Zahvaljujući dobro pripremljenom projektu koji se financira sredstvima HBOR-a i EU fondova, prvi put u povijesti, Općina Kolan dobiva svoj dječji vrtić. Osma je prema indeksu razvijenosti u RH i jedna od pet hrvatskih općina koja ima najniži porez na dohodak od 15%. To je bila prigoda za razgovor sa Šimom Gligorom, aktualnim načelnikom koji se kandidira i za drugi mandat.
Uspjeh znači predan rad
Kako biste ukratko opisali 4 godine Vašeg mandata?
Početak je bio prilično izazovan. Ono što smo zatekli, nije obećavalo baš previše. Projekte koje smo naslijedili gotovo da su bili neiskoristivi. Primjerice, projekt dječjeg vrtića i Vatrogasnog doma bili su suprotni prostorno-planskoj dokumentaciji,projekt lučice Mandre obuhvaćao je samo jedan njezin manji dio, bio je predviđen tek mali broj vezova i to nezaštićen od vjetra, etno kuća je bila samo ideja, a znate da je od ideje do realizacije dug put. Rješenje odvodnje u Mandrama je trebalo biti u sklopu odvodnje Pag-Povljana-Mandre, što se pokazalo organizacijski i tehnički neprovedivim. Proračun je bio opterećen sudskim sporovima i nenaplaćenim potraživanjima. Transparentnost poslovanja je bila nula, a prostorno-planska dokumentacija prethodne četiri godine nije doživjela ama baš nikakve izmjene i dopune, bez čega projekata i razvoja općine nema. Na početku mandata, napravljen je plan svih aktivnosti s vizijom i ciljevima i mogu reći da smo većinu stvari, poput izmjene svih prostornih planova, povećanja proračuna i transparentnosti poslovanja, pripreme kapitalnih projekata i povlačenja sredstava iz EU fondova, uspjeli riješiti i ostvariti.
S čime niste zadovoljni?
Četiri godine je prekratko razdoblje da bismo ostavrili sve planirano, nažalost, zbog činjenice da u 2021. godini Općina Kolan još nije imala riješene prostorne planove temeljem kojih bi se svi navedeni projekti mogli ostvariti u tom četverogodišnjem razdoblju, a o imovinsko-pravnim pitanjima da i ne govorim. Želim reći da tek sad kad smo napravili izmjenu prostornih planova, možemo krenuti u ostvarenje projekata reciklažnog dvorišta, zgrade Čistoće, poslovne zone, Vatrogasnog doma, uređenja plaža, gradnje cesta i niza drugih projekata važnih za lokalno stanovništvo. Dakle, za kontinuirani razvoj Općine Kolan, potrebna je i kontinuirana vlast s jasnom vizijom i konkretnim, realnim rješenjima, a vjerujem da mi to imamo, što smo i u ove četiri godine konkretnim potezima pokazali i dokazali.
Zakašnjeli angažman oporbe
Zaiskrilo je između Vas i bivšeg načelnika Pernjaka, odnosno predsjednika Općinskog vijeća Zubovića i Vašeg aktualnog protukandidata i općinskog vijećnika Šuprahe. Zašto i kako je pukla ta “ljubav”?
Sasvim je razumljivo da netko tko je izgubio izbore, pa prešao u oporbu, u predizborno vrijeme opet pokušava doći na vlast. Osobno bi mi bilo drago i da su, ovako kako su sad angažirani, bili angažirani i na sjednicama Općinskog vijeća, ali ondje su se pojavili tek nekoliko puta u protekle četiri godine. Kao načelnik, uvijek sam za dijalog, pa čak ako su strane i suprotstavljene, jer jedino tako možemo doći do rješenja. Što se tiče Zubovića, teško je imati kontinuitet političkog dijaloga s osobom koja nema svoj stav, nego stalnog mentora-šaptača, pa u skladu s tim poprilično često i nema svoje mišljenje o važnim općinskim temama, iako je bio predsjednik Općinskog vijeća u mom mandatu i, kako je sad i sam otkrio, podržavao sve odluke vijeća s figom u džepu. Ali, to je vjerojatno njegova vizija bavljenja politikom.
Kako se “namještaju” hektari parcela u turističkoj zoni za kamp? To je, naime, prvo što Vam stavljaju na teret oni koji su jednoglasno to izglasali. Što se onda dogodilo?
To treba pitati bivšeg načelnika Marina Pernjaka, jer je on bio taj koji je još u svom mandatu predložio izmjene i dopune Županijskog prostornog plana s ucrtanim turističkim zonama koje mu sad iz nekog razloga smetaju, a koje su, nakon usklađenja našeg Prostornog plana sa županijskim jednoglasno izglasane, dakle, i Pernjak je, kao općinski vijećnik dignuo ruku za takvu odluku.
