Je li kolonoskopija neopravdano na zlu glasu kao jedna od onih medicinskih pretraga od koje mnogi strepe i zbog čega izbjegavaju ovaj postupak koji predstavlja zlatni standard u otkrivanju raka debelog crijeva, jednoga od nažalost najučestalijih karcinoma kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu.
Istina je da je u prošlosti, prije nekoliko desetljeća, ova invazivna pretraga smatrana bolnom, ili u najboljem slučaju neugodnom, zbog čega se među pacijentima do danas zadržao strah od odlaska na kolonoskopiju.
No, napredovanje medicine, koje podrazumijeva i osuvremenjivanje brojnih tehnologija, uključuje ne samo preciznije dijagnosticiranje bolesti već i jednostavnije, brže i bezbolnije pretrage, što se svakako odnosi i na ovu "ozloglašenu" metodu.
Kako se izvodi?
Kako doznajemo od doc. dr. sc. Ive Klarina, liječnika specijalista interne i hitne medicine, subspecijalista gastroenterologije, te voditelja Odjela za intenzivnu internističku skrb Opće bolnice Zadar, koji kolonoskopiju izvodi rutinski gotovo svakodnevno, za mnoge pacijente ova pretraga je posve bezbolna, a za one koji se boje ili su imali ranije neugodno iskustvo pri ovome postupku, postoji rješenje – sedacija odnosno prisvjesna anestezija.
Kako se izvodi kolonoskopija, koliki je njezin značaj u smanjenju broja umrlih od karcinoma debelog crijeva, razgovarali smo s dr. Klarinom koji odmah naglašava da je riječ o najpouzdanijoj pretrazi debelog crijeva i neizostavnoj metodi u ranom otkrivanju ovoga sve učestalijeg raka.
- Postupak se izvodi tako da liječnik uz pomoć uređaja - kolonoskopa dobiva jasan vizualni pregled debelog crijeva. Kolonoskop je duga, tanka fleksibilna cijev s kamerom na vrhu kojom liječnik kroz rektum, odnosno završni dio debelog crijeva ulazi u debelo crijevo pacijenta i pregledava sluznicu sve do početnog dijela debelog crijeva (cekuma) i završnog dijela tankog crijeva. Video sliku iz kamere liječnik promatra na monitoru, kaže dr. Klarin i ističe da je kolonoskopija prije nekoliko desetljeća bila znatno neugodnija u odnosu na danas kada se obavlja s vrlo sofisticiranim uređajem. Upravo zahvaljujući vrlo savitljivoj cijevi koja je pokretna u svim smjerovima, pretraga je i na "vijugavim" dijelovima crijeva znatno manje neugodna nego u ranijim vremenima.
Kratkotrajna prisvjesna sedacija
Kolonoskopija, doznajemo dalje, najčešće započinje u pacijentovom položaju na lijevom boku, kada liječnik polako uvodi fleksibilni kolonoskop u debelo crijevo, a onda tijekom postupka pacijent uglavnom promijeni položaj tako da leži na leđima. Cijeli pregled traje najčešće dvadesetak minuta do pola sata, ili nešto dulje ovisno o tome da li je potrebno ukloniti polip, uzeti uzorak sluznice i sl.
Naime, osim što se kolonoskopijom omogućuje uvid u brojna patološka stanja crijeva (kolona), uključujući i polipe iz kojih nastaje većina karcinoma debelog crijeva, ovom metodom se istovremeno mogu ukloniti polipi, izrasline tkiva na stijenci crijeva. U sklopu kolonoskopa se nalazi radni kanal za instrumente kojima se odstranjuju eventualni polipi ili se, u slučaju uočavanja promjena, odmah uzima uzorak sluznice za biopsiju, što je u potpunosti bezbolno. Treba znati da većina polipa ne uzrokuje nikakve tegobe, što znači da pacijent ne može znati ima li polipe koje bi trebalo odstraniti, te se oni mogu detektirati i ukloniti isključivo ovim pregledom.
