.
Kako će navedeno doprinijeti gospodarskom razvoju, kao i boljoj demografskoj slici?
- Hrvatska se zahvaljujući politici Vlade može pohvaliti, s obzirom na makroekonomsko okruženje, izuzetno dobrim gospodarskim pokazateljima. Nezaposlenost je na rekordno niskim razinama, uz visoki rast mirovina, prosječne i medijalne plaće, mi trenutno ostvarujemo najveći gospodarski rast u Europskoj uniji. Da bi taj rast bio dugoodrživ, mi i dalje moramo ulagati u infrastrukturu te u demografsku revitalizaciju. Ovaj projekt može pridonijeti tom cilju jer je željeznica najjeftiniji, najsigurniji i najudobniji oblik javnog prijevoza te usto i ekološki najprihvatljiviji.
Izgradnjom ove željeznice odlazak na posao, u škole ili dnevne migracije stanovnicima cijelog kraja kud prolazi željeznica postat će puno prihvatljivije i jeftinije te će na taj način pridonijeti i ostanku stanovnika na tom području. Imamo cijeli niz primjera u razvijenoj Europi gdje su upravo brze željeznice pridonijele razvoju ruralnih dijelova.
Daljnji razvoj luke Gaženica
Kada govorimo o gospodarstvu, nezaobilazna je tema luka Gaženica, na koji će se način omogućiti još bolje poslovanje?
- Daljnji razvoj luke Gaženica moguć je jedino uz obnovljenu i moderniziranu željeznicu. Put roba s Istoka do srednje Europe najbliži je preko naših morskih luka. Ali da bismo bili konkurentni ostalim lukama na sjevernom Jadranu, Hrvatska mora ulagati u željeznicu. Mi smo u procesu pronalaska novog koncesionara za gatove 7 i 8 u luci Zadar. Želimo i nadamo se kvalitetnom koncesionaru koji će pridonijeti porastu broja zaposlenosti direktno kao i kroz vezane industrije koje će se razviti uz luku.
Javnost je pomalo skeptična oko najave tramvaja, kao i električnih brodova, možete li objasniti zbog čega je sve navedeno realno i ostvarivo?
- Možda to nekome zvuči futuristički, ali mi imamo osigurana sredstva koja nam stoje na raspolaganju za takve projekte. U proteklom razdoblju u 100 postotnom iznosu financirali smo obnovu i izgradnju desetke kilometara tramvajske infrastrukture te nabavku desetaka novih tramvaja u Zagrebu i Osijeku. Također, kroz europska sredstva iz Kohezijskog fonda te NPOO-a imamo rezervirana sredstva za projekte kojima je cilj dekarbonizacija prometa i ulaganja u gradski javni prijevoz. Ukoliko Grad Zadar poželi izgraditi tramvajsku prugu od Gaženice do kolodvora i dalje do primjerice Poluotoka, mi smo spremni takav projekt financirati kao i nabavku primjerice baterijskih tramvaja. Električni tramvaji, trajekti i katamarani se već grade i oni su realnost. Mnogi nisu vjerovali da ćemo obnoviti Rivu ili kupiti novih 56 autobusa za Liburniju, a mi smo sve to ostvarili.
Na koncu, nameće se pitanje smatrate li da ćemo opet steći naviku putovanja željeznicama?
- Putnici žele putovati sigurno, udobno, jeftinije i brzo. Ako sva ova infrastruktura koju najavljujemo i gradimo udovolji tim zahtjevima, onda će se putnici vratiti putovanju na željeznici.
