Međutim, u ovome nema krivnje mladih turista, već sustava koji takvu situaciju omogućava i tolerira. U Zadru, gradu koji svake godine bilježi sve veći turistički rast, apartmani unutar stambenih zgrada gotovo su preko noći postali sinonim za noćnu zabavu mladih turista. Zahvaljujući dostupnosti jeftinih letova, posebno niskotarifne kompanije Ryanair, turistička slika grada se drastično mijenja, umjesto tradicionalnih obiteljskih turista ili nešto starijih gostiju, sve je veći broj mladih posjetitelja iz cijele Europe. Ti posjetitelji nerijetko biraju upravo apartmane u stambenim zgradama jer su pristupačni, dobro pozicionirani u gradu i, što je najvažnije, lako dostupni putem internet platformi.
Jeftini letovi mijenjaju demografsku sliku turista
Kombinacija jeftinih letova i pristupačnog smještaja rezultirala je vidljivom promjenom turističkog profila. Sada dominiraju mladi turisti koji najčešće imaju ograničen budžet te stoga velik dio odmora provode upravo u apartmanima ili na balkonima smještenih u stambenim zgradama. Umjesto odlaska u skuplje ugostiteljske objekte, preferiraju druženje u apartmanima, zbog čega često dolazi do glasnih zabava koje traju do kasno u noć.
Upravo ovakve zabave stvaraju najveće nezadovoljstvo stalnih stanovnika. Obitelji ili stariji ljudi koji u tim zgradama žive desetljećima, prisiljeni su trpjeti konstantnu buku i glasnu glazbu. Stanari ističu da nije problem u mladim ljudima koji se žele opustiti i uživati, to je potpuno normalno i prirodno ponašanje tijekom ljetovanja. Međutim, problem je što taj odmor i uživanje nisu prikladni za stambene zgrade koje su u osnovi dizajnirane za miran život stalnih stanara, a ne za svakodnevne zabave turista.
Srž problema neregulirani sustav
Stalni stanari upozoravaju kako je glavni problem upravo u potpuno nereguliranom sustavu apartmanskog iznajmljivanja. U Zadru, tako ni u čitavoj Hrvatskoj, naime, gotovo da nema jasne razlike između klasičnih stambenih i apartmanskih zgrada. Većina novijih građevina izgrađena je s ciljem komercijalnog iznajmljivanja apartmana, a ovaj trend lako se može provjeriti i dokazati pregledom popularnih platformi poput Airbnb-a. Na tim se platformama jasno vidi kako su brojne stambene zgrade, čak i one smještene u tradicionalno mirnim kvartovima, u potpunosti ili većinski pretvorene u apartmane za kratkotrajni turistički najam.
- Prodali smo stan na Poluotoku i odselili se u novogradnju na Višnjiku. Mislili smo da smo se riješili problema buke i nepoznatih ljudi u “portunu”, međutim, to i nije baš slučaj, kazala nam je jedna od Zadranki čiji su podaci poznati redakciji.
U takvom okruženju jasno je zašto dolazi do sukoba interesa - stanovnici traže mir i stabilnost, a vlasnici apartmana, koji često niti ne žive u istom gradu ili državi, zainteresirani su isključivo za profit od turističkog najma. To dovodi do potpunog zanemarivanja osnovnih pravila dobrog susjedstva i kućnog reda.
Stanari traže regulaciju i bolje zakone
Stanari ističu kako nije fer očekivati da se turisti sami reguliraju, posebice mladi turisti koji dolaze na odmor kako bi se zabavili. Oni smatraju kako je odgovornost prije svega na državnim i gradskim vlastima i nadležnim institucijama koje bi trebale bolje regulirati tržište apartmanskog iznajmljivanja.
Prijedlozi za rješenje problema uključuju jasno razlikovanje apartmanskih i stambenih zgrada kroz urbanističke planove, strože kontrole i pravila ponašanja za goste u apartmanima unutar stambenih zgrada te obvezu vlasnika apartmana da budu dostupni i odgovorni za ponašanje gostiju.
Ipak promjene za iznajmljivače
Hrvatska je početkom ove godine uvela stroga pravila za iznajmljivanje apartmana u stambenim zgradama, što je izazvalo brojne reakcije među građanima, iznajmljivačima i stanarima. Novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025., donosi niz ograničenja s ciljem zaštite kvalitete života stanara i smanjenja pritiska na stambeni fond.
Najveća novost je obaveza pribavljanja suglasnosti dvije trećine suvlasnika zgrade, uključujući i neposredne susjede, za sve koji žele svoj stan iznajmljivati turistima. Bez te suglasnosti, nije moguće dobiti rješenje o kategorizaciji stana, što praktički onemogućuje legalno iznajmljivanje apartmana u zgradama bez podrške većine stanara.
Za postojeće iznajmljivače predviđen je prijelazni rok od pet godina, a to je da do kraja 2029. godine moraju prikupiti potrebne suglasnosti, inače će im rješenje o iznajmljivanju biti ukinuto. Dok razne udruge iznajmljivača tvrde da se ovim mjerama ugrožavaju stečena prava i egzistencija brojnih građana, osobito umirovljenika i obitelji koje su se oslanjale na prihode od turizma, s druge strane, mnogi stanari pozdravljaju mjere, ističući da je konačno zaustavljeno “divlje” iznajmljivanje i narušavanje kućnog reda. Međutim, stalni stanari napominju kako su razočarani. Svi vlasnici stanova koji žele iznajmljivati svoj stan kao apartman turistima u višestambenim zgradama moraju prikupiti suglasnost dvije trećine (66%) suvlasnika zgrade, uključujući i neposredne susjede (one čiji stanovi graniče sa stanom iznajmljivača).
- Prvotni prijedlog bio je stroži i tražio je 80% suglasnosti, ali je u konačnoj verziji zakona ta brojka smanjena, a kada vi imate situaciju kao što mi imamo u našoj zgradi, to znači da će iznajmljivači vrlo lako prikupiti tu dvotrećinsku većinu, zaključuje jedan od stanara “stambene” zgrade u Diklu.
