Povod za razgovor s Mirom Martinac veleposlanicom Republike Hrvatske u Čileu, Boloviji, Peruu i Ekvadoru je lanjski izniman uspjeh zadarskih vinara u Čileu, u prijestolnici Santiagu, na nadmetanju Catad’Or. Prilika za razgovor ukazala nam se njenim dolaskom na 4. Svečano obilježavanje početka berbe grožđa u Zadarskoj županiji na kojoj je kao draga gošća stigla s Ivanom Stiblikom našim istaknutim somelijerom i organizatorom vinskih događanja na čelu sa Zadar Wine Festivalom, a iz čega je začeta lanjska velebna vinska priča o ovdašnjim vinima na suprotnoj strani Zemlje. Naravno, sve to opet zahvaliti je tome što je veleposlanica sa stanom Zadranka, kada nije u Santiagu ili zemljama u kojima nas zastupa. I prva rečenica našeg razgovora ujedno je velika najava.
Hrvatska će se predstaviti i nastupom HGK kao i HTZ-a
- Mogu najaviti da smo ove godine u Santiagu na najvećem i najtradicionlanijem vinskom okupljanju i ocjenjivanju u Južnoj Americi zemlja partner i kao takva najavljena svijetu. No biti će to daleko sadržajniji nastup jer su u projektu i Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska turistička zajednica. Imat ćemo poslovni susret hrvatskih gospodarstvenika s čileanskim gospodarstvenicima, među kojima oni hrvatskih korijena imaju iznimnu ulogu. Očekujemo skup s oko 250 gospodarstvenika, Također imat ćemo i posebno predstavljanje Hrvatske turisitčke zajednice i potencijala hrvatskog turizma. Iako ne spadaju u istaknutije zemlje iz kojih nam dolaze turisti mnogobrojni Čileanci hrvatskih korijena redovito posjećuju Hrvatsku, često u traganju za svojim precima i mjestima podrijetla. To najčešće podrazumijeva krstarenje Jadranom jer ih je najveći dio s obale odnosno otoka, istaknuto s Brača.
Vratilo bi se lanjskom nastupu i neočekivanom uspjehu?
- Lani smo krenuli s tom idejom koju sam podijelila u organizaciji s Ivanom Stiblikom kojeg sam upoznala kao iznimno uspješnog organizatora Zadar Wine Festivala. Nismo dobili potpun odziv hrvatskih vinara jer je vrijeme za organizaciju bilo prekratko, ali ipak smo imali nacionalno učešće, pritom dominantno učešće zadarskih vinara. Bilo je tu nekih razmišljanja u smislu što ćemo mi raditi u Južnoj Americi, nećemo valjda tamo prodavati vina, uostalom oni su vrlo značajan izvoznik vina. Ne, bilo je riječ o predstavljanju naše kvalitete vina, tradicije pa i kulture. Konačno i sami organizatori i mi bili smo iznenađeni jer smo od 27 uzoraka vina uzeli 17 medalja i među ostalim i trostruku šampionsku titulu. Sve uz dominaciju zadarskih vina. Sada s HGK i HTZ-om idemo sa širokom paletom hrvatskih vina a također ćemo imati i eno-gastro prezentaciju za istaknute sudionike na najvišoj razini. Dakle bit će to cjelovito predstavljanje hrvatskih potencijala u gospodarskom i turističkom smislu publici Latinske Amerike.
Hrvati u Čileu
Upoznati smo, donekle, s velikom ali i iznimno uspješnom hrvatskom dijasporom u Čileu, jer je i sadašnji predsjednik Gabriel Borić ovdašnjeg podrijetla odnosno preci su mu s Ugljana. I znamo za Lukšiće koji su krupni poduzetnici. Hrvatski klub u Santiagu koliko sam vido impozantno je zdanje koje oslikava snagu tamošnje hrvatske dijaspore.
- U Čileu osjećate poštovanje kada istaknete da zastupate Hrvatsku, jer ljudi hrvatskih korijena imaju istaknute uloge u politici, znanosti, biznisu, vojsci, trgovini, pa i vinogradarstvu i vinarstvu. Lukšići su istaknuti poduzetnici, ne tek među onima hrvatskog podrijetla već i najistaknutiji u zemlji, a imamo i druge obitelji koje obuhvaćaju značajan spektar djelatnosti.
No, mahom se radi o davnašnjim iseljenicima koji ne govore hrvatski?
- Točno riječ je o dijaspori s konca 19. i početka 20. stoljeća, mnogi tada nisu ni znali gdje dolaze jer sve im je bila Amerika, a nisu mislili na ovu Ameriku. Za razliku od hrvatske dijaspore u Argentini (gđa. Martinac prethodno je bila hrvatska veleposlanica u toj zemlji op.a.) koja je stigla mahom nakon 2. svjetskog rata pa se jezik još govori, ovdje je on gotovo nestao.
Hrvaska dijaspora naseljena zbog vina?!
No, kad smo već kod vina, i tu smo dijasporu na neki način dobili zbog vina. Naime zbog pošasti filoksere pa potom i peronospore, pristiglih iz SAD-a, po Europi, u drugoj polovici 19. stoljeća, vino odavde preko Zadra izvozilo se čak u Francusku, pa je zavladala monokultura i čupalo se sve i sadili vinogradi. Kada je koncem 19. i početkom 20. stoljeća pošast došla do ovdašnjih vinograda Dalmatinci nisu više imali od čega živjeti pa je došlo do jednog od najvećih valova iseljavanja u povijesti. Možemo simbolično reći da ih je vino potjeralo iz Hrvatske a sad se vinom ponovo zbližavaju i upoznaju sa svojom pradomovinom?
- Točno je da u tome ima mnogo simbolike te smo zadovoljni što smo lani krenuli s ovom pričom od koje ove godine očekujemo da bude i puno veća i dodatno doprinese zbližavanju ne tek Hrvatske sa svojom dijasporom već i Čileom kao i dijelom drugih zemalja Latinske Amerike. Konačno, trebam i napomenuti da je Čile najrazvijenija zemlja ovog kontinenta.
Upoznat sam i s dominacijom Hrvata, odnosno ljudi ovdašnjeg podrijetla u najjužnijem gradu na svijetu Punta Arenasu, a kako pokrivate više zemalja vjerojatno ih je i drugdje?
- Kako veleposlanstvo u Santiagu osim Čile pokriva i Boliviju, Peru i Ekvador govorimo o oko 400.000 ljudi hrvatskih korijena. Ovdje je najviše Bračana, inače otočana i Dalmatinaca. Punta Arenas makar kraj svijeta nastanjen je u nadi nalaženja zlata, ali kako se oko Rta Horn i Ognjene zemlje masovno putovalo (sve prije proboja Panamskog kanala op.a.) tu se razvio veći grad s jakom trgovinom nužnom za duga putovanja, a u čemu su naši ljudi iskazali značajan talenat, kazuje Mira Martinac podvlačeći - Catad’Or World Wine Awards 2023 koji će se održati od 13. do 18. studenog 2023. u Santiago de Chileu.
I posebno dodaje:
- Zahvala svakako Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskoj turističkoj zajednici s kojima, vjerujem da će ovo biti istaknuta prezentacija zemlje. No svakako i Zadarskoj županiji i Turističkoj zajednici Zadarske županije koje su nas pratile i podržale i lani kao i ove godine.
