Malo je poznato da se u Velom ižu nalazi Etnografska zbirka koja je smještena u bivšem ljetnikovcu, koji je zadarska plemićka obitelj Fanfogna u 18. stoljeću izgradila u romaničkom stilu. Sam ljetnikovac vjerno prikazuje život nekadašnjeg Iža – uz staru kuhinju, tkalački pribor, te unikatne tvorevine od vune, lana i pamuka. U zbirci se nalazi 781 predmet, od kojih su najbrojniji primjerci autentične iške keramike i alati koji su mještani koristili za svoj lončarski obrt.
Zbirka je nastala zalaganjem lokalnih pojedinaca koji su 1975. god. uz pomoć i suradnju Etnografskog odjela Narodnog muzeja Zadar napravili postav od darovanih predmeta isključivo domaće etnološke građe. Postav je raspoređen u prizemlju i 2 kata zgrade i vrlo slikovito dočarava život nekadašnjeg Iža u svim segmentima, a po raznolikosti građe predstavlja jedinstven primjer na dalmatinskom otočju, a u postavu zbirke je nekadašnja otočka kuhinja sa svom opremom te sačuvano autentično ognjište, te krušna peć, nošnja, tkalački pribor, tehnike i rukotvorine od vune, lana i pamuka, obućarstvo, domaće i importirano lončarstvo, kultura stanovanja, i predmeti koji su se koristili u zemljoradnji, ribarstvu, stočarstvu, kao i organizacija obiteljske zajednice i vjerski i pučki običaji. Kako nam je kazala gospođa Ana Trninić, područna zbirka je trenutačno zatvorena i predmeti su konzervirani jer se čeka obnova ljetnikovca, a najhitnije treba obnoviti staro krovište.
-Zbirka je bogata i raznovrsna jedna je od boljih etnografskih zbirki, a posebno mjesto zauzima iška keramika koja je izložena posebno (i detaljno) a posuđe od gline(iški gnjile) je služilo za pripremu (kuhanje) i konzerviranje hrane kao npr. za sir u maslinovom ulju ili za slane srdele.
Posebno su interesantni "Korčulanski pijati" (glazirana keramika) koja je izložena kao uporabno posuđe u odjelu kuhinje - navodi nam gospođa Ana. Na njima su vidljivi napisi " viva sposa" ili " viva noi" po uzoru na austrijsku keramiku, a tako su nazvani jer ih je moguće donio netko od naših pomoraca s otoka Korčule.
Početak ove zanimljive zbirke dogodio se na 1. Iškoj fešti "Biranje kralja" kada se pozornica na glavnom trgu Slana bogato dekorirala s različitim starim predmetima i tako potaknula ideju o etnografskoj zbirci otoka Iža.
Gospođa Ana je dugogodišnja turistička djelatnica pa se prisjetila i anegdota kada bi u obilasku zbirke turistima pokazivala tikvice i pluta s mreža pokazujući im kako su se ti predmeti koristili kao narukvice za neplivače.
- Turisti su uvijek bili oduševljeni prilikom razgledavanja, a zainteresiranost je uvijek velika za zbirku, kazuje nam gospođa Ana te dodaje da su otoci uvijek nekako zapostavljeni u odnosu na gradske projekte ali da nisu ništa manje važni i da imaju itekako bogato kulturno naslijeđe u koje treba ulagati i održavati ih dostupnima domaćem stanovništvu i posjetiteljima otoka.
