Ukupni prihodi hrvatskih luka nautičkog turizma u 2023. porasli na 161 milijun eura (bez PDV-a) pri čemu su takve luke u Zadarskoj županiji ostvarile 31,4 milijuna eura i uz rast prihoda od čak 15% uzele treće mjesto iza Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije.
Inače u svim takvim lukama na hrvatskom Jadranu u 2023. je ostvareno 12,1 posto više ukupnih prihoda nego 2022. što znači da je rast u Zadarskoj županiji nadmašio onaj u zemlji.
Kao i uvijek dominirali su prihodi od iznajmljivanje vezova, dok je kod drugog izvora prihoda marina, a to je vez plovila u tranzitu, zabilježen pad. Ostali izvori prihoda nemaju značenje ova dva.
Čak 224 luke nautičkog turizma
Izvješćem DZS-a obuhvaćene 224 luke nautičkog turizma na morskoj obali Hrvatske, i to 85 marina (od toga 20 suhih marina), 79 sidrišta, 17 privezišta te 43 odlagališta plovnih objekata. Ukupna površina njihova akvatorija iznosi 4.823.256 m2 s 19.131 vezom. Najveće površine (1,3 mil. m) nalaze se na području Zadarske županije.
U svim je lukama bio ukupno 19.131 vez, što je 20-ak više nego ih je bilo u 2022., a najviše vezova, nešto više od 10.000, bilo je za plovila duljine 10-12 i 12-15 metara. Zamjetno je kroz niz godina pa i u 2023. u odnosu na 2022. smanjivanje broja vezova za manja plovila i uvećavanje broja vezova za duža plovila. Zaposlenih je ukupno (u svim lukama) u 2023. bilo 2 042 ili 24 više nego u 2022., a za 20-ak, na njih 467, porastao je i broj sezonskih radnika.
Rast prihoda svih luka i regija
Od ukupno ostvarenih 161 milijuna eura prihoda u lukama nautičkog turizma u 2023. najviše se, gotovo 72% ili 115 milijuna eura odnosi na prihode od iznajmljivanje vezova (stalni vez i tranzit), koji su za 14,6% bili viši nego u 2022.
Osim ukupnog rasta u 2023. sve su jadranske županije ostvarile poraste prihoda u nautičkim lukama u odnosu na 2022., u čemu najveći od 19,6 posto luke u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, makar s 9 milijuna eura prihoda,a s većim porastom od 15,6% ističu se još luke Zadarske županije s ostvarenih 31,4 milijuna eura prihoda.
Na prvom mjestu s najvećim ‘nautičkim’ prihodom od 39,6 milijuna eura je Šibensko-kninska županija, što je i porast od 8,3% u odnosu na 2022. godinu,a slijede nautičke luke Splitsko-dalmatinske županije s 38,7 milijuna eura prihoda i rastom od 12,4%.Iza Zadra su luke nautičkog turizma lstarske županije s 21,7 milijuna eura prihoda te luke Primorsko-goranske županije 20,4 milijuna eura prihoda.
Prosječna popunjenost kapaciteta je bila 66%, ali DZS ističe kako je kod vezova u moru to bilo 73,5% dok su kopneni na 47%. Kolovoz je najposjećeniji kada se zauzetost vezova u moru penje do 80%, no oni na kopnu su naravno najpopunjeniji izvan sezone. Za plovila na stalnom ugovoru o vezu prosječna popunjenost kapaciteta vezova ukupno bila je 63,1%, prosječna popunjenost vezova u moru 69,5%, a na kopnu 46,7%.Tu je najveća popunjenost koncem i početkom godine dok je naravno u špici sezone puno više brodova u plovidbi van marina, ali se tada popunjenost diže plovilima u tranzitu. Valja reći da je najunosniji prihod kod plovila u tranzitu jer se on značajno skuplje obračunava nego stalni vez.
Blagi rast plovila na stalnom vezu
Na stalnom su vezu u lukama nautičkog turizma u 2023. ukupno bila 16 482 plovila, što je za 1,9% više nego u 2022. Vezom u moru koristilo se 78,8% plovila, a mjestom na kopnu 21,2% plovila.
