Pred vremenom smo berbe grožđa, najuzvišenijeg trenutka u vinogradarsko - vinarskoj godini pa smo s obzirom na ponos s kojim su nas ovdašnji vinari obdarili posljednjih desetljeće i pol provjerili što možemo očekivati. Prva je konstatacija da smo imali, a još će i potrajati, iznimno zahtjevnu i tešku vinogradarsku godinu.
Zvonimir Vlatković: 40% manje grožđa
Ona će prema riječima Zvonimira Vlatkovića, višeg stručnog savjetnika za vinarstvo i vinogradarstvo u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, završiti sa sigurno 40, a moguće i preko 50% manjim urodom grožđa.
- Iako je situacija šarolika i vrlo različita od područja do područja. Proljeće je iznenadilo s nepredvidivim i neuobičajenim rasporedom oborina. Velike oborine onemogućavale su prohodnost kroz vinograde, a vrijeme je bilo idealno za razvoj plamenjače, a potom i pepelnice. Vremenski uvjeti i nepredvidivost su razlozi slabije i preventinve i kuratinve zaštite protiv bolesti. Potom visoke temperature i UV zračenje naročito je pogodilo Pošip i dovelo do sušenja grožđa. Imali smo i krupu, negdje u ranoj fazi bez velike štete, ali potom u dva vala i s bitnim štetama na području Vukšića, Lišana, Smilčića, Baštice, Sukošana,... To su razlozi za bitno umanjen urod, najmanje 40 a moguće i 50%, ali grožđe je vrlo kvalitetno, ono što je preostalo i spašeno. Sada je bitno samo sunce i lijepo vrijeme. Berba će biti nešto kasnija nego smo navikli posljednjih godina, a krenut će skoro s bijelim sortama Muškatom, Chardonnayem, Sauvignonom bijelim, Pošipom,... zaključuje Vlatković nadajući se ipak dobrim vinima od onog što je od roda spašeno.
S manje roda naša je regija ipak prošla bolje od mnogih
Radoslava Bobanovića iz PZ MasVina zatičemo u pripremi berbe Muškata žutog:
- Neki su s nešto berbe i počeli. Možemo kazati da je godina bila teška za vinogradarstvo i da je urod manji, odnosno bolje bi bilo reći da će berba biti manja, jer urod je krenuo dobro ali nije dočekao berbu. Imali smo i tuču u više navrata i peronosporu i pepelnicu, mnogi s nemogućnošću ulaska u vinograd da bi se protiv njih borili zbog obilnih kiša. No ono što se održalo je jako dobro i obećavajuće. Za sad su svi parametri iznimno dobri i šećeri i i kiseline. Imali smo dana s jugom, kišom, suncem, burom sve u nekoliko sati. No sirovina s kojom ulazimo u podrume i vinifikaciju biti će dobra i naša županija proći će kvalitetnije nego mnoge druge, kazuje nam Bobanović prvenstveno se osvrćući na stanje kod profesionalaca vinara, a kod kojih je:
- Najgore je prošao Pošip, dijelom su bolestima zahvaćene bijele a manje crne sorte, osim kod tuče što nije birala. S berbom krećemo među prvima jer imamo Muškat, ali ići će i druge sorte kod kojih želimo svježinu, svakako i berba za rosé vina. Kod njih nam je bitnija svježina i kiselina a visoki šećeri (alkohol) nisu ni poželjni. Tako da tradiciju začetu u prošloj državi upravo ovdje s Benkovačkim Roséom, sada imamo široko raširenu i zastupljenu, paralelno sa svjetskim širenjem popularnosti ružičastih vina.
Nadinsko blato bez previše stradanja te obećava
Najveće nam vinogradarsko područje Nadinsko blato provjeravamo s predsjednikom Udruge vinogradara i vinara Nadina Tomislavom Glavićem:
- Šteta je bilo i ovdje i teškoća ali ipak manje nego na nizu drugih vinogradarskih područja. Imali smo krupe ali vrlo rano pa nije imala teže posljedice, ali plamenjača je zahvatila kao i pepelnica dio vinograda ali nije bilo katastrofalno. Zbog raskvašenog tla mnogi su u borbu protiv plamenjače kasnili i 5 i 7 dana tako da nisu stigli umanjiti štete. Intenzivne kiše su tražile ponavljanje zaštite, ali se u tome kasnilo zbog mokrog tla i neprohodnosti. Plamenjače ima i sad. No, za razliku od nekih drugih područja, opet ovisno od vinogradara do vinogradara, šteta će biti od 5 pa do najviše 15-20% ovisno o vinogradaru kao i sortama, prenosi nam Glavić, a berba osim simbolične ovdje neće skoro. Naime malo je Chardonnaya ili Muškata, a u dominatno crnim sortama prvi će stići Merlot, ali za razliku od nekih drugih godina bit će to rujan i to moguće ne niti početak rujna.
