Ministarstvo poljoprivrede u novom programskom razdoblju osigurava 60 posto više sredstava za pčelarski sektor. S obzirom na značaj pčela kao dijela poljoprivrede i sveukupnog sustava očuvanja biološke raznolikosti te sukladno Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, pčelarska je proizvodnja u okviru Strateškog plana RH 2023. - 2027., izdvojena u zasebnu sektorsku intervenciju.
Štoviše, Strateški plan donosi povećanje omotnice za pčelarski sektor na 28,4 milijuna kuna u 2023. godini te 28,8 milijuna kuna u ostalim godinama provedbe čime je omotnica za pčelarski sektor u novom programskom razdoblju povećana za približno 60 posto.
U izradi sektorske intervencije u pčelarstvu aktivno su sudjelovali predstavnici pčelarskog sektora, a pčelarima i široj javnosti su mjere sektorske intervencije prezentirane na više stručnih skupova.
- Ova Vlada je, kada god je bilo potrebno, kroz financijsku pomoć oštećenim pčelarima nadoknadila dio izgubljene dobiti zbog naglog prestanka proizvodnje, a sve u cilju obnove stradalih pčelinjaka. Naime, na nedavna događanja stradavanja pčela u više županija Ministarstvo poljoprivrede žurno je reagiralo izradom Programa potpore pčelarima za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica u 2022. godini vrijednim 1,2 milijuna kuna. Za podsjetiti je da je gotovo identičnu štetu pomora hrvatsko pčelarstvo pretrpjelo i u 2020. godini kada je također Ministarstvo poljoprivrede reagiralo programom vrijednim milijun kuna, objavljeno je na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede.
Zlatko Elveđi, predsjednik Udruge pčelara Dalmatina ispričao nam je kako su se klimatološki uvjeti odrazili na pčelarstvo te otkrio razmjere štete. Zatim, komentirao je objavljene natječaje i njihov značaj, kao i prijašnja iskustva. Istaknuo je najveći izazov u pčelarstvu općenito, ali i ulogu pčelarskog Centra za razvoj i edukaciju u Poličniku.
- Na prijedlog EU donesen je novi plan raspodjele sredstava za pomoć u poljoprivredi, pa tako i za pčelarstvo. Naime, mijenja se naziv pomoći pa sada nisu više potpore za pčelarstvo kroz nacionalni program pčelarstva, nego zasebna sektorska intervencija. Ono što se još ne zna je na koji način će povećana omotnica biti raspodijeljena. O tome pčelari nisu obaviješteni, a rečeno je da će Ministarstvo poljoprivrede te podatke objaviti na svojim stranicama, pa tako i naša krovna organizacija Hrvatski pčelarski savez (HPS), kaže Elveđi i ističe da je Ministarstvo pomoglo dijelu pčelara određenim iznosima, u okviru svojih mogućnosti, za nastalu štetu prilikom trovanja pčela te da je za njih ta praksa hvalevrijedna.
Kada je riječ o ovoj sezoni, saznajemo od Eveđija, oni pčelari koji rade u Dalmaciji, tj. priobalju ne mogu biti zadovoljni sušnom godinom, prinosima meda pa tako ni prihodima.
- Ovo je, po mom mišljenju, najgora sezona, a što je potvrđeno i za Europu za čak 50 godina unazad. Nažalost, za ovakve slučajeve sezona, Ministarstvo ne podmiruje štetu, osim u uvjetima proglašenja elementarne nepogode pa se ne mogu javljati za sanaciju, dodaje Elveđi.
Prisjetio se kako je 11. rujna doživio poplavu na pčelinjaku te izgubio cijeli pčelinjak od 130 zajednica.
- Zatražio sam pomoć i jedino dobio jednokratnu pomoć kao i ostali poljoprivrednici koji su tada stradali od Općine Sukošan, napominje Elveđi.
Sve u svemu, smatra da su svaka mjera i strategija dobrodošle i mogu puno pomoći svim pčelarima, a pogotovo mladima koji tek počinju. Kad god je prilika, osobno sudjeluje u radionicama te nastoji iste organizirati u udruzi pa im Centar u Poličniku u tome izlazi u susret.
Danas možemo reći da je najveći izazov sačuvati pčele u novonastalim uvjetima kao što su,evidentno, klimatske promjene, pesticidi,nedorečeni pravilnici i najvažnije- bolesti pčela.
