S Markom Mijićem iz Zadra, turističkim menadžerom s višegodišnjim iskustvom u zadarskom i biogradskom hotelijerstvu razgovarali smo o trenutačnom stanju i perspektivi razvoja turizma u našoj županiji te o drugim turističkim temama.
- Iako statistički podaci Turističke zajednice govore o povećanju prometa na zadarskom području u prvoj polovici 2023. godini, “stanje na terenu” ne izgleda tako bajno. Na trenutačnu situaciju žale se hotelijeri, ugostitelji, privatni iznajmljivači, trgovci, brodari, vozači, ali i gosti, koji nisu očekivali drastično povećanje cijena osnovnih turističkih usluga, ni svih drugih koje konzumiraju u destinaciji, kazao je Marko Mijić, aktualni stručni savjetnik u turističkoj agenciji Kongres Plus iz Zadra te nastavio:
- Prema mome mišljenju zadarski turizam je ove godine u svojevrsnoj stagnaciji zbog nekoliko faktora. Prvi se odnosi na veliku disproporciju između novootvorenih ili preuređenih privatnih smještajnih kapaciteta i stvarnog broja dolazaka domaćih i stranih gostiju, drugi je vezan za cijene, sadržaj i kvalitetu ponude. Ništa manje zanemarivi nisu ni prometni faktori i klimatske prilike, a još više sadržaji kulturnog, zabavnog i sportskog karaktera.
Bez jasne strategije
Kakva je zapravo turistička ponuda na našem području?
- Mi smo ovdje, čini mi se, bez jasne strategije razvoja turizma nastavlja se s unificiranom i uniformiranom ponudom jer se u zadnjih nekoliko godina ne nudi ništa novo. Izostali su atraktivni sadržaji, zabavnog i rekreativnog tipa, a jedina promjena nastala je na planu smještajnih kapaciteta, kojih je puno više, nego što potražnja zahtijeva. I dok su prije desetak godina privatni iznajmljivači bili “poguranac” zadarskog turizma jer je potražnja za smještajem tada bila puno veća od ponude, sada je obrnuto, dosegnut je “plafon”, pa većina soba i apartmana, zbog neuravnotežene cjenovne politike, ostaje prazno. S obzirom na to da su i sve ostale djelatnosti podređene turizmu, manjak gostiju uvjetovao je svojevrsnu “turističku recesiju”.
Drugi, važan limitirajući faktor su klimatske prilike, koje ove godine i nisu išle na ruku turistima. Poznato je da je Zadar destinacija, koja ovisi o “suncu i moru”, a ove je godine bilo puno manje sunca što je uvjetovalo otkazivanje već ranije potvrđenih rezervacija. Pomanjkanje prometa u predsezoni djelom je i posljedica reduciranog broja niskotarifnih avio letova, koji su preusmjereni prema južnim hrvatskim destinacijama, a koji u velikoj mjeri “kreiraju” broj i strukturu gostiju u zadarskom turizmu.
Koliko su cijene utjecale na trenutne rezultate ovogodišnje sezone?
- Čudni su naši turistički poduzetnici koji nakon jedne ili dvije uspješne sezone, bez dodatnih ulaganja u vlastitu ponudu, dižu cijene i na taj način ne mogu biti konkurentni ostalim turističkim destinacijama. Već je postalo deplasirano govoriti o cijenama smještaja, kuglicama sladoleda, taxi uslugama, izletima... koje su “skočile u nebo” u odnosu na prošlu godinu. U nekim segmentima ponude - čak više od 40 posto. Ako se slično usporedi s cijenama u Turskoj, Grčkoj ili Albaniji, koja je ove godine postala turistički hit, onda se dade zaključiti da je Hrvatska preskupa destinacija. Sve je to posljedica visoke sezonalnosti domaćeg turizma, pa se svi turistički akteri povode za činjenicom da što više zarade u što kraćem vremenu.
Takvo poimanje turizma dovelo nas je u sadašnju situaciju, a ne zaboravimo da ni turisti nisu “od jučer” jer i oni kalkuliraju kad je u pitanju mjesto korištenja godišnjeg odmora i vrijednost za novac koju u destinaciji očekuju. Na tako neselektivno povećanje cijena negativno je odgovorila jedna Njemačka, vjerojatno i Italija, do sada najjače emitivne destinacije Europe, s čijeg je tržišta na zadarsko područje dolazio najveći broj gostiju. Naši turistički planeri, nažalost, nisu vodili računa da se i na emitivnim tržištima promijenila gospodarska situacija, da su pojedine zemlje utonule u recesiju, zbog čega je srednji, uglavnom turistički, sloj ostao “prikovan” za domaći turizam.
