Ukupno je u kolovozu u hrvatskim zračnim lukama bilo 1,95 milijuna putnika što je za 9,8 posto više nego u kolovozu 2022., kada ih je bilo 1,77 milijuna.
Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Split, sa 676 tisuća putnika, što je porast od 8,5 posto u odnosu na kolovoz 2022. Slijedi zračna luka Dubrovnik s 443 tisuće prevezenih putnika i međugodišnjim porastom od 3,5 posto te zračna luka Zagreb s 382 tisuće prevezenih putnika i rastom od 10,2 posto. U zračnoj luci Zadar ostvaren je promet od 293 tisuće putnika (23,6 posto više).
Najveći porast prometa putnika od 192,1 posto u odnosu na kolovoz 2022. ostvarila je zračna luka Osijek, ali s bitno manjim brojem prevezenim putnika u odnosu na druge zračne luke.
Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 359 tisuća putnika, što je za 12,3 posto više u odnosu na kolovoz 2022. Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine i Francuske. U kolovozu je u hrvatskim zračnim lukama bilo ukupno 18.506 polijetanja i slijetanja, što je porast od 0,4 posto u usporedbi s kolovozom 2022. Ukupan promet tereta u zračnim lukama u kolovozu iznosio je 664 tone, što je pad od 15,7 posto u usporedbi s lanjskim kolovozom.
U razdoblju od siječnja do kolovoza u usporedbi s 2022. ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama porastao je za 5,3 posto, promet putnika za 17,6, dok je promet tereta pao za 6,3 posto. (Hina)
