Drama plus i HNK Zadar, prema tekstu Dina Pešuta, u ponedjeljak i utorak na scenu Kazališta lutaka Zadar postavljaju predstavu (Pret)posljednja panda ili statika.
Dramski tekst Dine Pešuta ‘’(Pret)posljednja panda ili statika’’ nagrađen je prvom Nagradom Marin Držić za 2013. godinu. Hrvatsko je kazalište obogaćeno dramom koja ne bježi od recentnih silnica hrvatske svakodnevice (rat, poraće, tranzicija, propast građanske svijesti, porast ksenofobije i dr.), no te silnice bivaju uklopljene u neobičnu strukturu i provučene kroz filter jakih i autentičnih pripovjednih glasova, što sve skupa rezultira polifonom, modernističkom cjelinom na kakvu recentno dramsko pismo nažalost nije naviklo.
Između dvaju svjetova
- Riječ je o drami pisanoj rafalnim stilom brzih i kratkih rečenica koji iznose sliku odrastanja četvero mladih ljudi iz ratnog i poratnog Siska. Dva muška (Luka i Marin) i dva ženska lika (Ana i Marija) kreću s istih startnih pozicija, iz podrumskih skloništa bombardiranog grada, a život ih zatim oblikuje u potpuno različite ljude isprva malim pomacima koji vremenom postanu tektonski. Drama je izrazito precizno i duboko zasjeca neuralgično tkivo poslijeratnog tranzicijskog društva te gotovo bez greške detektira ‘povijest bolesti’ naših prostora’, stoji u obrazloženju stručnog povjerenstva Nagrade Marin Držić.
Predstava “(Pret)posljednja panda ili statika” u režiji Vinka Radovčića i produkciji Drame plus i HNK Zadar postavlja se na scenu zato što tematizira probleme generacije rođene za vrijeme i nakon Domovinskog rata. Ana, Marija, Luka i Marin rođeni su u Hrvatskoj 1990. godine.
- Predstava prati svoje likove gotovo trideset godina i govori nam kako se ponašaju i razvijaju u različitim ekonomskim, emocionalnim i političkim kontekstima. U tekstu se spajaju polifoni glasovi - sjećanja na ratna djetinjstva prelaze u vizije budućih životnih sukoba. Pritom gotovo ležerno stvara preciznu tipologiju mlade generacije uhvaćene između dvaju svijetova, započinje redatelj Vinko Radovčić.
Već dugo Radovčić “pregovara” s Dinom Pešutom i čita sve njegove tekstove, ali sad se dogodio “klik”.
- Htio sam promijeniti mjesto radnje, Sisak u Zadar, ali sam shvatio da nema potrebe, riječ je o univerzalnoj temi. Znamo kakav je Sisak danas i što se sve tamo događalo. Pratimo utjecaj okoline i okolnosti rata, kao i želju da odu i ostvare se negdje drugdje. Mladi se bore sa svim segmentima društva, uočavamo i utjecaj Crkve, političkih stranaka, roditelja..., kaže Radovčić.
Mnogoglasna i energična borba
Autorski tim predstave ‘’(Pret)posljednja panda ili statika’’ ovom se predstavom pita koje su mogućnosti za ostvarivanje naših želja i ambicija te je li uopće moguće izgraditi identitet unutar društva koje se i samo još uvijek traži i gradi. Isto tako, publici ostavljaju otvorena pitanja: Kako se nositi s prošlim životom punim nasilja? Kako živjeti vlastitu seksualnost? Kako prebroditi dugogodišnju depresiju? Kako se vratiti i kamo ići - kad natrag više nema? U pričanju, sjećanju i planiranju stapaju se vremenske razine kao da nikada nisu bile razdvojene.
- Predstava “(Pret)posljednja panda ili statika” nije refleksija beznađa, već svjedočanstvo energične borbe prevladavanja statične situacije u kojoj se svi zajedno nalazimo. Ovo je ujedno i borba da osobne priče dobiju smisao i da se čuje glas svakog pojedinca. Budući da su sjećanja na Domovinski rat ili maglovita ili uvjetovana isključivo svjedočanstvima naših sugrađana, ove generacije istovremeno žive u prostoru prošlosti i sadašnjosti. Stradanja u Domovinskom ratu teško da se mogu odvojiti od kolektivnih trauma i nasilne prošlosti, pa stoga akcije naših likova postaju odraz društvene realnosti i beznadežne potrage za identitetom, tumači Radovčić.
