Ovako izgleda svijet jednom manjem, ali glasnom dijelu populacije, koji je prostor za iznošenje svojih stavova dobio razvojem društvenih mreža, a posebice od pandemije COVID-a naovamo. Kako bi se borili protiv očiglednih neistina koje su počele hvatati korijenje u javnom prostoru, članovi udruge za informiranje javnosti Faktograf putem svog portala, ali i drugih kanala kao što je u travnju pokrenuta web stranica Klimatski portal, provode fact-checking, odnosno provjeru činjenične točnosti tvrdnji u javnom prostoru.
U sklopu projekta "Činjenice o klimatskoj krizi – klima.faktograf.hr", posvećenog širenju provjerenih informacija o klimatskim promjenama te suzbijanju klimatskih dezinformacija, danas je u organizaciji Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, a u suradnji s Faktografom, održan znanstveno-stručni skup „Činjenice o klimatskoj krizi - istraživanje, komunikacija i rješenja“. Na skupu su predstavljeni rezultati medijskog i anketnog istraživanja koji pružaju sliku o prisutnosti i karakteristikama klimatskih dezinformacija u hrvatskom društvu.
- Drago mi je što se okupilo puno mladih koji su se spremni angažirati u području klimatskih promjena, što daje nadu u budućnost, ali i našeg sveučilišta, koje je uključeno u europsku alijansu EU-CONEXUS, u kojoj razmatra različite modele klimatske održivosti obalnih područja i održivog djelovanja. Vjerujem da je ovaj skup samo prvi korak u istraživanju problematike te ćemo rezultate ostvarene unutar projekta, zajedno s drugim istraživanjima, moći razmatrati na nekoj sljedećoj konferenciji, rekao je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić.
Cilj skupa bio je okupiti stručnjake iz različitih područja, donosioce odluka, predstavnike medija, aktiviste, studente i zainteresirane građane kako bi raspravljali o temama vezanim uz klimatske promjene, komunikaciju znanstvenih spoznaja i prisustvo klimatskih dezinformacija u javnom diskursu. Poseban naglasak postavljen je na interdisciplinarni pristup te pronalaženje i razmatranje mogućih rješenja za izazove klimatske krize.
Istraživanja o klimatskim dezinformacijama u Hrvatskoj i svijetu predstavili su voditeljica projekta Tajana Broz, asistentica na Odjelu za sociologiju Sara Čović i vanjski suradnik Ivan Puzek.
Od 2018. do 2023. Faktograf je objavio 90 članaka o dezinformacija vezanima s klimatskim promjenama. Tijekom pandemije fokus je bio na COVID-u, kojega su doduše neki povezivali s navodnim klimatskim lockdownom, nakon čega se opet u fokus vraća klima.
- Ipak, neki narativi gube pobornike, pa je tako onaj da klimatske promjene ne postoje pao s 48 posto ispitanika u 2018. na 14 posto u 2023. godini. Sad je gotovo nemoguće tvrditi da se ništa ne događa, fokus ide na to da se prokaže javne politike kao nepotrebne te klimatsku znanost kao nepouzdanu. Do promjene naravno dolazi jer su učinci globalnog zatopljenja i klimatskih promjena sve vidljiviji te je postalo nemoguće tvrditi da ih nema, istaknula je Broz.
Unatoč tome, u grupi od 10 do 20 posto ispitanika i dalje su prisutna uvjerenja kako CO2 nema veze s promjenom klime, kako se manipulira vremenom, iz aviona rade chemtrailsi...
Dugogodišnji ratni reporter Boštjan Videmšek održao je plenarno izlaganje o pozitivnim praksama u području suzbijanja klimatskih promjena koje je uočio na svojim putovanjima, a koje je dokumentirao u knjizi "Plan B: Pioniri borbe s klimatskom krizom i budućnost mobilnosti", te o ulozi novinara u komunikaciji klimatskih rješenja. Program je zaključen panel-diskusijom "Interdisciplinarni pristup klimatskoj krizi" na kojoj su sudjelovali znanstvenici, stručnjaci, novinari i predstavnici organizacija civilnog društva.