- Istina je da se i dan danas mnogi boje kolonoskopije i da odmah pomisle na nešto bolno i neugodno, ali u velikom broju slučajeva pacijenti ne osjećaju bolove, dok ih neki opisuju kao uobičajene grčeve u trbuhu, kaže dalje dr. Klarin.
Navedimo da je ovaj pregled, koji nekad doslovno znači život, moguće obaviti u kratkotrajnoj sedaciji, posebno u privatnim ordinacijama, dok se on u zadarskoj bolnici može obaviti i uz opću anesteziju kod onih pacijenata kojima je to iz određenog razloga indicirano, ako se primjerice radi o djeci, osobama s psihičkim teškoćama i sl.
Sedacija podrazumijeva da se pacijentu prije pregleda intravenozno daje analgetik i sedativni lijek koji smanjuje napetost, uznemirenost i uopće uklanja strah od pretrage. Tijekom medicinskog postupka pacijent je u svjesnom stanju, sličnome pospanosti, što utječe na smanjivanje ili uklanjanje senzacija poput eventualnih bolova. Većina pacijenata, kaže dr. Klarin, nakon obavljene pretrage pod sedacijom, ugodno je iznenađena, pa i začuđena, bezbolnim pregledom.
Čišćenje crijeva gore od pregleda
- Od nekih pacijenata, koji su se bojali kolonoskopije, čuo sam da im je nakon pregleda u lošem sjećanju ostalo jedino ono što je prethodilo pretrazi, a to je čišćenje crijeva, dok im je sam pregled prošao brzo i bezbolno, doznajemo dalje od ovog zadarskog gastroenterologa koji pojašnjava i proceduru prije samog kolonoskopskog postupka.
Naime, svima je poznato da na kolonoskopiju treba doći s praznim, odnosno očišćenim crijevima.
- Da bi kolonoskopija bila uspješno provedena, preduvjet je čisto i prazno crijevo. To znači da pacijent treba dan-dva prije pregleda očistiti crijeva uzimanjem veće količine tekućine u kombinaciji s preparatima namijenjenima čišćenju crijeva, kaže dr. Klarin i naglašava da ova procedura nije svakako zabavna, ali je neophodna za uspješnu provedbu kolonoskopije, pregleda koji spašava mnoge živote. Jer, kako naglašava dr. Klarin, polovica bolesnika kod kojih je otkriven rak debelog crijeva dolazi u zadarsku bolnicu s već uznapredovalom bolešću.
- Među tom polovicom bolesnika je između 15 i 20 posto metastatskih pacijenata kojima se karcinom proširio na druge organe. U Općoj bolnici Zadar se godišnje dijagnosticira oko 120 – 130 novooboljelih od raka debelog crijeva, navodi dr. Klarin, te ističe da se kolonoskopski pregled preporučuje svima starijima od 45 godina, s obzirom da od petog desetljeća života raste rizik od razvoja ovog malignog tumora. Doznajemo da, nažalost, ima i slučajeva mlađih ljudi s rakom debelog crijeva, pa i tridesetogodišnjaka.
Ono što je kod ove pretrage također pozitivno jest što bi se, u slučaju urednog nalaza, sljedeća kolonoskopija trebala ponoviti tek za desetak godina jer proces karcinogeneze, odnosno nastanka raka u debelom crijevu prolazi tzv. adenom-karcinom fazu koja traje 10 do 15 godina.
Ovaj rak u Hrvatskoj je drugi po učestalosti u žena (iza raka dojke) i drugi u muškaraca (iza raka pluća), no u ukupnom broju oboljelih od raka na prvome je mjestu. Podaci su to koji najbolje govore o važnosti provođenja kolonoskopije, pretrage koja u najvećem broju slučajeva jamči pravodobno otkrivanje raka.
Jer u slučaju ove teške i sve češće bolesti, koja se ionako mora dijagnosticirati kolonoskopijom, zasigurno su rijetki oni pacijenta koji ne bi požalili što taj pregled nisu obavili na vrijeme.