Ti si virskom tilu i duši kripost, ljubav sva

“S mostom ka i sa lancanom, veza si se za kraj. Ma si za me osta otok, mojoj prostoj duši raj. Ti mi više od sveg značiš, ti mi daješ mir. Ti si mome tilu luka (kripost), lipo moje misto Vir…”, dio su riječi pjesme “Pisma Viru” za koju je klapa Vir, koja je djelovala pri KUD-u Sveti Ivan, još 2006. godine pod vodstvom Ive Mustać Klarić snimila spot. Od 2016. godine na Viru djeluje mješovita klapa Puntadura.

Vir je sjedište istoimene općine u Zadarskoj županiji, nalazi se na 16 metara nadmorske visine i prostire se na površini od 22,91 km². S kopnom ga dijeli samo uski i plitki gaz. Sa zapadne strane Privlake prelazi se u Vir mostom koji je 1976. godine spojio otok s kopnom. Tako je Vir postao poluotokom te počeo novo razdoblje u svome životnom razvitku.

- Sedamdesetih godina Vir dobiva električnu struju i most koji je spajao Vir s Privlakom. Most je s pravom nazvan “Most života.” Od njegovog puštanja u promet počinje novo razdoblje otoka, kazao je vitalni 75-ogodišnji Ivan Rukavina koji je cijeli život navigiva, bio kuhar na Jadroliniji.

Tisuće vikendica i 160 tisuća gostiju

Vizitator Aug. Valier piše da je 1579. u Pontaduri (Viru) našao 27 ognjišta i 80 osoba od pričesti, ukupno 130 duša. Prema šematizmima, Vir je 1843. imao 376 stanovnika, 1876. broji 468 stanovnika. Godine 1928. ima 906 stanovnika, 1939. broji 1.100 stanovnika, a prema Popisu stanovništva od 1961. Vir je imao 1.069 stanovnika, dok je 1971. imao 959 stanovnika. Desetak godina potom ima oko 800, 1991. godine broji 860 stanovnika.

- Do znatnog povećanja dolazi 2001. kad Vir broji 1.903 stanovnika ili čak 1.043 više stanovnika. Deset godina potom imamo točno 3.000 stanovnika, a po Popisu stanovništva 2021. brojimo 3.100 stanovnika, iako bi po policijskim podacima trebao brojiti znatno više, kaže gospođa Ana.

Prema Popisu stanovništva 2021. Vir ima čak 16.477 stambenih jedinica od kojih je 6.979 stanova za stalno stanovanje. U 1.438 kućanstava živi 3.100 mještana prezimena: Vučetić, Radović, Bašić, Kapović, Buškulić, Budija, Žepina, Čepić, Olić, Glavan, Peruza, Rukavina, Begonja, Liverić, Orlić, Gržeta, Matešić, Čepula, Jurjević…

- U posljednjih 30-ak i više godina na otoku Viru je izgrađeno nekoliko tisuća vikendica. Za ljetnih mjeseci na Viru boravi i nekoliko desetaka tisuća ljudi, kazao je Miro Glavan, sakristijan Župe sv. Jurja, u subotu 17. lipnja 2023.

Naime, u Viru je bio veliki, veličanstveni događaj. Zadarski nadbiskup mons. Milan Zgrablić u zajedništvu sa župnikom don Jurom Zubovićem 40-orici mladih Virana i Virankama udijelio je Duha Svetoga, sakrament potvrde-krizme s kojim su ušli u “svijet odraslih” u vjeri. U ime roditelja zahvalio se Željko Klanac.

- U drugoj polovici 19. stoljeća Vir dolazi u posjed zadarske trgovačke obitelji Bakmaz, rekao je poznanik Olić, sugovornik kod štandova na putu od mora do centra Vira.

Virani od 1908. vlasnici svoje sudbine

Postoje dvije predaje o prijelazu vlasništva Bakmaz, kaže dida Joso. Prva je da je obitelj Bakmaz otkupila otok Vir od obitelji Crnica, a druga da je Crnica izgubio u igri karata s Bakmazom te mu je za naknadu predao vlasništvo nad Virom.

- Godine 1908., 13. kolovoza, dogodilo se ono o čemu su virski težaci i njihove obitelji sanjali stoljećima. Virani su postali vlasnici svoje subine jer su tadašnjih 89 obitelji otkupile zemljište na cijelom otoku, istaknuo je “stari” poznanik Buškulić.

Augusta Obradović (udovica), rođena Bakmaz, prodaje otok Vir kolonima Viranima preko zastupnika Mate Subotića, Jurina i Ante Vučetića, Blažova. Zastupnici su predstavljali 89 obitelji, a cijena je iznosila 12.000 kruna za svaku obitelj.

- Prijenosom vlasništva kupljene zemlje na stvarne vlasnike, Virani su prestali biti kmetovi. Virani su postali posjednici zemlje i nisu više morali plaćati svakakve namete, što im je omogućilo da lakše podnose prilično teške uvijete života na otoku, objasnio je Ivan Bašić.

