Ovdašnja kvaliteta grožđa je poznata, pa mnogi hrvatski vinari posežu za našim grožđemPixabay
StoryEditor
Potražili smo odgovore

Zašto smo sedma vinogradarska i tek 15. vinarska županija u zemlji?

Konkretno, 2023., prema svim procjenama i pokazateljima struke, imali smo 40% manji urod od redovnog. Umjesto očekivanih 9 tisuća tona, na prethodno spomenuti broj panja, dobilo se te godine nešto više od 5 tisuća tona grožđa. Razlozi su nam poznati, golema količina kiše i ekstremne temperature, idealni vremenski uvjeti za razvoj svih vrsta bolesti na čelu s pepelnicom, plamenjačom, a negdje je bilo i tuče. Jake kiše onemogućavale su ulaz u vinograde, a kad se i moglo ući, bilo je već kasno, jer bolesti su se enormno brzo širile

Nakon što smo dobili i objavili podatke o površini vinograda i broju trsova u Zadarskoj županiji, prema kojima imamo 1,2 tisuće hektara pod vinogradima s 5,3 milijuna trsova i svega 590.000 litara vina, nametnulo se pitanje zašto smo kao sedma vinogradarska županija u državi svega 15. prema prijavljenim proizvedenim količinama vina. Naime s 5,3 milijuna trsova, čak i da je rod ograničen, svakako je očekivati barem 5 ako ne i 10 milijuna kilograma grožđa. Pa da je randman i loš, to bi dalo pet milijuna litara vina, a ne deset puta manje? Potražili smo odgovore o tom neskladu vinogradarske i vinarske proizvodnje.

Primjer loše godine

Prvi odgovor dajemo na temelju prethodnih podataka koje smo dobili u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, za zadnju kalendarsku godinu, 2023.. Riječ je o jednoj od najgorih vinogradarskih i vinarskih godina, kad su količine u pitanju.

Konkretno, 2023., prema svim procjenama i pokazateljima struke, imali smo 40% manji urod od redovnog. Umjesto očekivanih 9 tisuća tona, na prethodno spomenuti broj panja, dobilo se te godine nešto više od 5 tisuća tona grožđa. Razlozi su nam poznati, golema količina kiše i ekstremne temperature, idealni vremenski uvjeti za razvoj svih vrsta bolesti na čelu s pepelnicom, plamenjačom, a negdje je bilo i tuče. Jake kiše onemogućavale su ulaz u vinograde, a kad se i moglo ući, bilo je već kasno, jer bolesti su se enormno brzo širile. Odgovor na pitanje kako je moguće da smo proizveli svega 590 tisuća litara vina, potražili smo i kod proizvođača.

image

Ogroman broj malih proizvođača radi vino za sebe, a ne za tržište

Pixabay
image

Ovisno o sortama i klimatskim i drugim prilikama, urod po panju je različit

Pixabay

Negativan raspored veličina vinograda

Zadarska županija ima čak 500 gospodarstava koja prijavljuju do 0,1 hektara vinograda, to znači nekoliko stotina panja, pa nije očekivati da, osim za sebe, rade vino i za tržište. Imamo čak 1.815 gospodarstva s vinogradima od 0,1 do 1 hektara. Ta gospodarstva imaju gotovo 600 hektara, odnosno polovicu svih vinograda na ovom području. S površinama od 1 do 5 hektara vinograda, već možemo očekivati ozbiljniju tržišnu proizvodnju grožđa ili vina i tu imamo 179 gospodarstava s više od 400 hektara vinograda. Najveći dio odnosi se na Nadinsko blato. Gospodarstava s 5 do 10 hektara je 9, a imaju ukupno oko 60 hektara. Devet gospodarstava ima 10 do 50 hektara, te jedno 50 do 100 hektara vinograda.

Tri razloga manje proizvodnje

- Ovdašnji se urodi po hektaru ne mogu usporediti s urodom u kontinentalnim dijelovima zemlje, pa ni s istarskim. Mi u MasVinu proizvodimo vino koje, osim geografskog podrijetla, ide na oznake vrhunskih vina. Struka i zakonski propisi kažu kako za takva vina smijemo imati urod po hektaru do 10 tona, a tako je i sa zaštićenim vinima najviših oznaka i po Francuskoj (AOP), Italiji (DOC ili DOCG) i drugdje. Mi ovdje u kamenom vinogradu dobijemo tri puta manje. Ni navodnjavanjem se ne možemo približiti toj dopuštenoj količini uroda po hektaru, dok kolege u nekim drugim područjima, ne sa svim sortama, ali s velikom većinom kod njih udomaćenih sorti, dobivaju puno više od nas. I kod drugih kolega u ovoj županiji nije očekivati niti približno takav urod. Dakle, kombinacija tla i klime koju ovdje imamo, jedan je od ključnih razloga za taj nesrazmjer između broja panja i uroda grožđa, pojašnjava predsjednik Udruge vinara Zadarske županije Radoslav Bobanović.

