Cerovačke špilje – najveći špiljski kompleks u Hrvatskoj

Lički dio Zadarske županije krije mnoge zanimljivosti i prirodne ljepote od kojih je danas većina pristupačna putnicima i posjetiteljima. Područje drukčijeg reljefa i klime od onog priobalnog, a isto tako i zaobalnog, Lika je mnogim našim sugrađanima još uvijek mjesto koje tek treba otkriti, a otkriti se ima i što.

Jedno od takvih mjesta nesumnjivo su i Cerovačke špilje, smještene četiri kilometra jugozapadno od Gračaca kod kojih je prošlog mjeseca otvoren i novi Centar izvrsnosti što je bio jedan od najvećih projekata koji se radio na zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj, a za koji najznačajniji dio financiranja stiže iz europskih fondova. Nositelj ovoga projekta je Park prirode Velebit na čijem se području i nalaze Cerovačke špilje, a partneri su Zadarska županija, Javna ustanova Natura Jadera i Zagrebački speleološki savez.

Ove špilje ime su dobile po obližnjoj željezničkoj postaji Cerovac, a otkrio ih je tijekom radova na izgradnji Ličke željezničke pruge 1913. godine, nadzorni inženjer Nikola Turkalj. Smještene na sjeveroistočnoj padini velebitskog brda Crnopac (1403 m.) predstavljaju najveći i najzanimljiviji spiljski kompleks u Hrvatskoj. Dužina čitavog sustava je četiri kilometra (točnije 4035 m.), a duljina turističkih staza je 725 metara.

Od ovog kompleksa za turistički posjet su otvorena Gornja i Donja Cerovačka špilja. Obilazak svake špilje traje oko 50 minuta uz stručno vodstvo.

Kada se dođe do parkirališta u sklopu Centra izvrsnosti koji se nalazi na 553 metra nadmorske visine, potrebno je pješačiti kojih petnaestak minuta po uređenoj pješačkoj stazi da bi se došlo do ulaska u Donju špilju koja je već na 620 metara nad morem. Još desetak minuta pješačenja dovodi posjetitelje na punih 700 metara nadmorske visine i do ulaza u Gornnu špilju.

Ulaz je prostran (10 x 6 m) i orijentiran je prema sjeveru. Ulazna dvorana duljine 30-ak metara pruža se prema jugu. Slijedi glavni kanal koji zatim naglo skreće prema zapadu. Ima nekoliko manjih te samo dva veća, sporedna kanala. Na 237 m od ulaza, od glavnog kanala prema jugoistoku odvaja se Medvjeđi rov duljine 214 m, a nakon 400 m od ulaza, od glavnog kanala prema sjeveroistoku odvaja se Gornja dvorana duljine oko svega 80 m, ali širine preko 15 m.

Duljina trenutačno poznatih i topografski snimljenih kanala u Donjoj Cerovačkoj špilji iznosi 4058 m, ukupna dubina špilje je 68 m, a ukupna visinska razlika 97 m. Duljina turističke staze je 608 metara. Ulaz u ovu špilju nalazi se na 624 m.n.m., manjih je dimenzija od ulaza u Gornju, a također je orijentiran prema sjeveru. Od ulaza kanal se proteže prema jugoistoku, a nakon 160 m naglo skreće prema zapadu i u obliku prostranog kanala pruža se oko 750 m u duljinu. Taj kanal je osvijetljen i uređen za posjet turista do oko 600 m od ulaza, a nastavlja se još oko 50 m kroz relativno uži, mjestimično kopanjem prošireni kanal na čijem kraju se nalazi vertikalni skok od 23 m. Morfologija špilje nakon ovog skoka znatno je drukčija: špilja je ovdje formirana u splet kanala i dvorana, a glavna karakteristika znatno su veće dimenzije prostora nego u turističkom dijelu. Na oko 850 m duljine špilja se dijeli na dva kraka. Jedan krak pruža se prema sjeverozapadu, a u njemu se nalazi glavno nalazište ostataka špiljskog medvjeda, Medvjeđa dvorana te velika Mamutova dvorana. Drugi krak pruža se prema jugozapadu i predstavlja glavni kanal špilje koji se sastoji od Velike dvorane i Kanala s kaskadama koji završava uskim prolazom. Iza prolaza nalazi se Pepeonikov kanal koji se pruža prema jugoistoku, a pred kraj ovog kanala, prema jugu se odvaja uski prolaz Krtičin rov iza kojeg se nalaze novo otkriveni, najjužniji dijelovi špilje. U većem dijelu špilje istraženi su brojni vertikalni kanali, tzv. dimnjaci (penjevi), od kojih je najviši visok 80 m. Donja Cerovačka špilja također je ispunjena brojnim sigastim tvorevinama (speleothemima) poput stalaktita, stalagmita, stupova, zavjesa, saljeva, kaskada, pizolita (špiljskih bisera), ali i neobičnim i rijetkim, ekscentričnim speleothemima.

Prosječna temperatura u špiljama iznosi oko 7 ºC. Upravo zbog toga je za posjet špiljama potrebno imati topliju, slojevitu odjeću – tijekom cijele godine, te sportsku obuću. Prosječna temperatura u špiljama iznosi oko 7 ºC. Upravo zbog toga je za posjet špiljama potrebno imati topliju, slojevitu odjeću – tijekom cijele godine, te sportsku obuću.

U Medvjeđem rovu pronađene su brojne kosti špiljskog medvjeda (Ursus spelaeus). Glavni kanal dalje se pruža prema zapadu, a zadnjih 200 m mijenja smjer prema sjeverozapadu. Na 300. metru glavni se kanal proširuje u Veliku dvoranu, a na 400. metru proširuje se u Dvoranu paleolitskog lovca. Ovdje su također otkrivene kosti špiljskog medvjeda, ali i vrlo značajni paleoantropološki i paleolitski nalazi (ljudska kost, koštani šiljci). Prof dr. sc. Mirko Malez je u svom radu o spiljma objavio a se radi o ostatcima paleoitskog lovca koji je poginuo u borbi sa špiljskim medvjedom.