Osobno mu je kaže pogođenija Maraština, Grk je OK, a crne sorte s nešto ne pretjerane štete, dok Pošipa koji je ove godine najteže pogođen ovdje baš i nema. Najavljuje također da će cijene grožđa i neovisno štetama sigurno rasti, a sa štetama pogotovo.
Šime Škaulj jedan od predvodnika ovdašnjeg vinskog preporoda s poljem u Nadinskom blatu, ali i nešto “gornjeg polja” prema Biljanima, kaže da je u tom gornjem dijelu tuča pogodila i njega, a teškoće je u donjem pravila velika količina oborina što je onemogućavala blagovremenu borbu protiv bolesti tako da ima pojedinaca s bitno većim štetama iako tu u cjelini nisu bile velike:
- Ali je godina bila teška za vinogradare, jedna od jako teških, dok kod ovog što sada vidimo grožđe je dobro i dat će prava vina. No ne tek zbog ovog kod nas, nego i težih stradanja drugdje po zemlji, cijene grožđa će rasti, zaključuje Šime.
On će u berbu krenuti sa Chardonnayem, ali još nije vrijeme.
“Spržen” Pošip
Kako nam je savjetnik Vlatković istakao posebno stradanje Pošipa, red je bilo provjeriti stanje kod najvećih, a najveće količine već i proslavljenog Pošipa drže Krajevski vinogradi, naš drugi najveći vinograd nakon Korlata, a Zoran Pantalon na sve kaže:
- Isplakali smo suze i godinu. Kasnilo se u borbi s bolešću i zbog dijela tehničkih problema, a ne tek prirodnih pa je plamenjača osim listova zahvatila i grozdove, Nešto će berbe biti, ali ni sjena nekadašnje, a opet zbog vremenskih prilika berba će biti kasnije nego prethodnih godina. Štete su izražene, makar ne toliko i kod drugih bijelih sorti, dok se crne dobro drže, kaže nam Pantalon.
Trag stradanja Pošipa pratimo i do Jokića kod kojih nam Marijana Uzelac kaže:
- Tri su polja potpuno uništena, a 2-3 se ipak drže pa će berbe biti. Šteta je velika. Nešto je stradala i Maraština, na sreću ne toliko, dok se crne sorte drže dobro.
Čujemo ipak da dio kolega s već znanim pa i proslavljenim Pošipom i nije toliko loše prošao, prije svega Dražine, a onda i Dane Šulentić i Mate Pestić iz Degarre s Daninim vinogradom kod Islama, kao i Zdravko Žuža na bliskoj im lokaciji, a kojem slijedi i skora berba onog najjužnijeg Sauvignona bijelog.
Od potučenog Smilčića do očuvanog Korlata
Tragom šteta skačemo gore do Smilčića i do Mladena Anića jednog od prvih pokretača vinskog uspona Zadarske županije, ne zbog Pošipa, jer ga on nema već infomacija o tuči odnosno krupi:
- Rod je prepolovljen s dva naleta krupe, dok bolesti nisu imale tolike razmjere koliko nas je poharala krupa.
Dakle onih elegantnih i svježih smilčičkih vina će faliti.
Konačno smo do Bože Škare i Vinarije Benkovac, Badela 1862 zbog najvećeg nam vinograda onog na Korlatu jer načuli smo o krupi i tamo:
- Ne na sreću, bio je jedan val s istoka i zahvatio tek dio manje površine na tom pravcu prije svega Merlota. Ovdje bijelih sorti koje su teže stradale s ovom godinom nema, uz Merlot su još samo Cabernet Sauvignon i Syrah tako da smo jako zadovoljni u ovakovoj godini i prezadovljni. Tim prije što peronosporu uopće nismo imali, a gotovo ni pepelnicu,vinogradi su podignuti na melioriranom kršu pa problema s prohodom mehanizacije za zaštitu vinograda u kišnom periodu nemamo kazuje Škara.
Sve u svemu šteta će biti puno, generalno više nego kada se osvrćemo samo na profesionalne vinare, s kojima smo mahom razgovarali. Malo nemara i kašnjeja u zaštiti ove se godine preskupo plaćalo a kod nekih i uz dodatne štete na urodu od vremenskih nepogoda. I jako su velike oscilacije ovisno o mikrolokacijama, položajima vinograda, vrstama tala i slično. Dakle vinogradarska teška godina koštat će uroda, bolje rečeno berbe, ali očekivanje je da pobrano dade vrhunsku kvalitetu jer sadašnji su parameti (tek su u tijeku prva mjerenja u kojima se kao osnovno provjerava odnose šećera i kiselina)- izvrsni.