Uz to, prema nekim saznanjima, značajan dio vinogradara isključivo grožđe prodaje, a neki samo od jednog dijela količine grožđa proizvodi vino.

- To je sljedeći razlog. Dakle, značajne količine ovdje proizvedenog grožđa završe kao vino u drugim djelovima Hrvatske. Ovdašnja kvaliteta grožđa poznata je, pa mnogi značajni i istaknuti vinari iz zemlje posežu za ovdašnjim grožđem. Dio ljudi je od prije u toj tradiciji proizvodnje grožđa za prodaju, bez ambicije ka profesionalnom vinarskom putu. Konačno, za to su potrebna i vrlo značajna sredstva, prostor, oprema i znanja, kaže Bobanović.

Treći je razlog vjerojatno taj što ogroman broj malih proizvođača grožđa, a mnoštvo ih je s manje od pola hektara površine, radi vino za sebe, a ne za tržište.

- Tradicija je bila upravo u vinogradima koje su ljudi gajili kako bi imali vino za sebe i obitelj i nisu ga stavljali na tržište, a mnogi mali posjednici i danas tako rade, kaže Bobanović.

Naravno, ne možemo isključiti i to da ih dio ni ne prijavljuje da proizvodi i trži vino.

S lošom vinogradarskom 2023., kao i objašnjenjima o uvijek manjem urodu, tradiciji prodaje grožđa, te neprijavljivanju proizvodnje za sebe smo ipak bliže odgovoru zašto ovdašnja “vinska revolucija” nije dovela do značajnijeg uvećanja količina vina u prometu, iako je dovela do iznimnog uvećanja kvalitete ovdje proizvodenih vina.

image

Službeno su ovdašnji proizvođači na zalihama prijavili 900 tisuća litara vina

Pixabay
image

2023. imali smo 40% manji urod od redovnog

Pixabay

Neka se vina sa zadarskog područja upisuju u Zagrebu

U daljnjem traženju odgovora, ili potvrde prethodno navedenog, obraćamo se i Nikolini Paleki, istaknutoj enologinji i voditeljici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Zadarske županije, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

- Svakako, kod nasrazmjera potencijalnih količina vina, u odnosu na broj trsova, moramo znati da je urod svake godine drugačiji i da ima boljih i lošijih godina, a 2023. bila je po urodu loša godina. Ovisno o sortama i klimatskim i drugim prilikama, urod po panju je različit i sigurno, ako navodite primjer graševine u Slavoniji ili Cabernet Sauvignona na kraškom terenu, u nas će rezultati u količinama biti različiti. Kad je u pitanju proizvedena količina vina, navode se samo ona vina koja imaju službeno rješenje o puštanju u promet na tržištu, dakle, rješenje Zavoda. Sigurno je da veliki dio malih proizvođača ne stavlja vino na tržište, već ga radi za sebe. I imamo značajan broj vinogradara koji prodaju grožđe, a vino ili uopće ne proizvode ili proizvode manje količine za sebe, a i dio vinara proizvodi tek dio vina za tržište, a značajne količine grožđa prodaje proizvođačima iz drugih krajeva, kazala je Paleka.

Pridružili smo tome i činjenicu da se vina benkovačke vinarije upisuju matičnoj kući Badel 1862 i pišu Zagrebu.

- Nelogično je, ali točno da se vino ovdje proizvedeno ne piše u Zadarsku županiju. Naime, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, pripisuje proizvodnju vina županiji u kojoj je sjedište tvrtke, a kako je sjedište Badela 1982, čiji smo sastavni dio, u Zagrebu ta se vina pripisuju Zagrebu, pojašnjava direktor Vinarije Benkovac Božo Škara.

Kako se u ovdje radi o više od 400 tona grožđa, zasigurno je riječ o najmanje 250 tisuća litara vina koje se, umjesto Zadarskoj županiji, pripisuju Zagrebu.

Prema našem saznanju, svi ostali profesionalni proizvođači vina u našoj županiji imaju ovdje i domicil, pa su ostale količine registrirane.

Zalihe značajno veće od proizvodnje

Utješno je, kako za koga, što na zalihama ovdašnji proizvođači imaju gotovo dvostruke količine. Službeno je na zalihama prijavljeno 9.000 hl odnosno 900 tisuća litara vina. Njih trebamo primati s rezervom, jer se vino prodaje tek u godini iza proizvodnje.Čak 350 tisuća litara vina na zalihama čini crno vrhunsko vino, 65 tisuća litara bijelo vrhunsko vino, nešto manje od 100.000 litara je crnog kvalitetnog vina i nešto manje od 30 tisuća litara bijelog kvalitetnog vina. Najmanje vina je bez oznake podrijetla. Dakle, u dvije trećine vinskih zaliha riječ je o vrhunskim i kvalitetnim vinima, dakle onima namjerno ostavljenim na “maturiranju”.

02.11.2024., 11:59h
Damir Maričić
14. studeni 2024 17:26