Prethodno se na Viru krajem 18. stoljeća dio stanovništva seli iz sela i formira zaseoke u Lozicama, Stanovima i Križici (Torovima). U Lozice najprije sele obitelj Pave Žepine, a potom Buškulići, pa Radovići i Olići. U stanove pod Bandiru naseljava se obitelj Kapović, a u Križicu Vučetići i Bašići.

- U Viru je 1822. godine izrađen katastar za katastarsku Općinu Vir, pod nazivom Croquis di Pontadura. Ovim katastarskim crtežom Vir u dokumentima poprima stvarne obrise otoka u čijem je sastavu i otočić Školjić u Privlačkom Gazu, piše portal Otok Vir.

Otok je katastarski podijeljen u 16 zona i sadrži sljedeće toponime: Punta Vrulja, Rastovac, Crnica, Kozjak, Uvala Lapovac, Nova voda, Samatvorac, Gradina, Radnjača, Uvala Rastovac, Smratin, Lokvenjak, Biskupljača, Punta Smratina, Slatina, Vranjak, Straža, Bobovik, Uvala Žitna, Gomolica, Kozjak, Punta Kozjak, Punta Kozjak, Put Virića, Lapnjenica, Soldatica, Uvala Pester, Srplica, Modrać, Meka, Punta Srplice, Virić, Punta Stinice, Školjić, Punta Školjića, Pedinka, Križice, Dočine, Put Dočine, Pontadura, Put Svetog Ivana, Put Brdonje, Brdonja, Potok Brdonja, Uvala Brdonja, Put od kuće Crnica do porta, Škarine, Sveti Ivan, Put brasizz metta a Puntadura, Lozice, Stanovi, Paterinke.

O malom bogatstvu morskih arheoloških lokaliteta oko Vira i značaju virskog akvatorija u starom vijeku za plovidbu od južnog prema sjevernom Jadranu, svjedoče lokaliteti pronađenih amfora.

- Pedesetih godina 20. stoljeća virski ribar Šime Kapović mrežom je podigao s morskog dna do sada najstariju pronađenu amforu na istočnom dijelu Jadrana. Drugi lokalitet je bio u Gazu, gdje je bila lučica na samoj “prevlaci”, rekao je Frane Vučetić.

Umjesto nuklearne elektrane most života

Inače, vrijeme poslije Drugog svjetskog rata bilo je teško za Virane, kao i za ostatak zemlje. Otok nije mogao prehraniti stanovnike, makar su obrađivali svaki komad zemlje i imali najveći stočni fond. Trbuhom za kruhom muškarci odlaze u svijet, najvećim dijelom navigati, tako da je osnovna djelatnost Virana bila pomorstvo. U skladu s programom industrijalizacije zemlje, jednom broju mladića omogućeno je školovanje, učenje zanata, pretežno u Rijeci.

- Zbog prometne izoliranosti, šezdesetih godina život se na otoku potpuno mijenja. Mladi odlaze na školovanje izvan mjesta, a mlađe obitelji pomoraca i radnika koji rade u gradovima iseljavaju, pretežno u Rijeku i Zadar. Ranih sedamdesetih godina značajan broj mladih odlazi u europske zemlje, kroz tzv. program privremenog rada. Umjesto privremenog, oni ostaju za stalno. Tamo im se rađaju i školuju djeca. Dio njih dolazi na Vir tek kada su otišli u mirovinu. Na otoku u to vrijeme većinom ostaju živjeti žene s djecom i stariji. Materijalna situacija je u to vrijeme bila na zavidnom nivou, počinje intenzivna izgradnja kuća. Zemlja se zapušta, obrađuju se samo vinogradi i vrtovi i nešto oranica, prisjetio se Peruza.

Tadašnja državna vlast odmah nakon puštanja mosta u promet 1976. godine htjela je na Viru graditi nuklearnu elektranu. Virani se predvođeni Josom Gržetom energično suprotstavljaju, i masovno prodaju zemljište da se grade kuće kako bi se spriječila gradnja nuklearna elektrana. U tome su i uspjeli.

- Intenzivna izgradnja kuća dovodi na Vir radnu snagu, velik broj graditeljskih radnika, većinom iz Bosne i Hercegovine koji sa sobom dovode i obitelji, kazali su nam Virani.

Vir (ne)opravdano dobiva epitet “spomenika divljoj gradnji” te je 1989. godine u bivšoj državi srušena uopće prva bespravna kuća, nedaleko Virskog mosta.

- U proljeće 2006. od predviđenih 500 srušeno je 103 objekta, podsjetila je gospođa Marija, dodavši kako je Vir najpoželjnija lokacija za život na hrvatskom Jadranu, naročito strancima.

Treba podsjetiti da na početku Domovinskog rata Vir dobiva stratešku ulogu. Na početku prima mnoge obitelji iz ratom ugroženog zadarskog kraja, a potom i šireg područja Hrvatske i Bosne.