Prema World Tourism Forumu, imamo najviše turista po glavi stanovnika na svijetu. Dok jadikujemo nad turističkim minusima u svibnju, uz nadu kako će lipanj te “rupe” popeglati, možda se zbog određenih turističkih statistika ne bismo trebali toliko brinuti.
Hrvatska 24. na svijetu prema broju turista, 25. prema zaradi
Svijet ima desetke zanimljivih turističkih statistika, od onih najčešće navođenih, a predvodi ih rang lista najposjećenijih zemalja na svijetu koju predvodi Francuska koju godišnje posjeti 102 millijuna stranih gostiju. Slijede Španjolska s 93,8, Amerika s 72,4, Turska s 60,6, Italija s 57, 9, Njemačka s 37,5 milijuna turista. U donjoj ljestvici prvih deset su Japan, Grčka i Tajland, a Hrvatska sa 17,4 milijuna stranih turista godišnje zauzela je 24. mjesto.
Što se zarade tiče, najviše od turizma zarađuje SAD s prihodom od 176 milijardi dolara u 2023., a slijede Španjolska (92 milijarde), UK (74 milijarde), Francuska (69 milijardi) i Italija (56 milijardi).Slijede ih Ujedinjeni Arapski Emirati, Turska, Australija, Kanada, Japan, Njemačka, Saudijska Arabija, Macao (Kina), Indija te Meksiko. Hrvatska je u 2023. godini s oko 14,5 milijardi eura, a računa se samo prihod od međunarodnog turizma, na 25. mjestu.
No, postoji i statistika prema kojoj smo prvi na svijetu, a vi odlučite treba li nas to radovati ili plašiti.
Hrvatska ima 4,35 puta više turista od stanovnika?!
Globalni World Tourism Forum tražio je odgovor na pitanje koja zemlja ima najviše gostiju na svijetu u odnosu na broj stanovnika. I pronašao je i nas.
Kada se ispituje broj turista po glavi stanovnika, Hrvatska se ističe s 4,3 turista po stanovniku, uglavnom zahvaljujući svojim prekrasnim obalnim gradovima. Grčka također ima visok omjer turista i lokalnog stanovništva, s 3,1 turista po stanovniku. Nasuprot tome, Njemačka ima manje od polovice turista po stanovniku, s omjerom od 0,4. Iako je Španjolska jedna od najposjećenijih zemalja, nema najveći broj turista po glavi stanovnika. Ta titula ide Austriji, gdje je omjer turista i lokalnog stanovništva posebno visok. Austrija, često nazivana Alpskom Republikom, ima 30,9 milijuna posjetitelja u usporedbi s 9,2 milijuna stanovnika, što rezultira s 3,4 turista po stanovniku.
- Španjolska, poznata po svojim živopisnim gradovima poput Mallorce, Malage, Marbelle i Maspalomasa, popularno je odredište za turiste diljem svijeta. Međutim, zemlja se, zajedno s drugim popularnim destinacijama poput Venecije, Rima, Amsterdama i Balija, suočava s rastućim problemom pretjeranog turizma. U gradovima poput Barcelone, Seville i Ibize, priljev turista doveo je do porasta troškova stanovanja, onečišćenja okoliša, prometnih gužvi i opterećenja osnovnih usluga, stoji u obrazloženju World Tourism Foruma.
Što se tiče gradova najviše pogođenih prekomjernim turizmom, Dubrovnik u Hrvatskoj predvodi europsku listu s 27 turista po stanovniku, a slijede ga Rodos, Venecija, Heraklion i Firenca. Južnoegejska regija u Grčkoj također se suočava sa značajnim izazovima, s prosjekom od 110 noćenja po stanovniku, što naglašava ozbiljan utjecaj turizma na lokalne zajednice.
Održivi turizam mora biti u fokusu
Kako turistička industrija nastavlja rasti, izazovi upravljanja prekomjernim turizmom i njegovim utjecajem na lokalno stanovništvo postaju sve kritičniji. Zemlje i gradovi moraju uravnotežiti ekonomske koristi turizma s potrebom očuvanja svoje kulturne i prirodne baštine, osiguravajući da i lokalno stanovništvo i posjetitelji mogu uživati u destinacijama i u godinama koje dolaze.
Jadranska Hrvatska 12,3 turista po glavi stanovnika!?
Hrvatska ima dva dodatna problema. Naime, dok neke od gore navedenih zemalja imaju turizam kako tako raspoređen po cijeloj zemlji, makar i one imaju posebne koncentracije i navale, Hrvatska se tek bori razviti kontinentalni turizam i više od 95% posla odradi na obali, u Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji koje ukupno broje 1,3 milijuna stanovnika. Kontinentalne županije i Grad Zagreb odrade svaki po 2,5% našeg turizma. Tako ispada da je u Jadranskoj Hrvatskoj omjer gotovo 16 milijuna turista na 1,3 milijuna stanovnika.
Ako bi smo to gledali tako, onda ovdje na obali omjer broja turista i nas domaćih je 12,3! A još da su svi i prijavljeni... I dodajmo tome i domaće turiste koji u ovoj statistici nisu obrađeni, pa smo na više od 20 milijuna gostiju, odnosno 16 gostiju jednog stanovnika Jadranske Hrvatske.
Dodatni je problem što se 65% tog turističkog posla odradi u srpnju i kolovozu, pa bi se hrvatski turizam u cjelini mnogo snažnije i konkretnije trebao okrenuti ka održivosti.
Zadarska županija
Ako to svedemo na još nižu razinu, pa se principom “misli globalno gledaj lokalno” okrenemo Zadarskoj županiji, stanje je još dramatičnije. Naime u 2024. imali smo službeno 2,2 milijuna gostiju. Pa bi to na 160.000 stanovnika značilo oko 13,7 gostiju po glavi stanovnika ove regije. I opet, ako znamo da je dvije trećine posla obavljeno u dva ljetna mjeseca, brojke su zastrašujuće.
Pa kada turizam gledamo na ovaj način, onda umjesto žaljenja zbog turističkih minusa u svibnju, bilo bi nam pametnije da se uhvatimo još nečeg drugog osim turizma, a ne da plačemo nad njim. I neupitno, nije slučajnost što se upravo Hrvatska, za sad samo verbalno, a dijelom i legislativno uhvatila u kolo “održivog turizma”. S ovim brojkama, to nam je jedni izlaz iz propadajućeg prekomjernog turizma.
