Bilo kako bilo, da bismo razumjeli zašto Bitcoin ima toliku moć, potrebno je zaviriti u njegovu povijest, tehnologiju i trenutni kontekst.
Što je Bitcoin i kako je nastao?
Bitcoin je decentralizirana digitalna valuta, izumljena 2008. godine od strane anonimne osobe ili grupe ljudi pod pseudonimom Satoshi Nakamoto. Ideja iza Bitcoina bila je stvoriti valutu koja će funkcionirati bez posrednika poput banaka ili vlada, omogućujući direktne transakcije među korisnicima putem blockchain tehnologije.
Blockchain je digitalna knjiga koja bilježi sve transakcije na mreži, čineći ih transparentnima i nepromjenjivima. Sigurnost mreže održava se pomoću “rudarenja”, procesa u kojem računala rješavaju složene matematičke probleme kako bi potvrdila transakcije i dodala ih u blockchain. Rudarima se kao nagrada dodjeljuju novi bitcoini, čime se postupno povećava ukupna ponuda ove digitalne valute – iako je ograničena na 21 milijun jedinica.
Prva Bitcoin transakcija dogodila se 2009. godine, kada je Satoshi Nakamoto poslao 10 bitcoina programeru Hal Finneyju. U to vrijeme, vrijednost bitcoina bila je gotovo nepostojeća – prva komercijalna upotreba dogodila se 2010. godine, kada je programer Laszlo Hanyecz platio 10.000 bitcoina za dvije pizze. Danas bi tih 10.000 bitcoina vrijedilo nevjerojatnih 970 milijuna dolara.
Povijesni rast i trenutni kontekst
Bitcoin je tijekom godina prošao kroz brojne faze uspona i padova, no 2024. godina obilježila je povratak ovog digitalnog giganta na globalnu scenu. Od ožujka ove godine, kada je postavljen prethodni rekord, Bitcoin je stagnirao, povremeno bilježeći manje skokove i padove. Prava promjena nastupila je tijekom američkih predsjedničkih izbora.
Kako su izborni rezultati postajali jasniji i kako se činilo da će Donald Trump ponovno postati predsjednik, Bitcoin je započeo značajan rast. U trenutku kada su objavljeni rezultati, vrijednost je skočila na 75.000 dolara, a taj trend i dalje traje. Kripto tržište često reagira na političke i ekonomske faktore, a Trumpove najave o kriptovalutama dodatno su potaknule optimizam.
Trumpove najave i njihov utjecaj na tržište
Novoizabrani predsjednik SAD-a, Donald Trump, dao je niz izjava koje su oduševile kripto zajednicu. Između ostalog, obećao je da federalna vlada neće prodavati svoje zalihe bitcoina, čime je ulagačima dao sigurnost da najveća svjetska ekonomija podržava stabilnost ove imovine. Također, Trump je najavio osnivanje “Kripto predsjedničkog savjetodavnog vijeća”, s ciljem da pravila regulacije budu oblikovana od strane onih koji razumiju i podupiru ovu industriju.
Trump je obećao i smjenu Garyja Genslera, sadašnjeg ravnatelja Komisije za vrijednosne papire i burze (SEC), koji je poznat po strogim stavovima prema kriptovalutama i pokušajima pojačane regulacije tržišta. Ovi koraci signaliziraju otvoreniji i povoljniji regulatorni okvir za kriptovalute, što je potaknulo ulagače svih veličina – od malih pojedinaca do velikih institucija – da se uključe u tržište.
Rekordna tržišna kapitalizacija
Rast Bitcoina povukao je za sobom i cijelo kripto tržište. Ukupna tržišna kapitalizacija digitalnih valuta dosegnula je rekordnih 2,77 bilijuna dolara, pri čemu Bitcoin čini 54,46 posto ukupne vrijednosti. Osim Bitcoina, rast bilježe i altcoini poput Ethereuma i Solane, za koje analitičari predviđaju čak i veći postotni rast u budućnosti.
Kako jednostavno kupiti Bitcoin u Hrvatskoj
Kupnja Bitcoina u Hrvatskoj postala je jednostavna zahvaljujući dostupnosti online platformi i usluzi Hrvatske pošte. Online platforme poput Bitcoin Storea, Coinbasea, Krakena, Bitstampa i Crypto.com omogućuju brz i praktičan pristup kriptovalutama. Proces uključuje registraciju, verifikaciju identiteta putem osobnih dokumenata, uplatu sredstava bankovnim transferom, karticama ili e-novčanicima te jednostavnu kupnju Bitcoina, koji se pohranjuje u digitalni novčanik na platformi. S druge strane, Hrvatska pošta od 2019. godine nudi mogućnost kupnje Bitcoina u odabranim uredima, što je idealno za korisnike koji preferiraju osobni pristup. Usluga zahtijeva posjet uredu, predočenje osobnog dokumenta i korištenje mobilnog uređaja s instaliranim digitalnim novčanikom, nakon čega se uplata vrši u gotovini, a Bitcoin se šalje izravno u novčanik korisnika. Ove opcije čine ulaganje u Bitcoin dostupnim i praktičnim za širu publiku.
Što slijedi?
Iako ulagači s velikim entuzijazmom gledaju na trenutni rast, stručnjaci upozoravaju na mogućnost korekcije. Povijest Bitcoina pokazuje da je tržište kriptovaluta vrlo volatilno – nagli usponi često su praćeni značajnim padovima. Ipak, uz političku podršku i sve veću prihvaćenost Bitcoina u mainstream financijama, mnogi vjeruju da će ovaj rast potrajati.
Bitcoinov povijesni vrhunac simbol je globalne transformacije financijskog sustava. Dok tradicionalne valute gube vrijednost zbog inflacije, Bitcoin postaje sve privlačniji kao “digitalno zlato”. Očekuje se da će nadolazeći mjeseci biti ključni za daljnji razvoj tržišta i definiranje uloge kriptovaluta u globalnoj ekonomiji.
Bitcoin nije samo financijska inovacija; on je revolucija koja mijenja način na koji razmišljamo o novcu, investicijama i decentralizaciji moći.