Statistika za prvih šest mjeseci, posebno u odnosu na 2019. pokazuje da možemo biti zadovoljni rezultatima predsezone na razini države, no detaljniji pregled na razini pojedinačnih jadranskih županija sugerira kako puno toga i dalje nije dobro u hrvatskom turizmu, piše Jutarnji list.
Odnosno, sve je manje dobro kako se približavamo jugu zemlje, koji i dalje kaska za rekordnim pretpandemijskim rezultatima. Statistika o noćenjima za prvih šest mjeseci u odnosu na 2019. godinu pokazuje kako se pozitivan rezultat na razini Hrvatske može pripisati odličnom oporavku prvenstveno sjevernijih destinacija - Istarske, Primorsko-goranske i Zadarske županije, dok Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska još uvijek za time kaskaju.
Konkretno, Istra je u prvih šest mjeseci 2023. ostvarila rast broja noćenja od 11 posto u odnosu na 2019., Primorsko-goranska u porastu je za tri, Ličko-senjska za četiri, a Zadarska za deset posto. Struktura smještaja I tu negdje počinje granica nakon koje rezultat postaje negativan pa tako Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska županija za rezultatima iz 2019. kaskaju za 11 posto dok ih je Splitsko-dalmatinska jedva dosegla.
Vodimo li se strategijom prema kojoj bi Hrvatska, jer je ionako preopterećena u sezoni, povećanje broja gostiju trebala koncentrirati na pred i posezonu, jasno je da se jug zemlje našao u problemu i kako, što više "gazimo" u Dalmaciju, turizam pati od strukturnih problema.
Najvažniji među njima su izrazito nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta (puno previše apartmana, a znatno premalo organiziranog smještaja), kao i spori oporavak avioprometa koji je u Hrvatskoj i dalje vezan prvenstveno uz glavnu sezonu, piše novinarka Jutarnjeg lista Dora Koretić. (HINA)
