Tomislav Fain direktor je i vlasnik najjače turističke agencija u Zadarskoj županiji Terra Travel, i ujedno i najeksponiranija osoba iz turizma Zadarske županije i hrvatskim turističkim strukturam: Predsjednik UHPA-e odnosno krovne Hrvatske udruge putničkih agencija, član Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice i član vijeća Turističke zajednice Zadarske županije i predsjednik Strukovne skupine turističkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Županijskoj komori Zadar, nakon čijeg upravo održanog sastanka i razgovaramo.
Putovanje je jedina stvar na koju trošiš novce a čini te - bogatijim
Navlasito si u agencijskom segmentu turističkog posla, koji je bio najpogođeniji koronakrizom, jer je većini posao pao 85 i više posto, a niz je agnecija i propalo. Potom je išao tada još jadan oporavak 2021., te u ‘22. usljedio povratak?
- Gledamo većinu, ne manjinu, i da, turističke su agencije odradile jednu jako dobru godinu.
Neki kažu tko nije uspio lani dobro poslovati neka zatvori?
- Ne bih bio tako kategoričan jer recimo Azija se još nije vratila, a imamo agencija koje su uz njih bile jako vezane. Imamo segemnet putovanja umirovljenika koji se sporo vraća. Kanada se sramežljivo vratila, gdje ove godine očekujemo puno veće brojke. I prethodno spomenuta Azija se vraća, već imamo grupe po Zadru i ove godine očekujemo dobar povratak onog grupnog organiziranog dijela. Većina je agencija radila bolje nego 2019., što je vrhunski pokazatelj. I školska putovanja su se vratila, ali kasnije i ne u obujmu prethodnih, sada se pak vratilo u puni zamah. Putovanje naših ljudi u inozemstvo, skijanje, sve je u povratku na predpandemijske brojke...
Uz sve to kažeš - ali...?
- Jesmo odradili dobru godinu, ali da bi se agencije vratile na predpandemijske brojke, trebat će, ovisno o zaduženjima i svemu drugome, tri do pet godina. Dakle da se u tom procesu vrate dugovanja, nabavi raspordano i sl.
Iako si prvenstveno vezan za agencijski posao, njega nema ako nema ukupnog turizma, kojem je kažu agencija kao organizirani segment i krema i sveopća poveznica. U strukturama si pa te pitam kakve su prognoze i procjene ove godine?
- Što je kazala jedna naša kolegica: Hrvatska je nikad bkliže destinacijama s kojima nam dolazi pretežit broj gostiju. Kilometrima smo jednako udaljeni kao lani, ali sad sa Schengenom bez granice i čekanja i eurom, bez mjenjanja novca i sl. To će imati pozitivne posljedice. Što uvijek pričamo rast će biti siguran. Kako se u svjetskom turizmu u normalnom vremenu uobičajeno događao rast od 5-6 posto na to valja i ovdje računati. Sve veći broj ljudi putuje, a u pandemijskoj krizi su ljudi shvatili da valja putovati i više jer ponovit ću staru izreku - Putovanje je jedina stvar na koju trošiš novce a čini te - bogatijim!
Neprijavljenih i do 50 posto gostiju?!
Bilo je šokova s cijenama, očekuješ li s te strane probleme, jesmo li ostali konkurentni u vrijednosti za novac?
- Cijene su uvijek rasle. Ja ne mogu reći podupirem li ili ne taj trend. Cijena je individualna stvar i svatko odlučuje za sebe, i kako želi poslovati. Netko će radije brod iznajmiti 30 dana po 500 eura nego 60 po 300. Ovisi o očekivnajima, kreditnim zaduženjima, voljom za rad. Najvažnije je da gost dobije vrijednost za novac, da se kad nešto plati ne osjeća prevarenim jer taj nam se neće vratiti a neće lijepo pričati o nama i dugoročno je to velika šteta. Teško je raditi usporedbe konkurentnosti ali mislim da uz to što postoji dizanje cijene jer si zbog nečeg prisiljen, dok je ostalo dizanje kad procjeniš da možeš, dakle da se to što nudiš traži. Inflacija je tu, ali s njom se može pravdati 10 i sl. posto ali svjedoci smo da rast ide i preko toga.
