Znanstvena knjižnica Zadar u suradnji s tvrtkom Nasadi d.o.o. pridružila se obilježavanju Dana europske baštine 2022. godine koje u Hrvatskoj organizira Ministarstvo kulture i medija RH.
Manifestacijom Dani europske baštine pod vodstvom Vijeća Europe i Europske komisije proslavlja se kulturna baština svih europskih zemalja, regija, gradova i manjih sredina. Ovogodišnje izdanje obilježava se diljem Europe sa zajedničkom temom ̶ Održivost baštine, a u Hrvatskoj se održava tijekom rujna i listopada. Odabrana tema pruža priliku za promišljanje o našoj bogatoj i raznolikoj materijalnoj i nematerijalnoj kulturnoj baštini u svjetlu sve izraženijih i učestalijih klimatskih promjena i degradacije okoliša.
Znanstvena knjižnica Zadar odabrala je zanimljiv izbor iz bogatog fonda Knjižnice kojim želi prikazati kako je u Zadru 16. rujna 1829. otvoren prvi zadarski i dalmatinski javni perivoj pod nazivom Gradski perivoj (Giardino pubblico di Zara), danas Perivoj kraljice Jelene Madijevke. Perivoj je nastao na bastionu Grimani koji je izgrađen 1537. godine za potrebe obrane grada. Što je jedan zeleni kutak u tadašnjem gradu-tvrđavi značio za građane Zadra?
-Pasioniranost tadašnjih stanovnika Zadra perivojem može se smatrati jednom od odlika romantizma (umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem osamnaestog stoljeća). Perivoj je ubrzo postao mjesto okupljanja, razonode i provođenja slobodnog vremena. Zapravo, perivoj je postao mjesto kulturnog i javnog života grada. U njemu svira gradska glazba, izvode se kazališne predstave, događaju javna predstavljanja. Taj dio grada se morao posjetiti ako se želite pokazati pred drugim sugrađanima. Kako su godine prolazile tako se i perivoj uljepšavao i prilagođavao tadašnjim europskim pejzažnim tendencijama, pa se tako u perivoju na postojećem brežuljku (vidikovcu) gradi paviljon u obliku kineske pagode. Kako bi mnoštvo građana imalo gdje odmoriti u perivoju se gradi kavana u maurskom stilu…
Gradi se eksedra (trijem sa stupovima), donose se antički i srednjovjekovni ulomci pronađeni po staroj gradskoj jezgri te perivoj postaje muzej na otvorenom. Osim arhitektonskih dodataka biljni fond perivoja pratio je dalmatinske vrste, a poznati zadarski gimnazijski profesor i austrijski botaničar Andreas Alschinger u časopisu Gazzetta di Zara navodi popis biljaka u perivoju na temelju kojeg možemo rekonstruirati floristički sastav tadašnjeg perivoja koji poprima karakter pravog mediteranskog botaničkog vrta. U svojoj knjizi Prvi botaničari u Zadru upravo to navode Gaston Coen i Mirna Petricioli - otkriva nam dipl. knjižničar Tomislav Blažević, autor koncepta izbora iz fonda, djelatnik Znanstvene knjižnice Zadar.
A sve je,nastavlja i pojašnjava, počelo idejom vojnog upravitelja grada, baruna Franza Ludwiga von Weldena koji je zamislio podizanje javnog perivoja i tu svoju želju ostvario na oduševljenje građana Zadra.
-Htjeli bismo da i danas građani Zadra budu svjesni njegove raskoši i posebnosti te im predstaviti davno zaboravljenu knjižicu pjesama koja je prigodno tiskana za otvorenje perivoja zadarskoj javnosti. Naslovljena je Il nuovo giardino, a stihovi u knjižici su na talijanskom, hrvatskom i njemačkom jeziku posvećeni barunu Weldenu, kojem „Zadar duguje svoj novi divni vrt…“ kako se navodi u knjižici. Sve navedeno možete pogledati u Odjelu rada s korisnicima/Informacijskoj službi Znanstvene knjižnice od 16. rujna, ali ne zaboravite posjetiti i sam perivoj koji se nalazi u neposrednoj blizini Knjižnice. Očuvajmo postojeću kulturnu baštinu za sadašnje i buduće generacije te ćemo tako pridonijeti održivosti baštine u cjelini - poziva nas Blažević. Više detalja s izložbe možete vidjeti u fotogaleriji klikom na ikonicu iznad teksta...
