Razgovarali smo s dr. Ivicom Vlatkovićem, specijalistom ginekologije i opstetricije, o endometriozi, mogućim uzrocima, simptomima, ublažavanju posljedica te je objasnio zašto je riječ o sve češćoj bolesti.
Smatra se da 10-15 posto žena reproduktivne dobi ima mogućnost razvijanja endometriotičnog žarišta, jednog ili više njih.
Uzroci su nerazjašnjeni
Naime, endometrioza je progresivna benigna bolest koju karakterizira pojavnost u reproduktivnoj dobi žene...
- Ona se može pojaviti u najranijoj mladosti pa sve dok žena ima mjesečnice. Uzroci su i danas potpuno nerazjašnjeni. Postoji više teorija, jedna od njih je implantacijska teorija koja tumači nastanak endometrioze retrogradnim refluksom endometrijskog tkiva tijekom menstruacije. Dakle, endometriotične stanice se implatiraju povratkom kroz jajovode, implatiraju se u abdomenu i pod utjecajem estrogenih receptora stvaraju se mogućnosti za žarišta endometrioze po crijevima, peritoneu i dalje po trbuhu, govori dr. Vlatković i dodaje da je ekstragenitalna lokacija sve ono što se nalazi izvan sluznice maternice i da se endometralne stanice mogu naći svugdje u organizmu.
No, prema njegovom mišljenju, sve počinje još u embrionalnom razvoju žene.
- U 6. tjednu dolazi do migracije tih spolnih prastanica, u tom procesu stapanja može se dogoditi implatancija tih stanica na pogrešnom mjestu, kaže dr. Vlatković.
Simptomi
Simptomi koji mogu upućivati na endometriozu su bolovi prije, tijekom i poslije mjesečnice, određene nadutosti te dispareunija (bolni spolni odnosi).
- Dodatna simptomatologija može biti to što žena radi na djetetu, ali ne ostvaruje trudnoću, napominje dr. Vlatković.
Nakon uočavanja ovih simptoma, radi se vaginalni ultrazvuk, međutim endometrioza se može potvrditi samo laparoskopijom kada se cista i uklanja.
- Kirurški tretman jedini je pravi pristup liječenju ako zateknemo ciste veće od tri centimetra. Onim ženama koje imaju ciste manje od tri centimetra sugeriramo da što prije zatrudne ako imaju partnera. Razlog je taj što se u trudnoći luči prirodni progesteron u velikim koncentracijama. Do kraja trudnoće, dnevno se luči skoro 500 mg progesterona iz posteljice. A progesteron je najbolji lijek jer blokira te receptore i tako sprži endomentriotična žarišta, tumači dr. Vlatković.
Kontracepcija kao terapija
Mnoge su žene, dodaje dr. Vlatković, nakon što su imale endometriozu, bile liječene i imale izvantjelesnu oplodnju dobile drugo dijete prirodnim putem.
- Mnoge su žene izliječene, a da nisu ni znale da imaju endometriozu, pogotovo ako su rađale više djece u razdoblju od nekoliko godina. Ništa bolje ne može utjecati na prevenciju nego trudnoća. I naravno, laparaskopsko uklanjanje cista i žarišta, kazuje dr. Vlatković.
Kontracepcijske pilule kao terapija uvodi se kod žena kojima je dokazana endometrioza laparaskopskim putem te kirurški uklonjena, a ne planiraju skoru trudnoću.
- To je zaštitni mehanizam da se žarišta opet ne pojave. Kontracepcija ukoči ovulacije i onda nema estrogene stimulacije da se ponovno ožive te stanice. Tako stvaramo priliku da mlada žena dođe do prilike da može zatrudnjeti i trudnoćom otkloniti opasnost, kaže dr. Vlatković.
Koliko utječe na plodnost?
Nameće se pitanje koliko endometrioza utječe na plodnost.
- U praksi sam više od 30 godina, tu je uvijek varijabilan odgovor. Sigurno utječe, ali imao sam pacijentice koje su imale endometriozu, žarišta koja su se liječila, opet pojavljivala... Pa su zatrudnile prirodnim putem. Naravno, potpomognutom oplodnjom skraćujemo put i izbjegavamo posljedice koje je endometrioza napravila, govori dr. Vlatković.
Valja napomenuti da svaka žena kojoj je potvrđena endometrioza i koja je liječena ima svoju priču, nema univerzalnog.
- Ali važno je naglasiti da je pojavnost endometrioze, i inače benignih ginekoloških oboljenja, puno veća danas nego što je bilo prije. Živimo u modernom vremenu u kojem se planira broj djece, planira se rađati u 30-ima, mlade žene kreću za karijerom, završe fakultet, poslije toga planiraju zaposlenje, tek onda obitelj. Svaka je žena nositeljica života, može ona raditi što god hoće, ali to je njena primarna biološka uloga. Savjetovao bih svim mladim ženama koje su ostvarile neke svoje ambicije, završile fakultete, da planiraju obitelj. Sve se stigne, često je i obitelj poticaj za napredak, govori dr. Vlatković i dodaje da kasno planiranje obitelji i manji broj djece utječu i na razvoj raka dojke.
- Ne govorim ovo da bih plašio žene, ali moraju biti svjesne posljedica. Ne kažem ni da treba imati petero, šestoro djece. Nije karijera ono navrjednije, najljepši je trenutak donijeti svoje dijete na svijet. Znam da je teško uskladiti obitelj i karijeru, ali se može, govori dr. Vlatković i dodaje da svi imamo prirodnu priliku, samo je pitanje na koji ćemo je način iskoristiti.
- Mi, kao liječnici, dužni smo ukazivati na to. Nismo mi ti koji crtaju put, ali možemo pokazati smjer, zaključuje dr. Vlatković.