Redatelj predstave Vinko Radovčić u ovoj predstavi ne prati beznadni, kolektivni prikaz traumatizirane ratne generacije, nego umjesto toga prikazuje mnogoglasnu i energičnu borbu naših likova da se izvuku iz statične situacije. Borba da njihove osobne priče dobiju smisao, što – baš kao i u stvarnom životu – vodi uspjehu, a i neuspjehu. I tako, gotovo ležerno, prikaz mnogih glasova postaje tipologija mlade generacije uhvaćene između dvaju svjetova, koji su izgubili izvorni prostor i neprestano se bore za novi – s neizvjesnim ishodom, ali s nadom u bolju budućnost.
Svih nas se tiče
Cilj mu je bio postići dobru energiju u glumačkom timu, ali i istraživati tekst s divnim mladim ljudima.
- Krenuo sam od sebe, ali svakom probom svi otkrivamo određene traume i koliko nas se sve to tiče, a sigurno će se ticati i onih koji budu gledali, ističe Radovčić.
U okupljanju odlične ekipe pomogao mu je autor, Dino Pešut, dugo su razgovarali o tome.
- Mirjana Đan, mlada novosadska glumica koja je završila Akademiju u Sarajevu, “izašla” je iz Umišljenog bolesnika i poželio sam je i u ovom komadu. Ta njena “jezična barijera” otvorila nam je i druge, zanimljive segmente. Mirjana je izuzetno inteligentna, s nevjerojatnim životnim iskustvom i poznavanjem režije, bila je asistentica redateljima kojima se divim. Dvoje mladih ljudi dolazi upravo iz Siska i imaju neka saznanja koja ja nemam i koji točno znaju o čemu je Dino pisao. Njihova perspektiva mi je jako zanimljiva. I još imamo mladog glumca iz Pule koji se divno uklopio i snašao u ulozi. Svi su oni postali ti likovi, a to je cilj, kaže Radovčić i dodaje da se igraju dramskim tekstom - jer je on napisan kao igra.
Od nevine dječje igre...
Međutim, sve igre nastaju pod različitim utjecajima i sve su to slojevi koje valja ogoliti - od nevine dječje igre pa do toga što će oni i zašto postati.
- Jedan postaje pročelnik za kulturu, jedan redatelj, jedna piše eseje i upisuje master iz kazališne režije, a četvrti odlazi, bori se i hoda za život, otkrio nam je Radovčić.
Šest je mjeseci prolazio tekst sa svojim klincima iz Drame plus, to je bila svojevrsna priprema s mladim ljudima pa onda s profesionalcima budući da s profesionalnim glumcima ima 15, 20 dana za probe.
Anita Goreta koja je radila kostimografiju naglasila je da je i njoj i Vinku estetika jako bitna.
- Nakon dugog razmišljanja o ovoj predstavi, zaključili smo da je jednostavnost ono što nam treba. Ogolili smo glumce, ne doslovno, naravno. No nema nepotrebne odjeće, mogu se izražavati pokretom po toj zemlji. Sve je minimalistički, otkriva Goreta i dodaje da se radi o kupaćim kostimima koji su kupljeni.
- Ali to nitko ne mora znati, dodaje kroz smijeh.
Karte možete kupiti na blagajni HNK Zadar. Napomena: Predstava se ne preporuča mlađima od 16 godina.
AUTORSKI TIM
Redatelj: Vinko Radovčić
Asistentica redatelja: Nina Kovačević
Scenograf: Luka Lang
Kostimografkinja: Anita Goreta
Odabir glazbe: Vinko Radovčić
Glazbeni voditelj: Igor Cecić
Oblikovatelj svjetla: Frane Papić
Oblikovatelj tona: Mate Petričević
Scenski tehničar: Adriano Košuta
Fotografi predstave: Filip Brala, Saša Čuka i Željko Karavida
Inspicijent i kreativni producent: Domagoj Lindinger
ULOGE
Ana - Mirjana Đan
Luka - Filip Lugarić
Marija - Tea Harčević
Marin - Tomislav Dunđer
Premijera: Kazalište lutaka Zadar, 24. srpnja 2023. u 21:30
Izvedba: Kazalište lutaka Zadar, 25. srpnja 2023. u 21:30
Napomena: Predstava se ne preporuča mlađima od 16 godina
