U Hrvatskoj smo u 2024. uspjeli zaraditi više od stranog turizma nego prethodne godine. No, od pet zemalja čiji nam turisti ostavljaju oko 60% turističkog prihoda, gosti iz četiri, na čelu s najvažnijom Njemačkom, trošili su manje nego godinu 2023., dok su jedino Talijani potrošili nešto više.
Veća zarada rezultat je rasta cijena, a ne prometa
Hrvatska je od stranog turizma, prema podatcima Hrvatske narodne banke, u 2024. od turizma zaradila 14,99 milijardi eura, a godfinu prije 14,6 milijardi. Dok su nam prihodi rasli oko 2,5%, broj noćenja je rastao za tek 0,7%, mahom u pred i posezoni kad su cijene niže, pa rast prihoda više treba zahvaliti rastu cijena nego prometa. To nam je u konačnici raširilo “loš glas” po Europi i najvažnijim nam tržištima, pa smo već lani “kažnjeni” padom prihoda sa svih ključnih emitivnih tržišta, Njemačke, Austrije, Slovenije i Engleske.
Nijemci i dalje broj jedan
Gosti iz Njemačke ostavili su lani ovdje 3,4 milijarde eura, 22,7% ukupnog deviznog turističkog prihoda, a u 2023. 3,73 milijarde eura, 25,6 % svih turističkih prihoda. Dakle, Nijemcima smo postali preskupi, pa su tražili alternative odmoru kod nas, što dokazuje lanjski pad od 5% u noćenjima njemačkih turista i 8% pada prema potrošnji.
Austrijanci su lani ovdje potrošili 1,425 milijardi eura, dok su godinu prije imali veću potrošnju za 213 milijuna eura. Talijani su nam lani su ostavili 1,2 milijarde eura i jedini su od “velike petorke” potrošili više nego godinu prije, ali a padom noćenja od oko 7%. Slovenci su lani potrošili 1,08 milijardi eura, čak 150 milijuna manje nego godinu prije.
Uglavnom “velika petorka” lani je ovdje ostavila 8,43 milijarde eura, 56% svih prihoda od stranog turizma u Hrvatskoj, 700 milijuna manje nego 2023.
Potrošnja gostiju iz ostalih zemalja
U grupi svih ostalih tržišta s nijednog ne ostvarujemo milijardu eura.
Turisti iz Bosne i Hercegovine koji zapravo masovno dolaze iz europskih zemlja gdje žive i rade, lani su potrošili 464 milijuna eura, čak 120 milijuna više nego godinu prije. I Poljaci su s potrošenih 543,7 milijuna eura bili za 120 milijuna eura “izdašniji” nego godinu prije, što odgovara i rastu fizičkog prometa. S 469 milijuna slijede Švicarci pa s oko 320 milijuna Nizozemci. Francuzi, koji nas pojačano posjećuju, lani su s oko 465 milijuna eura pretekli BiH, Nizozemski i Češku, koji su “zastali” nadomak 400 milijuna. Česi su lani, po prvi put u povijesti svjetskog i našeg turizma, boravili više u Italiji nego kod nas koji smo im oduvijek bili prvi izbor. No, sve prethodno spomenute pretekli su ogromnim rastom lani Mađari s potrošenih 500 milijuna eura, 150 milijuna više nego godinu prije. I Slovaci su porasli na 325 milijuna eura. U zemlje s nevjerojatnim rastom pripada Australija s više od 300 milijuna eura.
Zadar je zasad dobro
Do sad sa turističkim kretanjem prema svim pokazateljima, i uvjeravanju nadležnih valja biti zadovoljan. Nakon očekivano lošija prva tri mjeseca 2024., u travanjskom smo vikendu bili za 30% bolji u odnosu na lanjski, a to su ključni brojevi.
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina kaže da je za uskrsni vikend u prosjeku zabilježeno oko 165 tisuća gostiju, a lani 120 tisuća. Od 18. do 21. travnja, gosti su ostvarili 624 tisuće noćenja, 54 % više nego u produženom lanjskom uskrsnom vikendu, koji je bio gotovo mjesec dana ranije nego ove godine. To se prelilo i na prihode koji su ove godine u tom razdoblju iznosili 23,7 milijuna eura, a lani nepunih 15 milijuna eura prometa.
Najviše je noćenja ostvareno u Istarskoj županiji, 217 tisuća, slijedi Kvarner s 97 tisuća te Splitsko-dalmatinska sa 79 tisuća, Dubrovačko-neretvanska sa 75 tisuća i Zadarska županija s 53 tisuće noćenja.
U toj statistici unutar županije, za sad ozbiljno igra samo Zadar. Prema statistici po gradovima, Dubrovnik je na prvom mjestu, slijede Poreč, Rovinj, Split, Zagreb, pa Zadar, koji je unaprijedio turističku ponudu u osnovnim smještajnim jedinicama - hotelima. Nakon niza godina u kojima smo “naganjali” svjetske rekorde jedino u broju apartmana za paušalni najam i vikendica, sad su Zadar i županija u vrhu hotelskih ulaganja svjetskih brendova. Tako se u Zadru otvara prvi Hyatt u Hrvatskoj kao prvokategornik s pet zvjezdica, dok će Preko dobiti Hilton. U Sv. Filipu i Jakovu već radi Molum Hotel & Residences, a ondje se otvara i marina.
Disperzija tržišta i korekcija cijena
U ovogodišnjoj sezoni treba obratiti pažnju na dvije stvari. Prvo, ako ne želimo i dalje “protjerivati” najvažnije nam goste, moramo uravnotežiti odnos cijene i kvalitete, dakle “vrijednost za novac”. Kako još nema naznaka da će se to dogoditi, valja se značajno potruditi na tržištu ostalih zemalja, što znači disperzirati tržište. No, tu postoji problem. Većini turista iz ostalih zemalja smo jedino dostupni zračnim linijama, a nove zračne linije nije lako dobiti. Odnosno, lakše bi bilo “dodvoriti” se turistima koji dolaze cestovnim prometom, a temelj toga su cijene. Prema svim istraživanjima, to je temeljna motivacija u odabiru destinacije za ljetovanje u ovoj ekonomski teškoj i krajnje nesigurnoj godini.