Prema vrsti plovila, na stalnom vezu u moru bilo je najviše motornih jahti (47,9%), slijede jahte na jedra (46,2%) te ostala plovila (5,9%).
Prema duljini plovila, najviše plovila na stalnom vezu u moru bilo je duljine od 12 do 15 m (tj. 33,7% od ukupnog broja takvih plovila), a potom plovila duljine od 10 do 12 m (tj. 26,8% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu u moru).
Najviše plovila na stalnom vezu u moru u 2023. bilo je u Istarskoj županiji, njih 3 040, što je 23,4% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu u moru. Slijede plovila u Šibensko-kninskoj županiji 2 994 (23,1%), u Zadarskoj 2 596 (20,0%), u Primorsko-goranskoj 2 172 (16,7%), u Splitsko-dalmatinskoj 1 648 (12,7%), a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 534 (4,1%).
Pad broja plovila u tranzitu
Luke nautičkog turizma su u 2023. zabilježile pad broja plovila u tranzitu za 4,3 posto te ih je zabilježeno 224,4 tisuće, što je šteta s obzirom na prethodno istaknute najpovoljnije cijene za luke upravo za te usluge.
Najviše plovila u tranzitu bilo je pod zastavom Hrvatske (49,8%), no kao i kod stalnog veza to ne treba čuditi jer su propisi privukli većinu charter flota i agencija, ma odakle im bili vlasnici, da se registriraju u Hrvatskoj i viju hrvatsku zastavu. Slijede plovila u tranzitu pod zastavom Njemačke (13,0%), Italije (12,1%), Austrije (6,6%) i Slovenije (5,3%), što je 86,8% plovila od ukupnog broja plovila u tranzitu.
Prema vrsti plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru, najviše je bilo jahti na jedra (59,7%), slijede motorne jahte (31,7%) te ostala plovila (8,6%). U 2023. u odnosu na 2022. došlo je 4,2% manje jahti na jedra i 7,0% manje motornih jahti, ali 1,3% više ostalih plovila.
Najviše plovila u tranzitu za koje je korišten vez u moru bilo je duljine od 12 do 15 m (što čini 37,4% od njihova ukupnog broja) te plovila od 10 do 12 m duljine (što čini 26,3% od ukupnog broja plovila u tranzitu za koje je korišten vez u moru), a što i odgovara najzastupljenijim plovilima u našim lukama.
Najviše plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru bilo je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, i to njih 58 562 ili 26,8% od ukupnog broja takvih plovila. Slijedi Šibensko-kninska županija s 49 516 plovila (22,7%), te Zadarskoj 46.663, ipak nešto manje nego u prethodnoj pa je i tu Zadarska županija uzela “broncu”.
Zadarska županija u “pripetavanjima” ipak na trećim mjestima
Zadarska županija kao i hrvatski turizam u cjelini u ovom ima svoj najelitniji izraz jer naš Jadran slovi za nautički raj, a nautičari kao gosti imaju i gotovo najdulju sezonu i daleko najveću prosječnu potrošnju. Ova se županija redovito “ pripetava” oko vrha nautičkog turizma po prihodu i tranzitu sa Šibensko-kninskom i Splitsko-dalmatinskom, a u tom pripetavanju za 2023. godinu uzela je dva treća mjesta. Kod stalnog veza pripetavanje je s Istarskom i Šibensko kninskom te je i tu Zadarska završila treća.
Naravno zbog onih manje upoznatih s ovim poslom odnosno, treba reći da puno veći prihod od ovdje spomenutih luka ostvaruju charter kompanije, dakle one koje iznajmljuju brodove nautičarima, a nautičari novac ovdje ostavljaju i za desetke drugih usluga, kao i sam dolazak i odlazak od nas. Procjene prihoda od nautike stoga su se već pred par godina “vrtile” oko milijarde eura.
I kako smo naveli da je broj stalnih vezova simbolično rastao, a tranzit padao jasno je da je najveći izvor rasta i ovdje, kao i ukupnom nam turizmu, bio u - rastu cijena.