Oko 3.000 novootvorenih smještajnih jedinica u Zadru
Smatrate li da su visoke cijene smještaja i usluga najveći razlog “rupa u bookingu?”
- Jesu, čime u sadašnjoj i nekoliko sljedećih sezona sami sebi radimo veliku antireklamu. Zadar nije nikakva iznimka u odnosu na cjelokupnu hrvatsku turističku ponudu, ali priznat ćete da je ipak broj od oko 3.000 novootvorenih smještajnih jedinica u privatnom sektoru prevelik. Pa, ako je već tako, onda su logično, zbog velike konkurencije, cijene trebale padati, a ne doseći astronomske vrijednosti. Gosti su dosta osjetljivi, rezerviraju smještaj na nekoliko mjesta, kalkuliraju i kasnije otkazuju, a otkazanu sobu u “last minute” ponudi je jako teško napuniti, zbog čega nam se stvaraju velike “rupe” u bookingu. Manje su kod onih koji su, vođeni razumom, vratili cijene na prošlogodišnju razinu, bez obzira na inflaciju i povećanje životnih troškova.
U svemu tome “najvećeg krivca” vidim u uredima za turizam, koji omogućavaju legalizaciju onih kapaciteta, koji po načelima struke ne zadovoljavaju zahtjeve tržišta. I lokalna vlast je davno trebala odrediti koliko nam treba jedinica u svim strukturama smještaja, od soba za iznajmljivanje i apartmana, vila, do hotelskog smještaja, koliko restorana, pizzerija, brodara, taksija, odnosno svega što ima veze s turističkim proizvodom. Sav višak djelatnosti u turističkom sektoru ne bi trebalo promovirati, a ono što je novo, inovativno, a deficitarno trebalo bi tržišno poticati.
Znači li to da je Zadar još uvijek destinacija masovnog, a ne održivog turizma, za kojeg se svi zalažemo?
- Naravno da će, zbog navedenog, Zadar još dugo biti destinacija masovnog turizma, jer nam za razvoj održivog turizma trebaju velike strukturalne promjene od uvođenja destinacijskog managementa do velikih intervencija u prostoru. Zadarski turizam je “održiv” jer je trenutno vođen isključivo gospodarskim interesima, a manje brigom za čovjeka i sredinu u kojoj živi i djeluje. Nažalost, mnogi nisu svjesni da nam masovnost uništava prirodne i materijalne resurse, potiče migracije ljudi iz urbanih gradskih sredina, ponajprije zbog njegove visoke sezonalnosti.
Tko može, recimo, podnijeti toliku gužvu i buku u “špici sezone” na zadarskom Poluotoku, tko je spreman za čekanje redova u restoranima, trgovinama, prometu, a sve bi se to moglo riješiti novim i održivim ekonomskim, društveno humanim i ekološkim pristupom turizmu. Održivim razvojem dobili bi cjelogodišnju sezonu, turizam bi postao manje destruktivan i agresivan na prostor, međutim za ostvarenje takvim mjera i ciljeva potrebna je Strategija razvoja održivog turizma, koja bi na nivou Hrvatske bila “teška” više od 1,2 milijarde eura.
Internetske platforme umanjile značaj agencija
Što je s ostalim subjektima u turizmu, primjerice, turističkim agencijama, koje, izgleda, gube svoj primarni zadatak dovođenja gostiju?
- Po mome mišljenju najveći teret u pronalasku i dovođenju gostiju pao je na leđa turističkih agencija. Razne internetske platforme umanjile su njihov značaj što nije dobro jer uravnoteženost turističkog prometa tijekom cijele godine najviše je ovisila o turističkim agencijama. Agencije su zajedno s hotelijerima radile opsežne planove promocije na turističkom tržištu, za što su uložena ne mala novčana sredstva, a sada iznajmljivači stave par opskurnih fotografija na Internet i očekuju veliki promet.
Drugo, agencije su nudile sigurnost, zbog vlastitih načela poslovanja, nisu dozvoljavale toliki broj otkaza rezervacija. Uvijek je bilo rezervacijskih “rupa”, ali su bile blaže i kratkotrajnije. Treći problem agencija vezan je za organizaciju putovanja. Danas svi sve organiziraju i ubiru novac, od raznih udruga, aktiva, organizacija i pojedinaca, suprotno Zakonu o turističkim agencijama. Na tom dijelu tržišta, nažalost, nema nikakve kontrole, pa agencije mogu biti sretne što još uvijek postoje.