Prostorni plan koji štiti okoliš i lokalno stanovništvo
Što je s tamošnjom infrastrukturom, ima li je ili nema?
Infrastruktura je uvjetovana odredbama Prostornog plana, a mi smo se odlučili za smjer u kojem postoji veća kvaliteta u odnosu na kvantitetu. Zato smo novim Prostornim planom smanjili visinu zgrada, čime smo dali do znanja da nas ne interesira apartmanizacija nego kvalitetniji oblik gradnje primjeren našem podneblju.Kad smanjite visinu zgrada i broj stambenih jedinica u njima, to znači manje ljudi, automobila, odnosno znatno manji pritisak na infrastrukturu poput cesta, vodovoda i odvodnje, a uz isti financijski učinak. Da plastično objasnim. Na jednoj čestici mogli ste izgraditi višestambenu zgradu, primjerice od osam apartmana koji se iznajmljuju po 50 eura dnevno. No, bolje je izgraditi jednu vilu s bazenom, jer se ona iznajmljuje za 400, pa i više eura dnevno, a znatno je manje ljudi koji onda proizvode i manje otpada, manje je automobila i prometa. Dakle, financijski je učinak isti, ako ne i veći, a istodobno štitimo okoliš i kvalitetu života lokalnog stanovništva. Nažalost, to neće odmah biti vidljivo, to je dugoročan smjer čije ćemo benefite tek vidjeti kroz nekoliko godina.
Dosad povučena EU sredstva u iznosu godišnjeg općinskog proračuna
Kad će djeca u novi vrtić? Hoće li to stvarno biti povijesni trenutak za Kolan?
Napokon je i Općina Kolan došla do realizacije projekta dječjeg vrtića i to, nažalost, u trenutku koji je za gradnju dosta nepovoljan, jer su cijene građevinskih radova i materijala otišle u nebo, a i EU fondovi su prije bili puno izdašniji nego sad. Uz sve te izazove, uspjeli smo doći do faze gradnje matičnog vrtića veličine 700 četvornih metara za dvije obrazovne skupine, što je u ovom trenutku dovoljno za svu općinsku djecu, a ako, daj Bože, bude potrebno proširenje kapaciteta, vrtić je tako projektiran da se to može izvesti uz minimalni zahvat. Pričalo se puno o cijeni gradnje, ne sagledavajući što je sve u nju uključeno, jer cijena od 2,1 milijuna eura ne odnosi se samo na zgradu, već i na gradnju pristupnih cesta, javne rasvjete, parkirališta i slično.Procijenjena cijena gradnje vrtića je u okviru etalonskih cijena gradnje koje su objavljene na stranicama Komore arhitekata za zgradu te vrste. Iz sada dostupnih EU fondova za tu namjenu izvukli smo maksimalna sredstva u iznosu od 650 tisuća eura, a ostatak će se financirati iznimno povoljnim kreditom HBOR-a za kojeg smo dobili suglasnost Vlade RH. Završetak gradnje predviđen je u studenom ove godine i učinit ćemo sve da dječji vrtić što prije otvori svoja vrata, jer će to doista biti povijesni trenutak u našem predškolskom obrazovanju s obzirom na to da Općina Kolan nikad dosad u povijesti nije imala vlastiti vrtić. A kad tome još dodamo nadogradnju područne škole sa školskom dvoranom i dodatnim učionicama koja je planirana za 2026., naša vizija cjelovitog predškolskog i osnovnoškolskog obazovanja će biti i projektno potpuno ostvarena.
Novi višemilijunski EU projekti
Jesu li to jedina sredstva koja ste povukli iz EU fondova?
S obzirom na to da u mandatu mojeg prethodnika nije bilo značajnijih pripremljenih EU projekata, zadovoljan sam što smo u samo četiri godine uspjeli pripremiti i uspješno aplicirati projekte u vrijednosti od 3,2 milijuna eura, što je iznos jednog našeg godišnjeg proračuna. Tu bih najviše izdvojio Kulturni centar za čiju realizaciju smo putem ITU otoka osigurali milijun eura. Raduje me i to što smo uspjeli u protekle četiri godine postaviti dobre temelje i pripremiti dokumentaciju za projekte kao što su Aglomeracija Mandre, lučica Mandre, reciklažno dvorište, Vatrogasni dom, dnevni boravak za treću životnu dob, biciklističke staze, koji će tek predstaviti stvarnu sliku o tome koliko smo doista povukli EU sredstava, jer se radi o projektima višemilijunskih vrijednosti.
Idete po još jedan mandat. Zašto?
Naravno da idem, zajedno sa svojim timom, jer projekte koje smo započeli želimo i završiti, naravno početi i nove, na boljitak svih naših mještana. Gremo dalje, baš iz tog razloga jer znamo kako, a mislim da smo to i dosad pokazali.
