IZNENEĐENJE UZ NAJNOVIJU OBJAVU DECANTERA O DALMATINSKIM VINIMA
S vinarskim korijenima koji datiraju od starih Ilira, dalmatinska je vinska kultura napredovala kroz razdoblja i carstva. Dok nova generacija preuzima plašt svojih predaka, moderni pogledi na mnoštvo autohtonih i povijesnih sorti regije podižu ljestvicu i profil Dalmacije. Kao što mogu potvrditi medalje i ocjene DWWA, vina Dalmacije su u usponu, urednik za Sjevernu Ameriku.
Clive Pursehouse stoga je bio ovdje i kaže:
Što je (vinarska) Dalmacija
- Dalmacija je moderni raj, smješten uz hrvatsku obalu Jadrana. Turisti diljem svijeta hrle u njegove kristalno plave vode i očaravajuće drevne gradove od Dubrovnika do Splita i Zadra na sjevernoj granici regije, čiji crveni krovovi obasjavaju sunce. Dalmatinska obala i brojni otoci dugo su čuvali vinsku kulturu izgrađenu na autohtonim sortama vinove loze koje je teško izgovoriti i sricati zbog svojih slavenskih korijena i obilnih suglasnika. Perjanica Dalmacije odavno je Plavac mali, izdašna crvena sorta poznata po visokim alkoholima i obilnim taninima. Ali kako regija postaje ljetno igralište za turiste i ozbiljne vinopije koji počinju istraživati bezbrojne sorte Dalmacije, u crvenim i bijelim vinima traži se laganiji, svježiji stil.
Nedavno sam dva puta posjetio regiju nakon 10 godina pauze i bio sam oduševljen vinima koja se danas proizvode i svježom, mladenačkom energijom koja pokreće vinsku renesansu.
Dalmacija u usponu: 15 vina vrhunskih proizvođača regije
Potom slijedi prethodni naslov i predstavljanje 15 njemu najboljih vina koja je kušao i ocijenio. Zadarskom kraju, a ne tek vlasnicima vinarije, na ponos lista počinje s najbolje ocijenjenim odnosno najboljim od 15 vina a to je:
Degarra, Garageist Bijeli, Zadar, Dalmacija, Hrvatska, 2016
Pa slijedi njegov opis i ocjena ovog vina:
- Ovo je najuzbudljivije hrvatsko vino koje sam do sada kušao: 100% maraština iz berbe 2016., napravljena od 30% iz nehrđajućeg čelia (ostatak je neutralni hrast). Ovo vino pokazuje da je s 8 godina zapravo tek na početku. To je zapanjujuće bijelo vino elegancije, ali goleme dubine. Nedvojbeno evokativan na bijeli Burgundac, medene arome, poširana jabuka i kremaste note lemon curda i kreme od breskve daju bogatstvo aromama. Ukus je reduktivan i pokazuje izvrsnu profinjenost. Meso marelice s medom, ušećereni đumbir i briljantan mineralno slani podton. Tri godine nakon što je nagrađeno zlatom DWWA 2021. (96 bodova), ovo vino još uvijek raste u svom sjaju. Strašno.
Konačno ocijenio ga je sa 95 bodova.
Navest ćemo i neke druga u Dalmaciji kušana vina i na moje iznenađenje na drugo je mjesto stavio Debit. Onaj koji predano radi Ante Sladić kojem pišu Skradin, makar je Plastovo. A vino iz 2019. Nekoliko je napisa pa i razgovora s istaknutim sommelierima, pa i mojih kušanja koja su me natjerale da drastično promijenim mišljenje o ovom našem vinu. Uostalom samo budale ne mijenjaju mišljenje. Naime Debit mi je godinama bio zadnja sorta za kojom bi se mašio, kao što je godinama ovdje služio za količine, s visokom rodnošću. Recentan školovani vinarski trud oko ove sorte s redukcijom uroda i pravilnim odabirom vremena berbe i stila vina daje vrhunske rezultate. Pa nakon što sam već kušao ovo sladićevo vino, nekoliko izvedbi Karabe i zatekao se kao i 15-tak vrhunskih hrvatskih sommeliera onom u izvedbi Vinkete s držanjem u hrastu (da mi je pred koju godinu rekao da će Debit vrijediti držanja u hrastu nasmijao bi se)kojeg je Mario Meštrović proglasio najboljim koje je ikad probao, eto mijenjam i ja mišljenje. Podsjetio je autor ovog članka kako se tim se grožđem nekada plaćali dugovi u ovom kraju, otkud mu naziv Pagadebit, a poznato je i kao Puljižinac, makar ga smatramo svojim autohtonim. Ovom je dao 94 boda.
Potom hvali Maraštinu opet u izvedbi Ante Sladića, a tek potom je Korta Katarina, Pošip, Korčula, začudo iza Maraština i Debita. Pa je tu i Degarra, Maraština, Zadar, 2024, sa opisom:
- Svijetao je i intenzivan, s prekrasnim leey karakterom i bogatom teksturom. Ulje limuna i verbene dodaju dubinu aromama zgnječenih školjaka i slanog oceanskog zraka. Ukus je intenzivan, s jezgrom limuna, tragovima slane mineralnosti i koncentriranim citrusnim skutom.
I daje joj 92 boda. Vrijedi stoga napomenuti kako svijet i vinski autoriteti sve više ističu elegantnija, svježa, blaža i fluidnija vina, s vidljivom tendencijom ka bijelima, pa i rosee vinima, a isto se sve više traži i od crnih. To posebno vrijedi istaći zbog naših vinara s dominacijom robusnih, ekstraktnih, gustih moćnih crnjaka, makar ih ja neću zamjeniti drugima, ma što oni govorili, ali kupci su kupci.
Isti je broj bodova kao degarrinoj Maraštini dao vinu koje me lani na Zadar Wine Festivalu oduševilo a riječ je o u nas zapuštenoj inače rijetkoj sjeverno dalmatinskoj sorti - Lasina, a radi je opet Ante Sladić. Kaže - rijetka lokalna sorta lasina ili ‘crna ruža‘ potječe iz 40-godišnjih trsova na vrhu brda u vinogradu sladićevog imanja. Godinu dana provede u hrastovini, a drugu do dvije u boci. Njegova čistoća i preciznost nisu poput nijednog crnog vina koje sam probao u Hrvatskoj.
Naravno Plavac Mali Crni ostaje junak sa izvedbama Korta Katarije, Rizmana s Komarne, sa 95 i 94 boda ali evo nas opet do Degarre:
- Degarra, Bon Terra, 2020
Ova mješavina na bazi caberneta provede godinu dana u neutralnim hrastovim bačvama; to je živahna mješavina sa Merlotom i Syrahom, a koja pokazuje svijetlu i svježu - arome zrelih jagoda, sušenog bilja i mineralne prašine. Prekrasno slojevito voće dominira nepcem. i daje mu 94 boda.
