Nenaplaćeni novac pripada građanima i društvu u cjeliniIZVOR Pixabay
StoryEditor
"LISTA SRAMA"

Od liste poreznih dužnika koristi nemaju ni država ni narod

Iz napisa u medijima se uglavnom dade zaključiti kako je glavni problem za postojanje tako velikog duga prema državi u Poreznoj upravi. No, nije tako

Lista poreznih dužnika, popularno nazvana “lista srama”, popis je svih dužnika prema državi, koju Porezna uprava objavljuje svake godine. Kakvu korist od te liste ima narod, a kakvu država? Pitanje je na koje je teško dobiti smislen odgovor.

“Caru carevo Bogu Božje”

Davno je Isus, kad su ga farizeji pitali; Je li potrebno plaćati porez?, izrekao; ... Caru carevo, a Bogu Božje... i ta istina je ostala te postala puno aktualnija u naše vrijeme iako je od tada prošlo dvije tisuće godina. No, jedina razlika je u tome što se u prijašnja vremena u slučaju ne plaćanja poreza išlo direktno u tamnicu i teškim radom se morao podmiriti cijeli dug. Sada, u naše vrijeme, mnogi ne daju ni “caru” njegovo, a još manje Bogu Božje. Političari su pak izmislili Listu poreznih dužnika ili popularno nazvanu, Lista srama. Pitam se; Zar sram više postoji?

Loša organizacija posla

- Točno je, ta lista poreznih dužnika je i bila zamišljena kao lista srama i zaista su u početku neki dužnici reagirali i nastojali smanjiti dug kako se ne bi našli na toj listi. No to su bili uglavnom oni koji nisu svojom nemarnošću dospjeli u dužnički položaj prema državi nego se to događalo uslijed nekih drugih okolnosti. Kako je nekim dužnicima ipak stalo do njihova ugleda i ugleda poduzeća, nastojali su ne dospjeti na tu listu – kaže mi jedan visokopozicionirani izvor iz Porezne uprave koji je želio ostati anoniman,- “ Ali, oni “veliki” igrači i veliki dužnici, njih uglavnom nije briga i nemaju puno srama. Iako, moramo pošteno reći, na toj listi ima i onih koji se tamo ne bi trebali nalaziti.”

Upravo po ovoj temi, otkako je objavljena najnovija Lista, puni su mediji razno raznih komentara i objava koje se uglavnom svode na nabrajanje velikih dužnika i ogromnih iznosa koje su dužni državi, bez ulaska u bit problema i iznošenja prave istine. Baš zato što nisam sveznajući i ne želim pisati o nečemu što ne razumijem dovodeći bilo koga u nezgodnu situaciju, potrudio sam se naći sugovornika sa samog izvora. Naime, iz dosadašnjih napisa u medijima se uglavnom dade zaključiti kako je glavni problem za postojanje tako velikog duga prema državi u Poreznoj upravi. No, nije tako.

image

Ustroj Porezne uprave u Ministarstvu financija

Zt

Ne duguje se Poreznoj upravi

Naime, građanima bi trebalo biti jasno da osobe koje duguju porez, ne duguju porez Poreznoj upravi, nego njima, svim građanima i poduzetnicima Republike Hrvatske, budući da se sredstva prikupljena od poreza koriste za financiranje svih javnih potreba pa Ministarstvo financija, Porezna uprava u okviru svojih ovlasti, čini sve što je moguće kako bi porezni dug naplatila.

Međutim tu dolazimo do problema i djelomičnog odgovora na pitanje; zašto postoje toliki nenaplaćeni dugovi? Naime, prema mišljenju našeg sugovornika, osim što porezni djelatnici moraju savršeno poznavati više zakona, propisa i uredbi, ne samo Porezni zakon, dakle, potrebno je konstantno usavršavanje, praćenje i primjena svih tih zakona i propisa uz stalni posao na naplati dugova, što je često puta nemoguće. Osim toga i suradnja unutar Porezne uprave između raznih službi nije na odgovarajućem nivou tako da oni koji žele izbjeći plaćanje svojih obveza koriste te “rupe” i često se izvuku iz poreznih škara.

