Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) već dulje vrijeme, kroz razgovore s Vladom, predlaže uvođenje poreza po stopi do 10 posto na najam apartmana turistima, uz istovremeno porezno rasterećenje rada na način da se neoporezivi dio plaće digne s 533 eura na 663 eura te da se porezni razred od 20 posto smanji na 15, a da se 30 posto poreza na dohodak primjenjuje tek na plaće veće od 50.000 kuna.
Gaženje najmanjih
Predsjednik Udruge iznajmljivača privatnog smještaja u Zadru koji je i predsjednik zadarskog SDP-a te gradski vjećnik, Daniel Radeta ističe da je to opet gaženje onih najmanjih.
- Namjera je povećanje poreza malim iznajmljivačima što nema apsolutno nikakvog smisla. Time idu na ruku samo onim velikima, a to su hotelski lanci, odnosno oni koji već imaju puno novca. Ali, kada pričamo o malim iznajmljivačima, onda je riječ o ljudima koji imaju jedan, dva, najviše četiri apartmana jer unutar toga ne prelaze iznos od 300 000 kuna i ne ulaze u sustav PDV-a. Funkcioniraju kao domaćinstva i svoje poreze plaćaju paušalno, započinje Radeta i dodaje da nemaju pravo ni na kakav odbitak poreza dok tako funkcioniraju.
Dakle, na sve što ulože u svoje nekretnine plaćaju PDV i nemaju pravo to odbijati. Primjerice, ako je netko uložio 100 000 kuna u svoje apartmane da bi ih pripremio za sezonu, 25 000 ide u državni proračun.
- Tu iznajmljivači već gube. S druge strane, paušal i sve te pristojbe koje iznajmljivači plaćaju nisu male, to je u okvirima 20 % zarade. Zatim, cijene režija, struje i vode, rastu. Onda, imamo i strane platforme koje služe za booking i gdje se plaća provizija, provizije sežu i do 30 %, tumači Radeta i naglašava da je uspjeh ako iznajmljivačima ostane polovina zarade.
Lančana reakcija
On, kaže, razumije da netko u Zagrebu tko se ne bavi iznajmljivanjem računa da sezona ima 100 dana i to množi sa 100 eura po noćenju i da to u tom trenutku izgleda puno. Međutim, napominje da ljudi u našoj županiji žive čitavu godinu od ta tri mjeseca.
- Osim toga, imamo i predsezonu i posezonu, nije ni ta cijena od 100 eura neka konstanta. Jednostavno, problem je razina stručnosti ljudi koji donose takve odluke i bilo bi dobro da o ovom slučaju pitaju ljude koji se bave tim poslom, naglašava.
Motor države i prihoda u proračunu upravo su mali iznajmljivači. Da nema njih, tumači Radeta, i ugostiteljski bi objekti ostali bez prihoda jer turisti ne bi imali gdje spavati.
Smeta mu, naglašava na koncu, što Zagreb iznajmljivače u Dalmaciji očito smatra neradnicima.
- Misle da se apartmani čiste sami, da je to čisti profit, da se pune sami... Vlada na čelu s Plenkovićem upravo zbog ovakvih poteza gubi podršku u Dalmaciji i mislim da im je to greška pred parlamentarne izbore. Većina ljudi u Dalmaciji živi od turizma i u to je uloženo jako puno truda, vremena, znoja, novca... Tijekom sezone radimo 24 sata i tako svaki dan, zaključuje Radeta.
Paušalne procjene i opterećenje sektora novim porezima bez strukturne analize i projekcije negativnih učinaka moglo bi u najvećem djelu utjecati na male iznajmljivače kojima rasterećenje poreza na plaći kojima Vlada ublažava povećanje poreza, uobičajeno ne donosi ništa jer se radi o vrlo beznačajnim iznosima. Mjera rasterećenja plaće igra ulogu samo kod velikih sustava s većim brojem zaposlenika i plaćama rukovodećeg kadra. U situaciji kad je većina smještajnog kapacitata u turizmu kod malih privatnih iznajmljivača kojima je to ujedno i jedini izvor prihoda koji im omogućava potrošnju i standard, oni koji razmišljaju o povećanju poreza bi trebali ostaviti sebi vremena i dobro se uhvatiti posla.
