Kakva je veza Zaključne izjave MMF-a (Međunarodnog monetarnog fonda) o Hrvatskoj i hrvatskog turizma?
Iznimno velika, počevši od uloge turizma u snažnom rastu, odnosno oporavku od pandemije, do iznimno snažnih preporuka i traženja vezanih uz eksploziju stanogradnje koja mahom završava u apartmanizaciji i vikend stanovima, a gdje joj pogoduje “iznimno povoljno oporezivanje dohotka od kratkoročnog najma”.
Snažan rast vezan za turizam, ali...
MMF konstatira kako je Hrvatska 2021. i 2022, imala iznimno snažan oporavak nakon pandemije te da je usmjeren rast na 3,1% u 2023, među najvišima u eurozoni. Štoviše, projiciraju stvarni rast od 3,4% u 2024. i 2,9% u 2025. Uz veliku domaću potražnju potaknutu politikom vlasti, kao i ulogu fondova EU, MMF očekuje da će se rast turizma povući u odnosu na snažne rezultate posljednjih godina! Tu stoji i opće upozorenje a koje se tiče i turizma, gdje se negativni rizici za rast vide u intenziviranju regionalnih sukoba, volatilnosti cijena roba i globalnoj ili regionalnoj recesiji. Znamo koliko to može utjecati na inače “strašljivi” turizam.
Kako ‘skresati’ ulaganja u stambene nekretnine i kratkorični najam
Kod teme koje se MMF višekratno hvata smo na “domaćem terenu”, s obzirom na to da je Zadarska županija najveći poligon građevinskog čuda u zemlji, kao i enormnog udjela onog što MMF označava kao kratkoročni najam, a ovdje je to iznajmljivanje apartmana kao mahom dopunske djelatnosti. Naime, Zadarska županija najveći je poligon stanogradnje u zemlji s više od četiri puta većim udjelom novih stambenih gradnji od udjela ove županije u stanovništvu Hrvatske. Kako znamo, malo takvih stanova završava kao prostor za stalno stanovanje, a najveći dio postaju apartmani za najam ili vikend stanovi, kako domaćih tako i stranaca. Pa je tako, u 2023., Zadarska županija imala 110 tisuća prijavljenih kreveta koji se nude u kratkoročni najam u apartmanima, a prijavljeno je čak 15.554 takvih objekata. I vikendica je oko 35.000 s više od 150.000 ležajeva, koje eVisitor registrira kao nekomercijalni turizam.
Od MMF-a Hrvatska može iščitati upozorenje da porezna politika mora apostrofirati oporezivanje imovine i dohotka koji pogoduju ulaganjima u stambene nekretnine. MMF ponavlja preporuku uvođenja suvremenog poreza na imovinu na temelju vrijednosti te da se ukine iznimno povoljno oporezivanje dohotka od kratkoročnog najma.
A radna snaga?
Poticanje izgleda Hrvatske za rast zahtijeva rješavanje problema s nedostatkom radne snage, konstatacija je posebnog poglavlja, a sve važnosti ovog isticanja svjesni smo u Zadarskoj županiji, gdje je, prema nekim procjenama, 25% radne snage u tzv. realnom sektoru - uvezeno. Turizam, uz građevinarstvo, ali i sve više drugih djelatnosti, u tome je posebno izložen, pa na razini Hrvatske govorimo o pojedinim objektima koji, zbog nedostatka radne snage,l nisu ni otvoreni.
Ističe se kako to zahtijeva koordinirane politike za poticanje veće participacije radne snage, smanjenje neusklađenosti vještina, olakšavanje mobilnosti radne snage i integraciju stranih radnika. Ciljano, intervencije bi trebale biti usmjerene na jačanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, kako bi se olakšao prijelaz iz škole u rad, proširile mogućnosti i poboljšala kvaliteta učenja odraslih, kako bi se omogućilo prekvalificiranje i usavršavanje te poboljšala mobilnost domaće radne snage.