“Postupak naplate je sam po sebi u redu, ali problem je u nepovezanosti rada porezne uprave, odnosno njezinih ustrojstvenih jedinica.”- nastavlja sugovornik- “Evo jednog primjera; Služba za nadzor kontrolira fiskalizaciju računa, ali ne i polaganje novaca na transakcijske račune te stoga blokada računa, koju radi Služba za naplatu, ovrhu, nije uvijek efikasna jer poduzetnici zadržavaju gotovinu, a Služba za ovrhu prilikom pljenidbe gotovog novca u blagajni ne nalazi gotovinu na naplatnom uređaju. A da ne govorimo o drugim slučajevima kada postupak ovrhe dospije na sudove gdje se uz raznorazne pravne lijekove postupci odugovlače i nerijetko dospiju u zastaru. Dakle, za unutarnje problem Porezne uprave najodgovorniji je ravnatelj iste kao pomoćnik ministra financija jer alate porezna ima i najveći problem je u lošem kadroviranju.”

Lista i korupcija

Naime svima je poznato da u našem društvu, kod zapošljavanja u državne institucije još uvijek vrijedi pravilo političke podobnosti i rodijačke veze ispred sposobnosti. A dok to pravilo vrijedi, vrijedi i ono o korupciji, podmićivanju i nepotizmu. Naime, poznat je slučaj i iz Zadra gdje su neki djelatnici Porezne uprave lažno optuženi, udaljeni s posla, beskrajnim sudskim procesima iscrpljivani,da bi se nakon niza godina utvrdilo da nisu krivi?! A udaljeni su samo zato što se nisu uklapali u politiku koja ima podobne i nepodobne.

Nažalost, kad pogledamo ukupnu poreznu politiku naše zemlje i prihode koji se ostvaruju iz raznih poreza, koji su veći i više ih ima nego u većini europskih država, očito je, kad bi se radilo kvalitetnije i poštenije, da bi ti prihodi trebali biti barem dvostruko veći. Samim tim i sve javne potrebe koje se financiraju iz poreznih prihoda, imale bi puno više sredstava i garantirale visoke standarde svim ustanovama; od vrtića, školstva, znanosti, zdravstva, socijale, kulture,... Zašto to nije tako? Odgovor je svima vama poznat; KRIMINAL I KORUPCIJA, te dvije bolesti koje su poprimile oblik epidemije u Hrvatskoj, polako i sigurno uništavaju sve pore društva u koje su se uvukle, a uvukle su se u svaku instituciju, poduzeće, ustanovu u svaki segment života. Dakle porezna lista dužnika, oko koje se posljednjih dana digla tolika frka i zanimanje medija, je ništa. Nikakve koristi od nje nema ni država ni narod. Nameće se dojam da jedino Porezna uprava želi izvršiti pritisak na jednu svoju službu, onu za naplatu dugova, kao da su oni jedini krivci za postojanje tako velikog duga. Nisu samo oni odgovorni. Na taj “propust” mi je ukazao naš sugovornik i zaista je to na tragu dodatnog pritiska na tu jednu službu u okviru Porezne uprave, ali je i besmislen s obzirom na spomenutu korupciju i kočenje njihova rada u ostalim subjektima koji bi s njima trebali surađivati.

Prihodi i njihovo prikupljanje

Na kraju, pogledajmo još na koje se sve poreze i davanja odnose dugovi navedeni na toj listi. Radi se osim Poreza na dodanu vrijednost (PDV-a), kao najveće stavke i za koje je planiran prihod u EUR-ima za ovu godinu 9.112.511.174,00€, još i o;Porezu na dobit 1.579.941.703,00€, POREZU NA PROMET 184. 906,19 €, POREZI i NAKNADE OD IGARA NA SREĆU 237.776.019,00€, DOPRINOSI ZA OBVEZNA OSIGURANJA 4.017.285.007,00€, OSTALI POREZI NA ROBU I USLUGE 66.921.524,00€, te PRISILNA NAPLATA i NOVČANE KAZNE KOJE PROVODI POREZNA UPRAVA, što sveukupno iznosi 15.014.435.427,00 €. Dakle, ukupni prihodi od poreza koje će Porezna uprava prikupiti u ovoj godinu, a vjerojatno će biti i puno veći, je oko 15 milijardi eura. A ukupni dug na listi dužnika je 1,3 milijarde eura. Dakle, kad bi se sav taj dospjeli a nenaplaćeni dug sutra podmirio i dodao državnom proračunu siguran sam da ne bi došlo do značajnog povećanja standarda naših građana. Stoga, zaboravite liste, zaboravite da će se ti dugovi ikad podmiriti jer je sve to bacanje prašine u oči narodu.

12.11.2023., 08:29h
MARINKO RADAS
06. listopad 2024 16:41