U organizaciji Vinarije Grgić (Pelješac), Udruženja ‘Vino Dalmacije’ i Hrvatske gospodarske komore održana je u Splitu svečana komemoracija u čast Miljenku Grgiću, velikanu ne samo hrvatskog, već svjetskog vinarstva, rođenom u selu Desne u neretvanskoj dolini, koji je sa suvremenicima stvorio jednu od najpoznatijih vinskih regija na svijetu - dolinu Napa u Kaliforniji. Zadrani vinari, članovi regionalnog udruženja “Vino Dalmacije” Radoslav Bobanović, Tomislav Glavić, Šime Škaulj i Zoran Pantalon, te somelijeri Ivan Stiblik i Manuela Plohl bili su zajedno sa Zadarskim tjednikom među kolegama odati počast najvećem ovdašnjem “vinskom sinu”.
Ključni moment u Parizu
Za razumijevanje njegove veličine ključni se moment odigrao 1976, a riječ je o legendarnoj “Pariškoj presudi” kada su u slijepom kušavanju sučeljena najbolja vina Francuske najčuvenije vinske zemlje svijeta i još vinski nepriznate i neprepoznate Kalifornije, na kojoj su američka vina pomela francuska, a ocjenjivači su bili samo Francuzi. Pobjednički Chardonnay iz 1973. godine vinarije Chateau Montelena kao glavni enolog vinarije napravio je Miljenko Grgić, da bi potom, nakon rada u toj kao i prethodno u nizu drugih vinarija, utemeljio je vlastitu vinariju Grgich Hills Cellar s partnerom Austinom Hillsom.
Kapa beretka, kufer s kojim je stigao u SAD (iz Hrvatske je najprije dospio u Njemačku, potom u Kanadu i konačno u Kaliforniju kamo je kao student enologije na zagrebačkom studiju poljoprivrede i šumarstva namjeravao i stići i raditi vina), kao i mnoštvo dokumenata, od imigracijskih do svega drugog, i naravno butelja tog Chardonnaya nalaze se i izloženi su u Smithsonian Institutu odnosno Nacionalnom muzeju američke povijesti.
Sadio vinograd s navršene 73 godine
Zahvaljujući poduzetničkom duhu i ljubavi prema domovini, odmah po završetku Domovinskog rata utemeljio je vinariju na Pelješcu, ma kako nekom bilo čudno da tada s preko 73 godine sadi vinograd, a nakon što je uzeo sva priznanja koja za vina postoje na ovom svijetu, a vinarija je i danas sinonim za vrhunska vina od grožđa pošip i plavac mali. Spomenimo i izniman trud i napor, pa i sredstva da u traganju Davis Univerziteta iz Kalifirnije i prof- dr. Carole Meredith dokaže, ono što mu se činilo, jer mu je kalifirnijski Zinfandel, kojem nitko nije znao porijeklo, sličio Plavcu malom iz njegovog kraja. da je to vino pošlo u svijet od nas. To se na koncu i dokazalo.
Na dostojanstvenom skupu u Splitu govorili su naši ljudi koji su ga sretali i s njim radili, dok se kći koja nastavlja njegov vinarski posao u Kalifirniji javila video porukom i zahvalom na ovom skupu.
Potvrda ‘korijena’ Zinfandela
Direktor vinarije te inicijator svečanog okupljanja Krešimir Vučković istaknuo je kako mu je bilo neopisivo drago učiti od Miljenka i surađivati s njim i to više od pola života te ponovio njegovu misao: ‘Vinar mora biti jednom nogom u vinogradu, drugom u podrumu, a s obje noge na tržištu’. Ante Sanader govorio je kao izaslanik Hrvatskog sabora, ali što je za ovo važnije, gradonačelnik Kaštela u vrijeme pronalaska Crljenka (Kaštelanskog) i dokazivanja da je to original Zinfandela. Puštena je i video snimka bivšeg predsjednika Sabora Luke Bebića iz mjesta Desne, 500 metara od Grgićeve kuće, a koji je prije studija u Zagrebu pun poduzetništva upravo u Bebićevoj kući otvorio dućan, ubrzo zatvoren zbog 2. sv. rata, a naglasio je njegovo domoljublje. Vinar Andro Tomić je ispričao svoje susrete s njim kao i Vedran Kiridžija. Prof. dr. sc. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koji je zajedno s kolegom Ivanom Pejićem pronašao one trsove Crljenka, u Ivice Radunića u Kaštel Novom i dokazao odakle je Zinfandel, je rekao da gotovo da nema američkog vinara koji neće spomenuti Grgićeve zasluge za uzlet američkog vinarstva nakon pobjede na pariškom vinskom natjecanju 1976. godine. Grgić je kad su prethodno dokazali kazao: ‘Dragi moji, Ivane i Edi, možda ste vi za to najzaslužniji, ali ja sam zato nasretniji’. Maletić je obitelji vinara uručio zahvalnicu Agronomskog fakulteta za osobit doprinos djelovanju ‘Zaklade Miljenko Grgić’ koja financira siromašne studente vinarstva i praksu u dolini Nape.
Vinar Jakša Bedalov predstavio je inicijativu Ulice kaštelanskog crljenka. U videu In Memoriam predstavili su se američki vinari - Miljenkovi suvremenici i učenici.
Utemeljena nagrada
Na kraju, predsjednik udruge Vino Dalmacije Leo Gracin dodijelio je zahvalnicu Krešimiru Vučkoviću za Grgićev značajni obol hrvatskom vinarstvu, te je utemeljena godišnja nagrada ‘Miljenko Grgić’ za poseban doprinos unaprjeđenju vinogradarstva i vinarstva Dalmacije.
Kći Violet Grgich video-porukom iz Kalifornije zahvalila se Udruženju ‘Vino Dalmacije’ na utemeljenju nagrade i svima koji su cijenili rad njenog oca te istaknula ono čemu je otac uvijek učio: ‘Svaki dan daj sve od sebe, nauči nešto novo i stekni prijatelja.’
Sve je “opjevala” i klapa Dalmacija, a domjenak je “začinjen” Grgićevim Pošipom i Plavcem malim, dok su Kaštelani donijeli primjerke svojih Crljenaka.