Mnogi iz fiskalizirnaih podataka konstatiraju da je sezona bila jako dobra, a najbolja za državu?
- Država smo mi. Ja tako na to gledam i samo je stvar hoće li država uložiti taj novac da nam bude bolje. Promet nije nikad bio veći no pitanje je koliko je to rezultat potrošnje, većeg posla ili dizanja cijena. O tome je teško govoriti kad moram ponoviti da 50% gostiju - nemamo prijavljenih.
Prvi si o tome progovorio ako se ne varam uzevši 5. kolovoz 2022. u Zadru, sad vidim da su se svi o tome raspričali?
- Išao sam pojednostaviti ljudima na primjeru Zadra. Imamo u samom obuhvatu Zadra registrirano 38.000 prijavljenih ležajeva, a maksimalna prijava u jednom danu je bila 20.000, a na nijednoj tražilici ili mjestu nije bilo slobodnog kreveta.
Koja je motivacija, kad su mahom paušalci, pa im se ništa ne mjenja u obvezama, odnosno gdje su rješenja?
- Motivacija je svakakvih ali prvenstvenmo moramo ići s eduakcijom i da ljudi shvate da goste moramo prijavljivati. Mi radio straegiju bez tih brojki. U Zadru recimo prema tim prijavljenim brojkama ne bi uopće trebalo biti gužve na Žmirićima, a moramo raditi nova riješenja za raskrižje. Ili ćemo raditi promociju na nekom tržištu a nemamo pojima koliko imamo njihovih gostiju. Sve su nam analize onda za 50 ili 100% pogrešne ako imamo na primjeru Zadra 20.000 prijavljenih a realno ih je 40.000?!
Koji segment je najizraženiji?
- Ovo su brojke za sve ali jasno je da hoteli recimo sve i prijavljuju.
Vikendaši, apartmani i - održivost?!
Tu se onda valjd otaći i recimo blagonaklonog odnosa preme vikendašima i vikendicama u kojima se mnogima registracije pa i zemlje mjenjaju a navodno su rodbina i prijatelji?
- To je jasno, da nitko nema toliko rodbine. Neću reći crna, već siva zona. Dakle, edukacija - prijavljivanje, a potom kažnjavanje jer moramo to dovesti u red i znati koliko gostiju imamo. Nije to samo stvar turizma, imamo to i kod zubara i kod frizera, ugostitelja i država to treba riješiti.
To nas baca na pitnaje onog u što se sad svi zaklinjemo a to je održivost? S vikendašima, apartmanizacijom, sa Zadrom u kojem se gradi više stanova nego Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko neretvanskoj županiji zajedno, a znamo gdje će većina završiti?
- Imamo mi vrhunsku održivost od 1.11. do 1.5. apsolutnu održivost! Na sastanku s Vladom ovo ljeto, a bili su svi župani s obale tu, kazao sam do kad će se raditi kategorizacije i rekategorizacije. Mi svake godine imamo 10% kapaciteta više. Dokle? Destinacije nam pucaju. Što se mene tiće kao agencijskog djelatnika, neka, jer ćemo nešto više usluge prodati što ih je više, i više novaca. No pričamo o održivosti a ne znamo brojke. Ajmo znati koliko imamo stvarno ljudi.
Po europskoj statistici NUTS 2 regija Jadranska Hrvatska ispada druga turizmom najopterćenija u Europi?
- I tu opet pričamo o prijavljenima, a što s neprijavljenima. Tamo sam pred Vladom i kazao da ako pričaju o održivosti onda su još prošlo ljeto trebali reći od 1.1.2024. nema više kategorizacije, tko je ušao je ušao i nema više novih kapaciteta, jer više ne možemo podnijeti. No, nitko nema političke hrabrosti, a tamo su bile sve stranke i regije. Što se tvog prethodnog spomena gradnje tiče valja reći da Zadar može ići preko Ravnih kotara do Velebita i širiti se, Split, Dubrovnik, Šibenik ne mogu, a kako je krenulo možda i dođemo do Velebita.
